{"id":13768,"date":"2019-02-23T00:29:39","date_gmt":"2019-02-23T00:29:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13768"},"modified":"2019-02-23T00:29:39","modified_gmt":"2019-02-23T00:29:39","slug":"hrvatski-sveucilisni-sindikat-sadasnjost-povijesti-ili-kako-je-nastava-povijesti-trebala-postati-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13768","title":{"rendered":"Hrvatski sveu\u010dili\u0161ni sindikat: SADA\u0160NJOST POVIJESTI ILI KAKO JE NASTAVA POVIJESTI TREBALA POSTATI POVIJEST"},"content":{"rendered":"

Svjedoci smo opetovanih, svakako pretjeranih, ali uvijek aktualnih prijepora oko nastave povijesti, bilo sadr\u017eajno, bilo metodi\u010dki, bilo onih koji se ti\u010du ljudskih potencijala.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zadnji u nizu odrazio se kroz melodramati\u010dni javni apel Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu \u010dija je okosnica O\u010ditovanje o Prijedlogu predmetnog kurikula povijesti upu\u0107enom na javno savjetovanje 7. velja\u010de 2019. Oni ovome kurikulu zamjeraju mno\u0161tvo stvari, pritom potpuno ignoriraju\u0107i \u010dinjenicu da su neki od nastavnika koji su djelatni na ovome Odsjeku de facto u sukobu interesa zbog ovakvih i sli\u010dnih javnih nastupa, jer su izra\u0111ivali prethodni kurikul. Skrivanjem iza Odsjeka spretno su izbjegnute potencijalne tu\u017ebe, no i to se \u010dinjeni\u010dnim slijedom mo\u017ee utvrditi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ono \u0161to ipak najvi\u0161e zabrinjava je \u010dinjenica da u nizu zamjerki predmetnom kurikulu njegovi kriti\u010dari ne spominju djecu, odnosno u\u010denike. Govori se o suvremenoj historiografiji, o posljedicama koje bi kurikul imao za istu tu disciplinu, no razdoblje u kojemu se Republika Hrvatska danas nalazi, pro\u017eetom osjetljivosti u globalnom supstratu Europske unije, na\u0161i u\u010denici koji moraju shvatiti razdoblja tranzicije unutar konteksta u kojima odrastaju, a koji su stvoreni na odre\u0111enom povijesnom temelju kao svojevrsnoj dru\u0161tvenoj legitimaciji, nisu nigdje spomenuti. Da stvar bude apsurdna do kraja, nastavnici, koji su uz u\u010denike najva\u017eniji subjekti ovoga procesa svedeni su na promatra\u010de kojima su nametnute odre\u0111ene \u201eteme\u201c, kojima se sve vi\u0161e udaljavaju od struke i postaju sociolozi povijesne stvarnosti. No \u0161to se krije iza ovih neartikuliranih vapaja dijela akademske zajednice koji je spletom okolnosti ostao bez obe\u0107anih privilegija?<\/p>\n

 <\/p>\n

Nacionalni kurikul za gimnazijsko obrazovanje od 2021. godine predvi\u0111a drasti\u010dno smanjenje nastavnih sati predmeta povijest, svode\u0107i ga u 3. i 4. razredu gimnazije na izborni predmet. Prije nekoliko mjeseci imali smo prilike gledati izbacivanje ovoga predmeta iz pojedinih strukovnih \u0161kola uz obrazlo\u017eenje kako tim zanimanjima osnovna povijesna znanja nisu potrebna kao dio gra\u0111anske i nacionalne kulture. U skladu s postoje\u0107im stanjem \u010dini se kako to nije bio izolirani slu\u010daj te da je u pitanju odre\u0111eno negativno djelovanje s dalekose\u017enim posljedicama za hrvatsko dru\u0161tvo. Upravo je zato prethodnoj radnoj skupini bilo va\u017eno da se povijest ne u\u010di po kronolo\u0161kom ve\u0107 tematskom principu, jer se ti sadr\u017eaji relativno lako prelijevaju u 2 godine obveznog i 2 godine izbornog povijesnog obrazovanja. To u stvarnosti zna\u010di da je radna skupina \u010diji je prijedlog kurikula na javnoj raspravi bio u studenome i koji je nai\u0161ao na strogu osudu struke, ali i zdravoga razuma, svjesno i\u0161la u dokidanje radnih i egzistencijalnih prava svojih kolega strukovnjaka, \u0161to je primjer bez presedana.<\/p>\n

 <\/p>\n

Novi prijedlog predmetnog kurikula za gimnazijsko i osnovno\u0161kolsko obrazovanje je korektan, zahtjeva tek odre\u0111ene estetske korekcije, no jam\u010di primjerenu dozu usvajanja znanja i vje\u0161tina hrvatskim u\u010denicima, a njihovim nastavnicima mukom ste\u010dena radna mjesta te da profesionalni opus do\u010dekaju dostojanstveno, a ne u tra\u017eenju na\u010dina za prekvalifikaciju u, primjerice, profesora informatike, kako su nedavno predlagali odre\u0111eni \u010dlanovi politi\u010dkih organizacija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Analiza koju smo proveli upu\u0107uje na ciljeve poput ostvarenja norma satnice nastavnika kroz koje su \u0161irokom lepezom kronolo\u0161kih sadr\u017eaja obuhva\u0107eni najzna\u010dajniji dru\u0161tveno-povijesni procesi, koji na\u0161im u\u010denicima omogu\u0107uju ravnopravnu utrku bilo na tr\u017ei\u0161tu rada, bilo u studentskim klupama. Upravo se kroz njih o\u010dituju i dosljednost i preciznost u viziji i misiji koju radna skupina mora imati: prepoznati trenutak u kojem stvara prijedlog, imati na umu ljudske potencijale, shvatiti uzroke svoga djelovanja, ali i posljedice predlo\u017eenoga. Novi nastavni kurikul za povijest te elemente u svojoj su\u0161tini objedinjuje te ga treba poduprijeti u poku\u0161aju svog zbirnog djelovanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Predsjednica Hrvatskog sveu\u010dili\u0161nog sindikata<\/p>\n

 <\/p>\n

Doc. dr. sc. Vlatka Vukeli\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/hrss.hr\/2019\/02\/20\/hrvatski-sveucilisni-sindikat-sadasnjost-povijesti-ili-kako-je-nastava-povijesti-trebala-postati-povijest\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/hrvatski-sveucilisni-sindikat-novi-prijedlog-nastave-povijesti-korektan-20190221<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a372513\/Hrvatski-sveucilisni-sindikat-Novi-prijedlog-kurikula-povijesti-korektan.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/sveucilisni-sindikat-podupire-novi-kurikul-povijesti-protiv-kojeg-se-bune-budak-i-povjesnicari-s-ffzg-zahtijeva-tek-estetske-korekcije<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13769,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13768","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/Povijest.png?fit=537%2C248&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52788,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52788","url_meta":{"origin":13768,"position":0},"title":"Znanstvena radionica \u201eTo\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. od 9.00 do 18.30 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu radionica To\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena u organizaciji znanstvenog projekta HRZZ \u2013 \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj (IP-2024-05-3847), Odsjeka za\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":13768,"position":1},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":13768,"position":2},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53659,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53659","url_meta":{"origin":13768,"position":3},"title":"Predstavljanje 20. broja \u010dasopisa “Pro tempore”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Redakcija \u010dasopisa studenata povijesti \"Pro tempore\" poziva na predstavljanje njegovoga 20. broja. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine, s po\u010detkom u 17 sati, u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Ivana Lu\u010di\u0107a 3, Zagreb). Novi broj \u010dasopisa posve\u0107en je temi Mitovi i narativi. Osim glavne urednice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52830,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52830","url_meta":{"origin":13768,"position":4},"title":"Znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest, u petak 8. svibnja, s po\u010detkom u 12 sati u Knji\u017enici Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Borongajska cesta 83d), odr\u017eava se me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c. Rije\u010d je o \u010detvrtom u nizu interdisciplinarnih znanstvenih skupova koji se svake godine posve\u0107uju\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":13768,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13768","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13768"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13768\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13770,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13768\/revisions\/13770"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13769"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}