{"id":13725,"date":"2019-02-20T09:18:52","date_gmt":"2019-02-20T09:18:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13725"},"modified":"2019-02-20T09:18:52","modified_gmt":"2019-02-20T09:18:52","slug":"geert-buelens-evropski-pesnici-i-prvi-svetski-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13725","title":{"rendered":"Geert Buelens, \u201cEvropski pesnici i Prvi svetski rat\u201c"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Karpos objavio je 2018. godine srpsko izdanje knjige Geerta Buelensa \u201cEvropski pesnici i Prvi svetski rat. Poezija u Velikom ratu, revolucija i transformacija Evrope\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

EVROPSKI PESNICI I PRVI SVETSKI RAT <\/strong><\/p>\n

Poezija u Velikom ratu, revolucija i transformacija Evrope<\/p>\n

Gert Bulens<\/p>\n

 <\/p>\n

Prevod: Jelena Staki\u0107<\/p>\n

Broj strana: 380<\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

Opis<\/p>\n

\u201eVe\u0107ina ratnih pesnika nikad nije nameravala da svojim stihovima ubla\u017eava neopisivo stradanje Evrope. Njihovo delo optu\u017euje, analizira i opisuje, iako ponekad podbada ili prikriva. Najva\u017enije je da je posredi delo u\u010desnika \u2013 pesnika koji stoje ne iznad doga\u0111aja, ili sa strane, nego sred-srede akcije. Pesnici su od po\u010detka sukoba igrali glavnu ulogu u mobilisanju velikih grupa ljudi. Ratna kultura koja odlikuje Prvi svetski rat bila je, u velikoj meri, knji\u017eevna kultura, a specifi\u010dnije \u2013 pesni\u010dka.<\/p>\n

Ako znamo da je tako, iznena\u0111uje \u0161to su se knji\u017eevni istori\u010dari veoma retko upu\u0161tali u komparativno prou\u010davanje ovih tekstova. U minulom stole\u0107u police su bile pune publikacija s poezijom Prvog svetskog rata ali, uz nekoliko retkih izuzetaka, te su se studije ograni\u010davale na neki nacionalni model. Ovo izaziva jo\u0161 ve\u0107e iznena\u0111enje utoliko \u0161to je na intenzivno prou\u010davanu avangardu onoga doba rat izvr\u0161io dubok uticaj, a neki njeni vode\u0107i predstavnici borili su se u ratu ili pisali o njemu. Ova knjiga prvi je poku\u0161aj da se ispri\u010da njihova pri\u010da, kao i pri\u010da simbolista i tradicionalista koji su se borili i pisali uporedo s njima, u kontekstu nacionalizma \u2013 politi\u010dkog pokreta koji je od po\u010detka bio prepleten s knji\u017eevno\u0161\u0107u. U toj svetlosti, poezija nije ukras stvoren od esteta i za estete, nego izvor znanja o pro\u0161losti i demonstracija kako su re\u010di oblikovale pro\u0161lost.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eAvetinjska vremena sti\u017eu. Pazi\u201c, glasi prvi stih apokalipti\u010dne poeme \u201eJul 1914\u201c Ane Ahmatove, napisane uo\u010di izbijanja Prvog svetskog rata. Mnogi pesnici, me\u0111utim, raduju se obistinjavanju ovakvih slutnji i pozdravljaju izbijanje rata, u kom vide priliku za obnovu, regeneraciju, novi po\u010detak, a me\u0111u njima prednja\u010de avangardni pokreti, poput futurizma u Italiji. Oru\u017ejem ili re\u010dima, evropski pesnici su se aktivno borili u ratu, protiv rata ili za rat, i Gert Bulens u ovoj studiji, malom \u010dudu komparativistike i erudicije, govori u kontekstu sukoba o ruskim simbolistima, nema\u010dkim ekspresionistima, internacionalnim dadaistima, engleskim \u201ewar poets\u201c, o srpskim, flamanskim, ma\u0111arskim itd. pesnicima koji su se na\u0161li u ropcu rata. Pesoa, D\u2019Anuncio, Apoliner, Majakovski, Rilke, Trakl, Marineti, Crnjanski, Andri\u0107 i mnogi drugi, posredno i neposredno su u\u010desnici Velikog rata, bez kog se ne mo\u017ee razumeti ra\u0111anje moderne lirike. \u201eEvropski pesnici i Prvi svetski rat\u201c, me\u0111utim, nije studija samo o pesnicima, niti to mo\u017ee biti \u2013 ona je va\u017ean prilog panevropskoj kulturnoj, mentalitetskoj, ratnoj i poli\u010dkoj istoriji, pisan temperamentnim stilom koji se, prema \u010dasopisu Spiegel der Letteren \u2013 \u201e\u010dita kao roman\u201c.<\/p>\n

Gert Bulens<\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru<\/p>\n

GERT BULENS<\/strong> (Geert Buelens) je ro\u0111en 1971. u Dufelu u Belgiji (Flandrija). Profesor je nove holandske knji\u017eevnosti na Univerzitetu u Utrehtu, pesnik, esejista i kolumnista u belgijskim i holandskim novinama. Gostuju\u0107i je profesor holandske knji\u017eevnosti u Ju\u017enoj Africi i SAD, a od 2012. \u010dlan je Kraljevske akademije za holandski jezik i nauku o knji\u017eevnosti. Knjiga \u201eEvropski pesnici i Prvi svetski rat\u201c prevedena je na engleski (Verso, 2015) i nema\u010dki (Suhrkamp, 2014), stekla izuzetan ugled i u me\u0111uvremenu postala nezaobilazna referentna knjiga o odnosu pesnika, pisaca i intektualaca prema Velikom ratu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/evropski-pesnici-prvi-svetski-rat\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13726,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-13725","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/prvi_svetski_rat_min.jpg?fit=200%2C282&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":13725,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":13725,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":13725,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":13725,"position":3},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":13725,"position":4},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":13725,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13725"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13725\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13727,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13725\/revisions\/13727"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}