{"id":13647,"date":"2019-02-14T19:10:44","date_gmt":"2019-02-14T19:10:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13647"},"modified":"2019-02-14T19:10:44","modified_gmt":"2019-02-14T19:10:44","slug":"slaven-bertosa-fragmenti-buzetske-proslosti-u-srednjem-i-novom-vijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13647","title":{"rendered":"Slaven Berto\u0161a, \u201cFragmenti buzetske pro\u0161losti u srednjem i novom vijeku\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201cKnjiga Slavena Berto\u0161e ‘Fragmenti buzetske pro\u0161losti u srednjem i novom vijeku’ uklapa se u niz brojnih znanstvenih knjiga i monografija o prostoru Buze\u0161tine me\u0111utim, ona donosi i ne\u0161to sasvim novo \u2013 a to su rezultati autorovih dugogodi\u0161njih arhivskih istra\u017eivanja, poglavito u najzna\u010dajnijoj ustanovi za prou\u010davanje gra\u0111e o Istri \u2013 Dr\u017eavnom arhivu u Veneciji.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Nova knjiga \u2013 Slaven Berto\u0161a \u201cFRAGMENTI BUZETSKE PRO\u0160LOSTI U SREDNJEM I NOVOM VIJEKU\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je podijeljena na dva glavna dijela. Prvi dio knjige odnosi se na rezultate autorova znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada po pojedinim prou\u010denim segmentima. Obuhva\u0107a 15 temeljnih poglavlja u kojima autor pi\u0161e o migracijskim kontaktima izme\u0111u Buze\u0161tine i Pule, buzetskim prezimenima, ru\u0161evinama srednjovjekovnih utvrda \u010crnoga i Beloga grada, gradi\u0107u Sovinjaku, ka\u0161telu i naselju Ra\u010dice, selima Prapo\u0107u, Vodicama i Vrhu, Jurju Furlani\u0107u i njegovoj zbirci valputskih uputa, Furlani\u0107evoj izvje\u0161\u0107u o Buze\u0161tini iz prve polovice XIX. stolje\u0107a, tamo\u0161njim grani\u010dnim oznakama, opisu strate\u0161ke va\u017enosti Buzeta, Dragu\u0107a, Huma i Ro\u010da u izvje\u0161\u0107u mleta\u010dkog in\u017eenjera Pietra di Santa Colombe iz 1646., izvje\u0161\u0107u ra\u0161porskog kapetana A. Foscarija iz 1792., obnavljanju pala\u010de ra\u0161porskog kapetana iste godine, izvje\u0161\u0107u o \u017eitu za buzetski fontik iz 1794., izvanrednim tro\u0161kovima ra\u0161porskog kapetana iz navedene godine. i oporuci Antuna Sin\u010di\u0107a iz 1799.<\/p>\n

 <\/p>\n

Drugi dio knjige donosi 25 osvrta i prikaza razli\u010ditih knjiga i doga\u0111aja o Buze\u0161tini. Tu se nalaze \u010dlanci o humskim glagoljskim zapisima, knjizi crkve i bratov\u0161tine sv. Bartolomeja u Ro\u010du, Mlunskoj visoravni, Ra\u010djoj Vasi, Ra\u0161poru, Prapo\u0107u, Sv. Martinu, Minjeri kod Sovinjaka, selima ju\u017ene i zapadne Buze\u0161tine, bogatim i uglednim obiteljima, \u0161kolstvu, stanovni\u0161tvu i migracijama, duhovnoj vizitaciji Ignazija Gaetana de Buseta, \u017eivotu na sjeveru Istre te nekim svescima \u201cBuzetskog zbornika\u201d i \u201cZbornika op\u0107ine Lani\u0161\u0107e\u201d, kao i o znanstvenom skupu \u201cBuzetski dani 2013.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Slavena Berto\u0161e \u201cFragmenti buzetske pro\u0161losti u srednjem i novom vijeku\u201d uklapa se u niz brojnih znanstvenih knjiga i monografija o prostoru Buze\u0161tine me\u0111utim, ona donosi i ne\u0161to sasvim novo \u2013 a to su rezultati autorovih dugogodi\u0161njih arhivskih istra\u017eivanja, poglavito u najzna\u010dajnijoj ustanovi za prou\u010davanje gra\u0111e o Istri \u2013 Dr\u017eavnom arhivu u Veneciji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakladnici knjige: Srednja Europa d.o.o., Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Dr\u017eavni arhiv u Pazinu i Grad Buzet.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.srednja-europa.hr\/uncategorized\/nova-knjiga-slaven-bertosa-fragmenti-buzetske-proslosti\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13648,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-13647","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/Fragmenti-buzetske-proslosti.jpg?fit=481%2C677&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":13647,"position":0},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":13647,"position":1},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":13647,"position":2},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":13647,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":13647,"position":4},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":13647,"position":5},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13647","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13647"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13647\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13649,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13647\/revisions\/13649"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13648"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13647"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13647"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13647"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}