U HRT-ovoj emisiji \u201cOtvoreno\u201d u srijedu, 20. velja\u010de 2019. \u2013 povodom aktualne rasprave o kurikulumu povijesti \u2013\u00a0govorili su Marijana Marinovi\u0107, Neven Budak, Mladen An\u010di\u0107, Goran Hutinec i Ante Nazor.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n Za\u0161to reforma nastave povijesti izaziva sva\u0111e u javnosti? <\/strong>Relativizira li se njome holokaust? Je li u\u010denje o va\u017enim temama poput srednjovjekovne hrvatske povijesti ili Domovinskog rata ostavljeno na izbor nastavnicima?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/strong>U emisiji Otvoreno, na ta su pitanja poku\u0161ali odgovoriti koordinatorica Stru\u010dne radne skupine za povijest Marijana Marinovi\u0107,\u00a0<\/strong> biv\u0161i \u010dlan Stru\u010dne radne skupine za povijest Neven Budak<\/strong>, povjesni\u010dar s Filozofskog fakulteta u Zadru Mladen An\u010di\u0107, <\/strong>povjesni\u010dar s Filozofskog fakulteta u\u00a0Zagrebu Goran Hutinec<\/strong> te ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.<\/p>\n Koordinatorica Marijana Marinovi\u0107<\/strong> ka\u017ee da su bili jako iznena\u0111eni doradom koju su morali raditi. Dodaje da se u\u00a0javnosti jako malo pri\u010da, a puno manipulira.<\/p>\n – Skupina za povijest je morala uskladiti dokument s jedinstvenom metodologijom, a zatim i pro\u010ditati primjedbe\u00a0te prijedlog iz javnog savjetovanja. Potom je trebalo vidjeti koje su primjedbe i prijedlozi opravdani\u00a0te \u0161to bi trebalo ugraditi, poja\u0161njava.<\/p>\n Potom Marinovi\u0107 komentirala navode “da su relativizirali Holokaust”, navodima da se on dogodio “u ratu te u pora\u0107u”. Marinovi\u0107 se brani.<\/p>\n – To je stigma koja se baca na neistomi\u0161ljenike, konkurenciju i protivnike. To je ne\u0161to \u0161to je praksa u Hrvatskoj od 90-tih godina naovamo i to u visokim politi\u010dkim krugovima. Podsje\u0107am, sjetite se politi\u010dara 90-tih koji su stigmatizirali protivnike nazivom “komunjare” pa su im kopali po dosjeima, doktoratima… Ovdje se ne radi o znanstvenom radu ve\u0107 o “uputniku” kako \u0107e u\u010ditelji i nastavnici podu\u010davati. Tu nema falsifikata. U\u00a0slu\u017ebenom dokumentu toga nema.<\/p>\n Neven Budak, <\/strong>biv\u0161i \u010dlan Stru\u010dne radne skupine za povijest, tvrdi pak\u00a0da je bilo napisano “Holokaust u ratu i pora\u0107u”. Ekspertnu radnu skupinu brani pak Ante Nazor<\/strong>, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.<\/p>\n – Bilo je nekoliko ina\u010dica. Skupina je radila u nerazumno be\u0161\u0107utnom znanstvenom roku. Oni su u dva-tri tjedna trebali doraditi ono \u0161to su neki radili dvije ili tri godine. U toj brzini i \u017eurbi ERS je objavila ina\u010dicu koja je ispravljena, i prava je verzija poslana ministrici. Jasno pi\u0161e “Holokaust, \u017ertve rata i pora\u0107a u Europi i svijetu”.<\/p>\n Budak ka\u017ee pak\u00a0da postoji niz prigovora na prijedlog. Radi se o prigovorima tehni\u010dke i druge prirode.<\/p>\n –\u00a0Svi i dan danas rade sukladno volji i \u017eelji profesora. Primjerice, jedna je profesorica stavila jedan sat posve\u0107en Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu,\u00a0potom je jedan sat posvetila Bleiburgu. Ne vidim po kojem je nastavnom planu to sada mogu\u0107e, ali ljudi tako rade.<\/p>\n – Mi iz ovih materijala nemamo pojma \u0161to \u0107e u\u010denici trebati znati, \u0161to \u0107e trebati svladiti. U\u010ditelji i nastavnici, kao i profesori, \u017eale se i na druge predmete da je u materijalima navedena samo “razina uspjeha dobar”. “Vrlo dobra” i “izvrsna razina” pojavljuju se u metodi\u010dkom priru\u010dniku, koji uop\u0107e jo\u0161 nije napisan, ka\u017ee povjesni\u010dar Goran Hutinec <\/strong>s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n Povjesni\u010dar Mladen An\u010di\u0107,<\/strong> s Filozofskog fakulteta u Zadru, napao je Nevena Budaka govore\u0107i da je privatizirao prija\u0161nju reformu. Tako\u0111er\u00a0An\u010di\u0107 isti\u010de da dokument prija\u0161nje ERS “nije bio popravljiv” pa se zato pristupilo izradi novog.<\/p>\n – Ne mo\u017eete o\u010dekivati da djeca u osnovnoj \u0161koli dobivaju tekstove iz srednjeg vijeka i da ih \u010ditaju. Morate napraviti program da se ne\u0161to u\u010di, a ne da se ljudi igraju i istra\u017euju. Ovaj sada\u0161nji dokument je popravljiv, mi smo sjeli i dali ideju \u0161to bi se dalo napraviti.<\/p>\n – Ja sam presretan da smo u ovom kurikulu obuhvatili i nacionalnu sredinu. Kada govorite o Vukovaru, mora odmah asocijacija biti na Novu Bilu i Hrvate u sredi\u0161njoj Bosni. Ona prva ina\u010dica je bezli\u010dna, smatra Ante Nazor.<\/p>\n U studiju je potom do\u0161lo do povi\u0161enih tonova i tenzija, a nakon \u0161to je povjesni\u010dar Hutinec javno prozvao koordinatoricu Marinovi\u0107 zbog relativizacije Holokausta\u00a0navode\u0107i objave u\u00a0Narodnim novinama u kojima se on\u00a0navodno ne spominje.<\/p>\n – U jednoj dr\u017eavi koja \u017eeli provesti reformu, ne\u0107ete imenovati skupinu da doradi materijale koji su do\u0161li nakon javne rasprave. Potom se ta radna skupina promjeni i radi nova…. Mislim da ovdje nema ideolo\u0161kih prijepora oko sadr\u017eaja, \u00a0ve\u0107 je problem tko je na ovome radio,\u00a0dodaje Neven Budak.<\/p>\n Postavljeno je i pitanje zarade na izradi kurikuluma. Govorka se da se po jednom pla\u0107a\u00a0i po 120 tisu\u0107a kuna. Neven Budak ka\u017ee da mu je jedino pla\u0107en jedan honorar za tekst koji je napisao za metodi\u010dki priru\u010dnik. Radi se o tri tisu\u0107e kuna.<\/p>\n – Pla\u0107aju se putni tro\u0161kovi nastavnika, tu su ud\u017ebenici, materijalno opremanje \u0161kola, pla\u0107eni su oni koji dolaze pa se pla\u0107a smje\u0161taj – iznio je podatke Goran Hutinec. <\/p>\n
\n– Mora se stvoriti klima u kojoj \u0107e \u0161iroko zasnovana ekipa ozbiljno napraviti posao. Na brzinu ne\u0161to raditi nema smisla, vratit \u0107emo se u socijalisti\u010dku Jugoslaviju koja je u 45 godina imala 52 “velike reforme”, zaklju\u010dio je za kraj profesor An\u010di\u0107.<\/p>\n