<\/p>\n
Lynn Hunt, Writing History in the Global Era<\/em>, W. W. Norton & Company, New York & London 2014, 196 str.<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Povjesni\u010darka Lynn Hunt u svojoj prodornoj knjizi daje interesantne predikcije o budu\u0107nosti historiografije. Povjesni\u010darima koji \u017eele davati odgovore na velika pitanja o pro\u0161losti \u010dovje\u010danstva i civilizacija bilo bi uputno da tim fenomenima ne prilaze iz etnocentri\u010dne perspektive koja svijet opisuje iz vizure dru\u0161tva u kojem je autor ro\u0111en i obrazovan. Osje\u0107aj superiornosti nad ostalim zajednicama koje su povjesni\u010dari i ostali znanstvenici iz euroatlantskog kulturnog kruga izra\u017eavali u svojim djelima dok su tokom minulih stolje\u0107a pisali svoje analize fenomena s kojima su se susretali naprosto vi\u0161e nisu dostatne. Dosegnuv\u0161i vojnu nadmo\u0107 nad ostalim kulturama svijeta po\u010dev od 16. stolje\u0107a, Europljani su se dali u istra\u017eivanje planeta i neprestano su dolazili u kontakt s novim civilizacijama. Mada je u ve\u0107ini takvih kontakata prevagnula \u017eelja za \u0161to efektivnijim iskori\u0161tavanjem resursa kojima su ta novootkrivena dru\u0161tva raspolagala, takve susrete je prije ili kasnije popratio i interes za dubinskim razumijevanjem navedenih zajednica od strane europskih intelektualaca. No, u ve\u0107ini slu\u010dajeva se pri takvoj analizi koristila optika prilago\u0111ena kutu gledanja koji je dolazio iz europskog seta vrijednosti i shva\u0107anja svijeta i, po\u0161to se Zapad nametnuo kao vojno-ekonomski nadmo\u0107niji, neeuropska dru\u0161tva su u takvoj jednad\u017ebi generalno smatrana kao inferiornija u svakom pogledu, te se smatralo da se od njih zapravo nije imalo puno toga nau\u010diti. Pri tome se \u010desto zaboravljalo da je u vi\u0161e navrata tokom duge dijeljene povijesti Zapad u\u010dio od Istoka, mada u zadnjih nekoliko stolje\u0107a bilje\u017eimo suprotan utjecaj \u2013 i to, kako se \u010dini, vrlo uspje\u0161an. Nije isklju\u010deno da upravo ta uspje\u0161nost koju Istok pokazuje u primjeni njima neautohtonih koncepata poti\u010de euroatlantske autore da ipak malo temeljitije prou\u010de ostale civilizacije. Ova knjiga je svakako korak u tom smjeru.<\/p>\n Autorica jasno daje do znanja da je za budu\u0107i razvoj globalnih dru\u0161tava od velikog zna\u010daja uspostaviti onaj analiti\u010dki koncept koji bi bio svojevrstan spoj raznih sistema nau\u010davanja koji dolaze iz \u0161to raznolikijih dijelova svijeta. \u010cak i u razdobljima kao \u0161to je Pax Britannica<\/em>, kada se zapadnja\u010dka kulturna premo\u0107 i utjecaj nad ostatkom planeta \u010dinio neupitnim, Zapad je itekako u\u010dio od civilizacija s kojima je bio u kontaktu. Danas, kada postoji sve vi\u0161e ekonomsko-politi\u010dko-vojnih \u010dvori\u0161ta koji se nalaze izvan euroatlantske sfere, javlja se potreba za pronicljivijim shva\u0107anjem tih sredi\u0161ta i suradnjom s njima na na\u010din koji se razlikuje od onog iz prethodnih stolje\u0107a. Jer, mada su ve\u0107ina civilizacija u manjem ili ve\u0107em obimu implementirale ideje sa Zapada, sve one ipak imaju povijest (a time i sada\u0161njost) koja ih na neki na\u010din razlikuje od europskih. Gledaju\u0107i na neke materijalne i nematerijalne pokazatelje, na prvi pogled se pojedine rastu\u0107e neeuropske ekonomije mogu doimati kao da su potpale pod zapadnja\u010dki kulturni utjecaj, ali one u svojoj dubini ipak imaju neku svoju logiku, logiku za \u010dije shva\u0107anje je potrebna intenzivnija suradnja povjesni\u010dara i ostalih u\u010denjaka s podru\u010dja dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti s Istoka i Zapada i njihovo \u0161to bolje me\u0111usobno razumijevanje.<\/p>\n Razlog za\u0161to Hunt isti\u010de va\u017enost kooperacije i, \u0161to je jo\u0161 bitnije, kvalitetnog razumijevanja nau\u010denjaka me\u0111u razli\u010ditim civilizacijskim krugovima je taj \u0161to ona ukazuje na realnu mogu\u0107nost stvaranja nove paradigme u znanosti. Hunt upozorava upravo na to da se mo\u017eda u ovom trenutku historijska znanost nalazi u procesu stvaranja paradigme koja bi onda definirala pravac razmi\u0161ljanja u historiografiji na neko du\u017ee vrijeme. Autorica skre\u0107e pozornost na mogu\u0107nost da \u0107e se ta paradigma oblikovati u smislu interpretacije da budu\u0107nost pripada ustrojstvu svijeta temeljenog na vesternizaciji svih dru\u0161tava. Mogu\u0107a opasnost koja proizlazi iz toga je da, ako se dosegne konsenzus da je zapadni model<\/em> neminovna budu\u0107nost svih civilizacija, onda bi i najrelevantnija povijest trebala biti upravo zapadna ili ona koja je u svom razvoju po\u010dela naginjati u tom smjeru. Na taj na\u010din, ostale povijesti i ostala iskustva postaju drugorazredna, \u010dime se kulturni kapital raznolikosti ljudskog iskustva drasti\u010dno smanjuje. Zato je ve\u0107 sada vrijeme da se po\u010dne promi\u0161ljati model o tome \u0161to definira globalizaciju i kako bismo ju trebali istra\u017eivati, te da se takav model napravi \u0161to inkluzivnijim.<\/p>\n Hunt svoja razmatranja bazira na analizi paradigmi koje su prethodile vremenu kada se po\u010dela pojavljivati globalisti\u010dka teorija. Kre\u0107e s osvrtom na nacionalne narative u historiografiji iz posljednjih nekoliko stolje\u0107a kojima je bio cilj stvaranje nacionalnih mitova i pri\u010da koje bi opravdale tada\u0161nju politi\u010dku situaciju ili koji bi poduprli aspiracije onih politi\u010dkih krugova koji su imali za ideju \u0161irenje granica dr\u017eava kojima su vladali. Hunt zamjera onim povjesni\u010darskim strujama koje su do te mjere zatvorene u istra\u017eivanju samo svojih nacija da sasvim gube iz vida ve\u0107u sliku \u010dovje\u010danstva kao cjeline. Po\u0161to je pisanje historiografija iz pera nacionalisti\u010dki usmjerenih povjesni\u010dara vrlo \u010desto politi\u010dki uvjetovano, za o\u010dekivati je da \u0107e zaklju\u010dci dobiveni takvim putem biti u konfliktu sa zaklju\u010dcima historiografija izvan doti\u010dne zemlje. Na takav na\u010din, budu\u0107a pokoljenja postaju robovi neutemeljenih odluka i hirova svojih prethodnika oko toga \u010dega bi se skupina ljudi na nekakvom teritoriju trebala sje\u0107ati, pa i \u0161to osje\u0107ati. Naravno da takva vrst historiografije nije zainteresirana za relativiziranje pojma nacije ve\u0107 na nju gleda kao na neupitnu \u010dinjenicu, a takav pristup sigurno da ote\u017eava promi\u0161ljanje o ljudskoj povijesti op\u0107enito u kojoj se nacije-dr\u017eave pojavljuju tek kao nedavna epizoda. Pisati o globalizaciji i svjetskoj pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti zasigurno postaje isuvi\u0161e komplicirano kada je primarni predmet istra\u017eivanja tako usko i rigidno definiran.<\/p>\n Hunt zatim u svojoj knjizi razla\u017ee razne historiografske pravce iz dvadesetog stolje\u0107a koji su svaki na svoj na\u010din nastojali definirati \u0161to bi glavni predmet historiografskih istra\u017eivanja trebao biti, npr. marksizam ili \u0161kola Anala. Kao odgovor na sva ta razli\u010dita usmjerenja, u drugoj polovici stolje\u0107a razvijaju se kulturalne teorije koje u su\u0161tini ukazuju na to da su razni predmeti istra\u017eivanja povjesni\u010darske struke (npr. rod, klasa i rasa) zapravo jako promjenjivi i ovise o konsenzusu na razini kulture u datom vremenu i prostoru. Kulturalnim teorijama je sredi\u0161te interesa, dakle, na kulturi i jeziku, s tim da se kroz takve teorije provla\u010di nit iz koje se da nazrijeti da je individualac neautonoman objekt koji samo reagira na op\u0107a kretanja u kulturnoj sferi. No, na isti na\u010din kao \u0161to kulturalnim teorijama zamjera da fokus imaju samo na kulturi kao jedinom agentu promjene vrijednom istra\u017eivanja, Hunt isti\u010de da bi pri uspostavi modela globalizacije (tj. onog historiografskog pravca koji polagano naslje\u0111uje kulturne teorije od 1990-ih) baziranog na vesternizaciji civilizacija naglasak opet bio samo na jednom faktoru, ovoga puta na ekonomiji, koju bi se u tom slu\u010daju ozna\u010dilo kao primaran faktor izu\u010davanja, zanemaruju\u0107i ostale.<\/p>\n U svakom od tih pristupa, autorica uvi\u0111a propust izuzimanja iz analize pojedinca kao jednako klju\u010dnog aktera koji mijenja povijest kao \u0161to su to predmeti izu\u010davanja raznih makroteorija. Koliko god da dru\u0161tvene \u010dinjenice i doga\u0111aji od velikog socijalnog zna\u010daja imaju takore\u0107i svoj \u017eivot i odlu\u010duju sudbine mnogih pojedinaca koji se tim doga\u0111ajima naprosto ne mogu oduprijeti, toliko su i te same dru\u0161tvene \u010dinjenice morale imati nekakve svoje polazi\u0161ne to\u010dke gdje su u brojnim slu\u010dajevima upravo pojedinci bili ti koji su ih pokrenuli. Kako je Hunt stru\u010dnjakinja za razdoblje Francuske revolucije, navodi primjer kada su individue iz perioda prosvjetiteljstva oblikovali na\u010din razmi\u0161ljanja i smjer povijesti koji je doveo do Revolucije, a koja je onda povratno utjecala na sudbine ogromnog broja individua. Upravo te interrelacije pojedinac \u2013 krupni doga\u0111aji \u2013 pojedinac su razlog za\u0161to autorica inzistira da bi se za bolje razumijevanje \u010dak i makrodoga\u0111aja ili dru\u0161tvenih kretanja \u0161irokog obujma trebala odre\u0111ena pa\u017enja posvetiti i pojedincima koji stoje iza njih. Tim putem, Hunt daje doprinos i dugogodi\u0161njoj raspravi da li su velike li\u010dnosti te koje uzrokuju velike promjene u dru\u0161tvu ili su doba velikih dru\u0161tvenih turbulencija ta koja uop\u0107e omogu\u0107uju pojavu utjecajnih li\u010dnosti. Primjenjuju\u0107i ovu logiku na fenomen globalizacije, autorica isti\u010de da je Europa, koliko god da je utjecala na ostale svjetske civilizacije, od ostatka svijeta tako\u0111er i preuzela mno\u0161tvo elemenata koji su imali presudnog zna\u010daja u kreiranju \u201eeuropskog puta\u201c. Stvaranjem dobro promi\u0161ljene globalisti\u010dke paradigme u historiografiji, iz centra izu\u010davanja napokon bi se izbacio Zapad za kojeg se tradicionalno gledalo kao skoro pa jedinog pokreta\u010da svih va\u017enih recentnih zbivanja na planeti. Tako\u0111er, to bi pomoglo i kod \u0161irenja fokusa iz nacionalnih povijesti u predmete izu\u010davanja koji su ve\u0107i od pukih nacija-dr\u017eava, i koji samim time imaju ve\u0107u mogu\u0107nost da \u0107e pru\u017eiti sveobuhvatnije uvide u zajedni\u010dku ljudsku pro\u0161lost.<\/p>\n <\/p>\n Igor Drvend\u017eija<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-13681","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":13681,"position":0},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":13681,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":13681,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":13681,"position":3},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":13681,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":13681,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13681","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13681"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13681\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13682,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13681\/revisions\/13682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13681"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13681"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13681"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}