Stru\u010dno vije\u0107e Odjela za povijest Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta na e-sjednici odr\u017eanoj 22. velja\u010de 2019. donijelo je “O\u010ditovanje Stru\u010dnog vije\u0107a Odjela za povijest o Nacrtu Odluke o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj”.<\/p>\n
<\/p>\n
U prethodnom Stru\u010dnom o\u010ditovanju o prijedlogu Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Povijest (svibanj 2016; nadopuna prosinac 2018.) Odjela za povijest Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, upozoreno je na pozitivne pomake tada\u0161njeg prijedloga Kurikula, no jasno je upozoreno na disproporciju njegove ambicioznosti sa:<\/p>\n
(1) svekolikom (spregom obrazovne, dru\u0161tvene, gospodarske, duhovne, itd.) realnosti hrvatskog dru\u0161tva,<\/p>\n
(2) nedovoljnom razra\u0111eno\u0161\u0107u prijedloga (odnosno izostankom definiranja obveznih i izbornih tema).<\/p>\n
Ti su temeljni zaklju\u010dci u Stru\u010dnom o\u010ditovanju (2016, 2018.) potanko argumentirani, pri \u010demu je navlastito nagla\u0161ena potreba koncipiranja meta-narativa s ciljem usvajanja postavki dugotrajnosti identiteta nacije, ponajprije kao iskaza odgovornosti i zrelosti dru\u0161tva. S obzirom da su susljedni doga\u0111aji, vezani uz ovu temu, pa i sama trenutna javna rasprava (velja\u010da 2019), pokazali da je hrvatsko dru\u0161tvo tek na put izgradnje te odgovornosti, dr\u017eimo da dora\u0111eni prijedlog kurikula povijesti dobar prinos tome, osobito u dijelu jasnijeg odre\u0111ivanja dru\u0161tvenog cilja i svrhe nastave povijesti (kako smo i predlagali 2016, nadopuna 2018.).<\/p>\n
Upravo zbog navedenog podr\u017eavamo odgojnu dimenziju nastave povijesti koja je jasno nagla\u0161ena u uvodnom dijelu dokumenta te povezuje tu nastavu s razvojem osobnog identiteta u okviru onog nacionalnog. U\u010denici se trebaju usmjeravati na uo\u010davanje eti\u010dke dimenzije o posljedicama povijesnih doga\u0111aja. Prosudbe moraju biti osjetljive na povijesni kontekst, a kvaliteta eti\u010dkih prosudbi trebala bi ovisiti o uklju\u010denosti relevantnih povijesnih dokaza. U\u010denike treba kroz nastavu povijesti pou\u010diti dru\u0161tveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od nastavnika povijesti se o\u010dekuje promi\u0161ljanje o vrijednostima i dugoro\u010dnim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa zajedni\u010dki usugla\u0161enim dru\u0161tvenim i kulturnim vrijednostima kao i odgojno-obrazovnim izazovima i ciljevima. Prethodni \u201ePrijedlog predmetnog kurikuluma Povijest\u201c (2018) uvelike je stavljao naglasak na ishode i razvoj vje\u0161tina, zanemaruju\u0107i odgojnu i sadr\u017eajnu dimenziju nastave. To je vjerojatno strukovno hvalevrijedno i doista predstavlja odmak u hrvatskim obrazovnim okvirima, no u dana\u0161njem hrvatskom dru\u0161tvenom okru\u017eju nije provedivo, a upitno je i je li potrebno.<\/p>\n
Prethodni \u201ePrijedlog predmetnog kurikuluma Povijest\u201c uvodi strukturirane radove kao obvezne te bi na taj na\u010din doveo do dodatnog optere\u0107enja nastavnika. U tom smislu optere\u0107enje nastavnicima predstavljao bi i nedostatak materijala odnosno prikupljanje, razumijevanje i kriti\u010dna selekcija povijesnih izvora, budu\u0107i da je prethodni \u201ePrijedlog predmetnog kurikuluma Povijest\u201c uvelike nagla\u0161avao rad s primarnim i sekundarnim izvorima. Tako\u0111er, ishodi u\u010denja propisani spomenutim dokumentom (starom verzijom) Kurikula temeljeni ve\u0107inom na istra\u017eivanju nerealno su visoko postavljeni jer nisu prilago\u0111eni psiho-fizi\u010dkim sposobnostima u\u010denika.<\/p>\n
Na\u010delo izbornosti u srednjim \u0161kolama kakvo je predlo\u017eeno u prethodnom \u201ePrijedlogu predmetnog kurikuluma Povijest\u201c je nedopustivo, neprihvatljivo i potencijalno iznimno prijeporno jer omogu\u0107ava veliki manipulativni prostor pri odabiru tema koje \u0107e biti odra\u0111ene tijekom \u0161kolske godine – Praestat cautela quam medela. Smislena povijest na taj bi na\u010din gotovo i\u0161\u010dezla. Kako god da nastavnici odaberu teme nikako se ne\u0107e ostvariti razumijevanje uzroka i dugog trajanja. S tim u vezi uzmimo za primjer razumijevanje povijesti \u201ekratkog dvadesetog stolje\u0107a\u201c. Kako u\u010denik\/ca mo\u017ee shvatiti Domovinski rat ako bude odlu\u010deno da tematika Drugoga svjetskog rata ne\u0107e biti obra\u0111ena, a Prvoga svjetskoga rata ho\u0107e? Mogli bismo navesti jo\u0161 pregr\u0161t sli\u010dnih primjera u svakom povijesnom razdoblju. Postavlja se pitanje kako \u0107e biti koncipirani ud\u017ebenici i tko provodi na\u010delo izbornosti?<\/p>\n
Ukoliko se prihvati koncept izbornosti to bi moglo dovesti do brojnih neujedna\u010denih povijesnih interpretacija koje \u0107e u kona\u010dnici trasirati put prema posvema\u0161njoj zbrci, a rezultanta \u0107e biti relativizacija temeljnih vrijednosti zbog kojih je cjelokupan projekt reforme i zapo\u010det. Dora\u0111eni \u201ePrijedlog predmetnog kurikula Povijesti\u201c razlikuje se u odnosu na prethodnu verziju po jedinstvenom kronolo\u0161ko-tematskom pristupu za osnovnu i srednju \u0161kolu koji razra\u0111uje sadr\u017eaj po zadanim temama, a istodobno zadr\u017eava i mogu\u0107nost izbornosti, dakako sukladno umje\u0161nosti svakog nastavnika ponaosob, u \u0161to me\u0111utim ne sumnjamo.<\/p>\n
Negativne recenzije prethodnog \u201ePrijedloga predmetnog kurikuluma Povijest\u201c ukazuju opravdanost ovakve temeljite dorade nove radne skupine. Zaklju\u010dno, smatramo da dora\u0111ena verzija Kurikula ima niz prednosti nad prethodnim prijedlogom, lak\u0161e se mo\u017ee implementirati u postoje\u0107i odgojno-obrazovni sustav, te predstavlja dobru polazi\u0161nu osnovu daljnjem razvoju nastave povijesti. Tu polazi\u0161nu osnovu potrebno je, me\u0111utim, nadalje razraditi. Kako smo naveli 2016. (nadopuna 2018.), ta razrada nu\u017eno mora proiza\u0107i kroz konsenzus povjesni\u010dara znanstvenika, i to onih koji se dosljedno bave znanstvenim radom u vidu stvarnoga i problemskog istra\u017eivanja pro\u0161le zbilje, \u0161to potom trebaju uobli\u010diti i ostali dionici struke.<\/p>\n
<\/p>\n
Pro\u010delnik Odjela za povijest<\/p>\n
izv. prof. dr. sc. Mario Kevo<\/p>\n
<\/p>\n