{"id":13725,"date":"2019-02-20T09:18:52","date_gmt":"2019-02-20T09:18:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13725"},"modified":"2019-02-20T09:18:52","modified_gmt":"2019-02-20T09:18:52","slug":"geert-buelens-evropski-pesnici-i-prvi-svetski-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13725","title":{"rendered":"Geert Buelens, \u201cEvropski pesnici i Prvi svetski rat\u201c"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Karpos objavio je 2018. godine srpsko izdanje knjige Geerta Buelensa \u201cEvropski pesnici i Prvi svetski rat. Poezija u Velikom ratu, revolucija i transformacija Evrope\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

EVROPSKI PESNICI I PRVI SVETSKI RAT <\/strong><\/p>\n

Poezija u Velikom ratu, revolucija i transformacija Evrope<\/p>\n

Gert Bulens<\/p>\n

 <\/p>\n

Prevod: Jelena Staki\u0107<\/p>\n

Broj strana: 380<\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

Opis<\/p>\n

\u201eVe\u0107ina ratnih pesnika nikad nije nameravala da svojim stihovima ubla\u017eava neopisivo stradanje Evrope. Njihovo delo optu\u017euje, analizira i opisuje, iako ponekad podbada ili prikriva. Najva\u017enije je da je posredi delo u\u010desnika \u2013 pesnika koji stoje ne iznad doga\u0111aja, ili sa strane, nego sred-srede akcije. Pesnici su od po\u010detka sukoba igrali glavnu ulogu u mobilisanju velikih grupa ljudi. Ratna kultura koja odlikuje Prvi svetski rat bila je, u velikoj meri, knji\u017eevna kultura, a specifi\u010dnije \u2013 pesni\u010dka.<\/p>\n

Ako znamo da je tako, iznena\u0111uje \u0161to su se knji\u017eevni istori\u010dari veoma retko upu\u0161tali u komparativno prou\u010davanje ovih tekstova. U minulom stole\u0107u police su bile pune publikacija s poezijom Prvog svetskog rata ali, uz nekoliko retkih izuzetaka, te su se studije ograni\u010davale na neki nacionalni model. Ovo izaziva jo\u0161 ve\u0107e iznena\u0111enje utoliko \u0161to je na intenzivno prou\u010davanu avangardu onoga doba rat izvr\u0161io dubok uticaj, a neki njeni vode\u0107i predstavnici borili su se u ratu ili pisali o njemu. Ova knjiga prvi je poku\u0161aj da se ispri\u010da njihova pri\u010da, kao i pri\u010da simbolista i tradicionalista koji su se borili i pisali uporedo s njima, u kontekstu nacionalizma \u2013 politi\u010dkog pokreta koji je od po\u010detka bio prepleten s knji\u017eevno\u0161\u0107u. U toj svetlosti, poezija nije ukras stvoren od esteta i za estete, nego izvor znanja o pro\u0161losti i demonstracija kako su re\u010di oblikovale pro\u0161lost.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eAvetinjska vremena sti\u017eu. Pazi\u201c, glasi prvi stih apokalipti\u010dne poeme \u201eJul 1914\u201c Ane Ahmatove, napisane uo\u010di izbijanja Prvog svetskog rata. Mnogi pesnici, me\u0111utim, raduju se obistinjavanju ovakvih slutnji i pozdravljaju izbijanje rata, u kom vide priliku za obnovu, regeneraciju, novi po\u010detak, a me\u0111u njima prednja\u010de avangardni pokreti, poput futurizma u Italiji. Oru\u017ejem ili re\u010dima, evropski pesnici su se aktivno borili u ratu, protiv rata ili za rat, i Gert Bulens u ovoj studiji, malom \u010dudu komparativistike i erudicije, govori u kontekstu sukoba o ruskim simbolistima, nema\u010dkim ekspresionistima, internacionalnim dadaistima, engleskim \u201ewar poets\u201c, o srpskim, flamanskim, ma\u0111arskim itd. pesnicima koji su se na\u0161li u ropcu rata. Pesoa, D\u2019Anuncio, Apoliner, Majakovski, Rilke, Trakl, Marineti, Crnjanski, Andri\u0107 i mnogi drugi, posredno i neposredno su u\u010desnici Velikog rata, bez kog se ne mo\u017ee razumeti ra\u0111anje moderne lirike. \u201eEvropski pesnici i Prvi svetski rat\u201c, me\u0111utim, nije studija samo o pesnicima, niti to mo\u017ee biti \u2013 ona je va\u017ean prilog panevropskoj kulturnoj, mentalitetskoj, ratnoj i poli\u010dkoj istoriji, pisan temperamentnim stilom koji se, prema \u010dasopisu Spiegel der Letteren \u2013 \u201e\u010dita kao roman\u201c.<\/p>\n

Gert Bulens<\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru<\/p>\n

GERT BULENS<\/strong> (Geert Buelens) je ro\u0111en 1971. u Dufelu u Belgiji (Flandrija). Profesor je nove holandske knji\u017eevnosti na Univerzitetu u Utrehtu, pesnik, esejista i kolumnista u belgijskim i holandskim novinama. Gostuju\u0107i je profesor holandske knji\u017eevnosti u Ju\u017enoj Africi i SAD, a od 2012. \u010dlan je Kraljevske akademije za holandski jezik i nauku o knji\u017eevnosti. Knjiga \u201eEvropski pesnici i Prvi svetski rat\u201c prevedena je na engleski (Verso, 2015) i nema\u010dki (Suhrkamp, 2014), stekla izuzetan ugled i u me\u0111uvremenu postala nezaobilazna referentna knjiga o odnosu pesnika, pisaca i intektualaca prema Velikom ratu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/evropski-pesnici-prvi-svetski-rat\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13726,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-13725","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/prvi_svetski_rat_min.jpg?fit=200%2C282&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":13725,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":13725,"position":1},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":13725,"position":2},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":13725,"position":3},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54012,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54012","url_meta":{"origin":13725,"position":4},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 15. lipnja 2026, u 18 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990.-1995.), objavljene u izdanju Udru\u017eenja gra\u0111ana iz Banje Luke \u201eO\u0161tra nula\u201c i izdava\u010dke ku\u0107e Akademska knjiga iz Novog Sada. Rije\u010d\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":13725,"position":5},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13725"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13725\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13727,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13725\/revisions\/13727"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}