<\/p>\n
The Cold War: Historiography, Memory, Representation<\/em><\/strong>, uredili Konrad H. Jarausch, Christian F. Ostermann i Andreas Etges, De Gruyter\u2013Oldenbourg, Berlin\u2013Boston 2017, 309 str.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Pad Berlinskog zida 1989. godine ozna\u010dio je kraj Hladnog rata, razdoblja koje je obilje\u017eilo drugu polovicu 20. stolje\u0107a. Taj, na prvi pogled politi\u010dki sukob, utjecao je na sve aspekte dru\u0161tva, a sam rat reflektirao se i u kulturnom polju. Iako gledaju\u0107i dana\u0161nje sukobe u Aziji, na Bliskom Istoku ili u Ukrajini, mo\u017ee nam se \u010diniti kako hladnoratovski sukob jo\u0161 uvijek traje, njegova ideolo\u0161ka snaga i sukobi, koji su se nekada \u010dinili neizbje\u017enima, nestali su ili su zaboravljeni. Zbornik The Cold War: Historiography, Memory, Representation <\/em>proiza\u0161ao je iz me\u0111unarodnog skupa iste tematike odr\u017eanog u Berlinu. Kako K. Jarausch, C. Ostermann i A. Etges isti\u010du u samom predgovoru \u201eRethinking, Representing, and Remembering the Cold War: Some Cultural Perpectives\u201c, Berlin, kao simbol po\u010detka i kraja Hladnog rata, bio bi savr\u0161eno mjesto za stvaranje me\u0111unarodnog muzeja. Stoga ovaj zbornik slu\u017ei kao svojevrsni poticaj za postizanjem toga cilja te za daljnje istra\u017eivanje hladnoratovskog sukoba koriste\u0107i se novim metodama.<\/p>\n Kako se u predgovoru navodi, zajedno s Berlinskim zidom nestali su i stari na\u010dini istra\u017eivanja suprotne strane: vi\u0161e se me\u0111usobno nisu promatrali kao neprijatelji brane\u0107i ameri\u010dki kapitalizam od komunisti\u010dke agresije ili sovjetski na\u010din \u017eivota od ameri\u010dkog imperijalizma. Ipak, krajem rata pojavila su se nova tuma\u010denja kako zapadnih tako i isto\u010dnih stru\u010dnjaka samog hladnoratovskog sukoba te njegovog zavr\u0161etka. Zapad je stavljao naglasak na trijumf kapitalizma i konzumerizma te ljudskih prava nad komunizmom, dok su stru\u010dnjaci s Istoka tvrdili kako je Gorba\u010dov svojom politikom izdao Sovjetski Savez i ubrzao pad partijske vlasti. Ovi sukobi mi\u0161ljenja vidljivi su kod obilje\u017eavanja bitnih godi\u0161njica.<\/p>\n Ovakvi pogledi na Hladni rat po\u010dinju se mijenjati; poku\u0161ava se dublje istra\u017eiti probleme, ponajvi\u0161e zahvaljuju\u0107i raznim faktorima. Ve\u0107 u 1990-ima dolazi do otvaranja arhiva: ameri\u010dkih, europskih, ruskih, ali i kineskih te raznih drugih. Dokumenti su bili pa\u017eljivo skupljeni i digitalizirani, \u0161to se pokazalo izrazito korisnim za nova istra\u017eivanja jer je ve\u0107 po\u010detkom 2000-ih pod utjecajem politi\u010dke situacije pristup arhivima postao ote\u017ean. Osim novih dokumenata, dolazi do propitivanja bipolarnog pogleda na sukob te se propituje uloga Europe, ponajprije Njema\u010dke kao jezgre sukoba na europskom tlu. Zatim, kako se pokazalo u novijim istra\u017eivanjima, veliku ulogu u preno\u0161enju propagande i spu\u0161tanju sukoba me\u0111u mase imala je reprezentacija Hladnog rata u raznim medijima, od romana i filmova itd. Stoga dolazi do kulturnog obrata pri bavljenju Hladnim ratom kojim se povezuju sve razine svakodnevnog \u017eivota, \u0161to samu analizu hladnoratovskog sukoba \u010dini jo\u0161 kompleksnijom.<\/p>\n U drugoj polovici 20. stolje\u0107a dolazi do sve \u010de\u0161\u0107eg bavljenja sje\u0107anjem i pam\u0107enjem, ali s manjim naglaskom na razumijevanju Hladnog rata. Jedno od tuma\u010denja, koje se isti\u010de u predgovoru, jest nepostojanje fizi\u010dke poveznice sa sje\u0107anjem na to razdoblje u SAD-u i Europi kao u slu\u010daju Drugog svjetskog rata, dok je u postkolonijalnim zemljama poput Vijetnama sukob itekako ostao vidljiv. S obzirom na problematiku sje\u0107anja name\u0107u se mnoga pitanja koja bi bilo mogu\u0107e objasniti novijim metodama istra\u017eivanja. Autori ovih tekstova na razne na\u010dine poku\u0161avaju doku\u010diti na koji na\u010din bi se trebalo istra\u017eivati razdoblje Hladnog rata, gdje bi se trebalo obilje\u017eavati sje\u0107anje na njega, na koji je na\u010din utjecao na dru\u0161tva te kako ga ona danas pamte.<\/p>\n Siegfried Weichlein u \u010dlanku \u201eRepresentation and Recoding: Interdisciplinary Perspectives on Cold War Cultures\u201c nagla\u0161ava va\u017enost kulture pri oblikovanju lojalnosti jednom ili drugom sistemu, \u010dime je Hladni rat bio podjednako kulturni koliko i politi\u010dki sukob jer se odvijao na vi\u0161e na\u010dina, kori\u0161teni su razni mediji, a zbog specifi\u010dne politi\u010dke situacije kulture su varirale od zemlje do zemlje. Autor navodi kako se Hladni rat druga\u010dije do\u017eivljavao na Zapadu i Istoku jer dok se u Americi ili Francuskoj koristio naziv \u201eHladni rat\u201c za opisivanje nastalog sukoba, u SSSR-u ili DDR-u to je razdoblje jednostavno poznato kao \u201e\u017eivot pod komunizmom\u201c. Na temelju analize razdoblja 1955-1968. \u017eeli naglasiti raznovrsnost funkcija kulture u Hladnom ratu (pogotovo nakon prelaska s tiskanih na vizualne medije) te smatra da se sve odvijalo na dva na\u010dina: \u201erepresentation\u201c \u2013 razli\u010diti na\u010dini prikazivanja politi\u010dkog sukoba u raznim medijima i kulturama i \u201erecoding\u201c \u2013 na koje se sve na\u010dine i kori\u0161tenjem kojih medija \u017eeljelo razumjeti i dekodirati hladnoratovski sukob. Proces dekodiranja (\u201erecoding\u201c) doga\u0111ao se na vi\u0161e na\u010dina: 1) \u0161pijunski romani donose borbu protiv \u201edrugog\u201c, 2) znanstvenofantasti\u010dni romani i filmovi kritiziraju sistem, 3) postmoderizam uvodi samorefleksiju i podsje\u0107a na konstantnu promjenu i nestabilnost, 4) filmovi u po\u010detku donose borbu dobra protiv zla, zatim propituju sistem, 5) internalizacija sukoba stvara dojam da je neprijatelj unutar sistema te 6) stavljanje fokusa na dru\u0161tvene znanosti ponajprije kako bi se poku\u0161alo razumjeti neprijatelja.<\/p>\n Dok Weichlein u svojem \u010dlanku daje neku vrstu pregleda kulturne strane Hladnog rata do 1970-ih s naglaskom na blokovskoj podjeli, David Reynolds u \u010dlanku \u201eProbing the Cold War Narrative since 1945: The Case of Western Europe\u201c istra\u017euje u kojoj je mjeri ameri\u010dki utjecaj do\u0161ao do Velike Britanije, Francuske i Zapadne Njema\u010dke. On razmatra period cijelog Hladnog rata s naglaskom na zadnjim godinama i to na dvije razine \u2013 kako je svaka od zemalja prekora\u010dila bipolarni narativ koji je do\u0161ao iz Amerike te na koje na\u010dine je Hladni rat bio postavljen u \u0161ire me\u0111unarodne narative, ponajprije dekolonizaciju i pitanje europskog identiteta. Autor zaklju\u010duje da zapadne historiografije nisu samo prihvatile ameri\u010dki narativ ve\u0107 su ga postavile u \u0161iri okvir i prilagodile svome cilju (Britanija se osvr\u0107e na dekolonizaciju i ostanak me\u0111u svjetskim silama, Francuska poku\u0161ava prije\u0107i preko \u201eJalta mita\u201c, Njema\u010dka se suo\u010dava s nacisti\u010dkom pro\u0161losti i Historikerstreit<\/em>).<\/p>\n Vladimir O. Pechatnov u radu \u201eChanging Cold War Interpretations in Post-Soviet Russia\u201c donosi pogled na promjene u ruskoj historiografiji i popularnoj kulturi nakon rata s naglaskom na izmjenjivanju triju narativa. Prvi narativ postavljen je u SSSR-u: Zapad je zajedno sa SAD-om nametnuo hladnoratovski sukob Sovjetima. Ovaj se narativ mijenjao tijekom cijele druge polovice stolje\u0107a, a poja\u010dao se dolaskom Reaganove \u010dvr\u0161\u0107e politike prema komunizmu. Drugi narativ autor naziva revizionisti\u010dkim, a pojavio se u 1980-ima: kritika sovjetske politike kao krivca za po\u010detak rata. Do toga dolazi zbog otvaranja sovjetskih arhiva i popularizacije ideja sa Zapada. Tre\u0107i narativ \u2013 postrevizionizam \u2013 nastaje zbog nemogu\u0107nosti obja\u0161njavanja sukoba i dana\u0161njeg neslaganja dviju zemalja unato\u010d detaljnom istra\u017eivanju blokovske podjele. Stoga se zaklju\u010dilo da sukob ima dublje uzroke, a naglasak se po\u010dinje prebacivati na socio-kulturne dimenzije i sje\u0107anja, \u0161to crno-bijeli kontekst \u010dini puno kompleksnijim. Autor zaklju\u010duje kako se iz preklapanja ovih narativa vidi da i dalje postoji konstantni sukob histori\u010dara koji zastupaju razli\u010dita stajali\u0161ta o Hladnom ratu, a samo tuma\u010denje sukoba je u tijesnoj vezi s promjenjivim iskustvom ruske nacije.<\/p>\n Christopher R. Moran u radu \u201eCompany Confessions: The CIA, Whistleblowers and Cold War Revisionism\u201c razmatra razdoblje 1970-ih kada je CIA pretrpila \u201edesetlje\u0107e terora\u201c zbog nezadovoljstva velikog broja biv\u0161ih agenata CIA koji su razotkrivali tajne dokumente ili pro\u0161le operacije u svojim knjigama i romanima. Autor za primjer koristi trojicu biv\u0161ih agenata: Victora Marchettia, Phillipa Ageea i Franka Sneppa kako bi pokazao razli\u010dite sudbine i reakciju Agencije na napade. Razmatra je li CIA trebala tako brutalno reagirati s obzirom da je imala posljedice. Autor zaklju\u010duje kako je sve to pokrenulo propitivanje dotada\u0161njeg ameri\u010dkog narativa u historiografiji da je krivac za Hladni rat od po\u010detka bio Sovjetski Savez.<\/p>\n U \u010dlanku \u201eThe Cold War in History Textbooks: A German-German, French and British Comparison\u201c Falk Pingel razmatra percepcije Hladnog rata i kako su se one mijenjale u ud\u017ebenicima uspore\u0111uju\u0107i Zapadnu i Isto\u010dnu Njema\u010dku, Francusku i Veliku Britaniju. Autor isti\u010de kako je svaka od zemalja poku\u0161ala izvu\u0107i pouke za sada\u0161njost iz pro\u0161losti zbog \u010dega su ud\u017ebenici bili podvrgnuti sna\u017enom ideolo\u0161kom narativu. U Njema\u010dkoj su se sukobljavali narativi Zapada \u2013 izrazito antisovjetski nastrojeni \u2013 i Istoka \u2013 borba Sovjeta za svjetski mir \u2013 a tako je ostalo do samog kraja. U Francuskoj i Britaniji se u ud\u017ebenicima ogledaju glavni politi\u010dki i historiografski narativi, s naglaskom na bipolarnoj podjeli svijeta u francuskim ud\u017ebenicima. Tijekom detanta, kao i u drugim medijima, manji je naglasak na bipolarnom sukobu, dok pitanje Berlinskog zida ostaje problemati\u010dno. Autor smatra kako su tijekom detanta suradnja i razgovori oko ud\u017ebenika bili mogu\u0107i, ali su bili prekidani zao\u0161travanjem sukoba. Zaklju\u010duje kako se nakon pada Berlinskog zida situacija mijenja, posebno u Njema\u010dkoj, gdje je trebalo na\u0107i miroljubiviji odnos prema DDR-u, dok Velika Britanija prolazi razdoblje potpune promjene, a Francuska po\u010dinje dijeliti Hladni rat ne samo na Zapad i Istok ve\u0107 i samu Europu. Unato\u010d tome, autor zaklju\u010duje kako su razlike u percipiranju sukoba me\u0111u u\u010denicima i dalje ostale vidljive.<\/p>\n Paul Bleton u radu \u201eMachiavelli’s Angels Hiding in Plain Sight: Media Culture and French Spy Fiction of the Cold War\u201c promatra prijelaz francuske fikcije iz me\u0111uratnog nacionalizma prema hladnoratovskoj borbi za o\u010duvanje zapadnog bloka. Dva prethodna \u017eanra: avantura (adventure<\/em>) i istra\u017eivanje (investigation<\/em>) na\u0161la su svoje mjesto u Hladnom ratu poku\u0161avaju\u0107i povezati fikciju i stvarnu politi\u010dku situaciju. Autor razmatra kako je antikomunizam bio u centru francuske \u0161pijunske fikcije. Isti\u010de da, iako su \u0161pijunski romani bili jako popularni, s dolaskom televizije i vizualnih medija nisu se uspjeli prilagoditi tr\u017ei\u0161tu te su tako propustili svoju \u0161ansu. Sve su se promjene prema autorovom mi\u0161ljenju odvijale u svjetlu politi\u010dke situacije toga vremena.<\/p>\n Dok Bleton daje uvid u razvoje romana u Francuskoj, Christoph Classen u radu \u201eEnemies, Spies and the Bomb \u2013 Cold War Cinema in Comparison: Germany and the US, 1948-1970\u201c uspore\u0111uje utjecaj Hladnog rata na reprezentaciju konflikta u kinematografiji do 1970. u Zapadnoj Njema\u010dkoj i SAD-u. Tvrdi kako je ona igrala klju\u010dnu ulogu u prvim godinama sukoba. Usporedbu zapo\u010dinje propitivanjem stanja obiju kinematografija nakon Drugog svjetskog rata gdje je ameri\u010dka bila u puno boljoj poziciji od njema\u010dke. Zatim napominje kako je dolazak televizije imao velike posljedice na kinematografiju jer je televizija postala dostupna ve\u0107em broju ljudi. Autor dalje navodi kako je veliku ulogu imalo politi\u010dko uplitanje, posebno u 1950-ima u Americi. U Njema\u010dkoj se poku\u0161alo odmaknuti od sukoba, ali su postojale stroge mjere i cenzura uvezenih filmova iz DDR-a. Autor razmatra postojanje triju narativa u kinematografiji \u2013 antikomunizam u SAD-u naspram potrazi za identitetom u Njema\u010dkoj, zatim depolitizacija i no\u0161enje sa nuklearnom opasnosti u 1960-ima u SAD-u nasuprot \u201eHeimatfilme\u201c u Njema\u010dkoj te \u0161pijunski filmovi u SAD-u sli\u010dni filmovima o bijegu u Njema\u010dkoj.<\/p>\n Jennifer Dickey u \u010dlanku \u201eRemembering the American War in Vietnam\u201c razmatra na koji na\u010din se interpretira Vijetnamski rat u Vijetnamu na nekoliko lokacija i muzeja \u2013 Reunification Palace, the War Remnants Museum , Cu Chi Tunnels i manje poznati Ap Bac Relic Reserve. Autorica isti\u010de kako su svi ovi muzeji formirani za tr\u017ei\u0161te, turizam i zapadne turiste dok lokalno stanovni\u0161to s njima ne dijeli nikakve veze te su tako za njih besmisleni jer ne prezentiraju stvarnu vijetnamsku pro\u0161lost ve\u0107 mje\u0161avinu konzumerizma i politi\u010dke propagande. Povijest je zbog toga nepopularna u Vijetnamu kako u muzejima i u komemoracijama tako i u \u0161koli. Ameri\u010dki turisti tako\u0111er zanemaruju ove interpretacije rata kao politi\u010dku propagandu. Autorica zaklju\u010duje kako je na\u010din prikazivanja Vijetnamskog rata sli\u010dan onom u ameri\u010dkim muzejima, samo \u0161to je u njima ipak vi\u0161e ameri\u010dkih posjetitelja, dok u Vijetnamu lokalno stanovni\u0161tvo iz vi\u0161e razloga, analiziranih u ovom \u010dlanku, u svoje muzeje ne ide.<\/p>\n U \u010dlanku \u201eThe Cold War? I Have it at Home with my Family \u2013 Memories of the 1948\u20131989 Period Beyond the Iron Curtain\u201c Muriel Blaive provela je istra\u017eivanje o sje\u0107anjima na razdoblje Hladnog rata, \u017eivotu na granici \u017deljezne zavjese slu\u017ee\u0107i se metodama usmene historije za stanovni\u0161tvo na grani\u010dnom podru\u010dju \u010ce\u0161kih Velenica. Autorica nagla\u0161ava postojanje razlika u percipiranju i terminologiji razdoblja Hladnog rata \u0161to je uo\u010dila i u intervjuima gdje se ve\u0107ina svjedoka s Istoka nije na rat referirala kao \u201eHladni rat\u201c ve\u0107 \u201e\u017eivot pod komunizmom\u201c. Autorica istra\u017euje kompleksnu povezanost lokalnog stanovni\u0161tva i vlasti kod pra\u0107enja i zatvaranja onih koji su \u017eeljeli prije\u0107i granicu, \u0161to se odra\u017eavalo u dvije forme \u2013 \u201edenouncing\u201c i \u201einforming\u201c. Naglasak je bio na civilima koji su pomagali grani\u010dnim \u010duvarima i pronala\u017eenju krivaca zbog \u010dega su bili hvaljeni. Autorica se pita iz kojih razloga je stanovni\u0161tvo pomagalo \u010duvarima: neki iz patriotskih osje\u0107aja, neki iz straha \u0161to bi sve bjegunci mogli napraviti jednom kad se na\u0111u izvan granice te iz straha od posljedica koje bi ih sna\u0161le ako ne pomognu vlastima ili ako njih netko drugi optu\u017ei jer nisu ni\u0161ta poduzeli u vezi toga. Sve ovo je uzrokovalo da dru\u0161tvo od procesa samoprotekcije (self-protection<\/em>) do\u0111e do procesa samonadgledanja (self-policing<\/em>). Autorica zaklju\u010duje kako su time grani\u010dni gradovi sklopili neku vrstu ugovora s vlastima u kojem su uspjeli zadr\u017eati svoj grad, ekonomski se razvijati, ali su zauzvrat morali sudjelovati u nadziranju granice. Autorica tako\u0111er isti\u010de problematiku isto\u010dnih zemalja vezano za njihovo sje\u0107anje na razdoblje komunizma jer, iako sve \u010de\u0161\u0107e danas preuzima narative i tuma\u010denja Hladnog rata sa Zapada, stanovni\u0161tvo se jo\u0161 uvijek bori s interpretacijom i razumijevanjem svojih vlastitih sje\u0107anja.<\/p>\n Wayne D. Cocroft u radu \u201eProtect and Survive \u2013 Preserving and Presenting the Built Cold War Heritage\u201c pi\u0161e o na\u010dinima i poku\u0161ajima o\u010duvanja gra\u0111evina iz Hladnog rata, ponajprije vojnih baza i podru\u010dja. Autor navodi kako se postavlja pitanje koje od hladnoratovskih vojnih gra\u0111evina sa\u010duvati, naime, neke su sru\u0161ene, neke su prenamijenjene u tvornice ili stanove, dok su samo rijetke renovirane ili pretvorene u muzeje. Tako\u0111er se pita na koji na\u010din bi trebalo napraviti i osmisliti te muzeje i trebaju li se posjetitelji u\u017eivjeti u to razdoblje. Osim samih gra\u0111evina, autor istra\u017euje na koji na\u010din se muzeje treba opremiti i kako treba o\u010duvati i reprezentirati vojni materijal \u2013 oru\u017eje, avione, tenkove itd. Osvr\u0107e se na istu problematiku u Njema\u010dkoj, s fokusom na muzeje koji pokazuju represiju isto\u010dnonjema\u010dkog re\u017eima i vojne baze \u010dija je prvobitna uloga edukacija mla\u0111ih generacija. Kod balti\u010dkih zemalja autor se usmjerava na o\u010duvanje i reprezentaciju muzeja i njihovih postava vezanih za ja\u010danje i afirmiranje svog nacionalnog identiteta. Zaklju\u010duje kako bi svaka zemlja i lokalna zajednica trebala raditi na o\u010duvanju, stvaranju popisa hladnoratovske arhitekture, \u0161to je malo mogu\u0107e s obzirom da svaka zemlja na temelju svojih nacionalnih ciljeva i naslje\u0111a prepoznaje va\u017enost neke od gra\u0111evina iz hladnoratovske pro\u0161losti.<\/p>\n Problematiku suo\u010davanja s pro\u0161losti u muzejima u Njema\u010dkoj, koje su se neki tekstovi dotaknuli, detaljnije analiziraju posljednja tri teksta: Hope M. Harrison, \u201eBerlin’s Gesamtkonzept for Remembering the Wall\u201c, Sybille Frank, \u201eCompeting for the Best Wall Memorial \u2013 The Rise of a Cold War Heritage Industry in Berlin\u201c i Hanno Hochmuth, \u201eContested Legacies \u2013 Cold War Memory Sites in Berlin\u201c. Ovi tekstovi zajedno donose \u0161ire razumijevanje komemoriranja Hladnog rata u Njema\u010dkoj, a dijele mi\u0161ljenje da ne postoji slu\u017ebeno mjesto komemoracije zbog \u010dega dolazi do sukoba izme\u0111u dr\u017eavnog i privatnog vi\u0111enja kako bi muzej trebao izgledati. Ve\u0107ina problema koji se provla\u010de kroz ove tekstove mogli bi se sa\u017eeti u sljede\u0107em: 1) neslaganje oko tuma\u010denja nacisti\u010dke i komunisti\u010dke pro\u0161losti, 2) komemoriranje \u017ertava Holokausta i \u017ertava Hladnog rata, 3) datum pada Zida poklapa se s datumom Kristalne no\u0107i, 4) nestankom Zida, koji je Nijemce podsje\u0107ao na mu\u010dna desetlje\u0107a, nestalo je i autenti\u010dno mjesto komemoriranja ne samo nastanka i pada Berlinskog zida ve\u0107 i kompletnog hladnoratovskog razdoblja i 5) sukob autenti\u010dnog prikazivanja rata i replike pogodne za turizam.<\/p>\n Harrison istra\u017euje vladin projekt \u201eGesamtkonzept\u201c iz 2006., njegove korijene, strukturu i primjenu te debatu koja se oko njega vodila. Frank se nastavlja na ovaj \u010dlanak razmatraju\u0107i sukob oko mjesta za komemoraciju u Berlinu \u2013 Checkpoint Charlie, Bernauer Strasse te \u201eBrandenburg Gate\u201c. Autorica zaklju\u010duje kako je vlast izbjegavanjem suo\u010davanja sa svojom bliskom pro\u0161lo\u0161\u0107u te razmatranjem mjesta komemoracije propustila priliku koju su onda preuzeli privatni poduzetnici poput muzeja na Checkpoint Charliu koji je posve\u0107en \u017ertvama poginulima u bijegu iz DDR-a. Hochmuth analizira nekoliko mjesta sje\u0107anja na Hladni rat u Berlinu \u2013 German-Russian Museum, Allied Museum i Wall Museum istra\u017euju\u0107i koje aspekte Hladnog rata opisuju te kakvo mjesto zauzimaju u memoriji Berlina, sa zaklju\u010dnim osvrtom na ve\u0107 spomenutu problematiku komemoracije Hladnog rata u Berlinu. Autor zaklju\u010duje kako problem nastaje zbog slojevitosti i kompliciranosti njema\u010dke pro\u0161losti te zbog sukoba razli\u010ditih interpretacija: od izrazito antikomunisti\u010dkih, preko nostalgi\u010dnih za starim vremenima do neofa\u0161isti\u010dkih koji stvaraju probleme s komemoriranjem Drugog svjetskog rata. Tako\u0111er, muzeji koji potje\u010du iz Hladnog rata imaju i svoju pro\u0161lost zbog \u010dega ih je te\u0161ko inkorporirati u nove poslijeratne narative.<\/p>\n Zbornik The Cold War: Historiography, Memory, Representation <\/em>na razne na\u010dine propituje stare interpretacije Hladnog rata u historiografiji, medijima i sje\u0107anjima onih koji su ga do\u017eivjeli. Dolaskom kulturnog obrata dolazi do bavljenja \u0161irom slikom sukoba, a sam fenomen Hladnog rata postaje kompleksnijim. Neka od pitanja i problema spomenutih u ovim \u010dlancima bilo bi korisno prenijeti i na prostor biv\u0161e Jugoslavije. Sli\u010dnim na\u010dinom istra\u017eivanja moglo bi se ispitati probleme koji postoje i danas u Hrvatskoj, a koji su tipi\u010dni za zemlje isto\u010dnog bloka \u2013 problematika razli\u010ditih sje\u0107anja i tuma\u010denja Hladnog rata, zatim pitanje o\u010duvanja i restauracije spomenika itd.<\/p>\n Iz \u010dlanaka koji se ti\u010du njema\u010dkog komemoriranja Hladnog rata te op\u0107enito pitanja njema\u010dke historiografije u drugoj polovici 20. stolje\u0107a vidi se postojanje problema vezano za tuma\u010denje i suo\u010davanje ne samo s hladnoratovskim razdobljem ve\u0107 i razdobljem Drugog svjetskog rata i Holokausta. Sli\u010dna pitanja poput krivice i broja \u017ertava nacizma povla\u010de se i u Hrvatskoj vezano za vrijeme NDH-a. Kao \u0161to je u Njema\u010dkoj potrebno oprezno pristupati komemoracijama pada Berlinskog zida, kako se ne bi kojim slu\u010dajem poku\u0161alo \u017ertve komunisti\u010dkog re\u017eima DDR-a poistovjetiti ili prenaglasiti u usporedbi sa \u017ertvama Drugog svjetskog rata, sli\u010dne situacije se javljaju i u Hrvatskoj te na ovim prostorima.<\/p>\n Bitno je naglasiti kako je ovim zbornikom otvoreno mnogo pitanja koja postoje na globalnoj razini, pa se tako ti\u010du i hrvatskog prostora. Stoga bi svakako trebao poslu\u017eiti kao poticaj za bavljenje hladnoratovskom problematikom u hrvatskoj historiografiji, propituju\u0107i sukob iz vi\u0161e perpektiva i na druga\u010dije na\u010dine, \u010dime bi ju se uklopilo u \u0161iri, globalni kontekst. To je ponajprije bitno jer se u hrvatskoj historiografiji mali broj povjesni\u010dara uop\u0107e bavi razdobljem kraja Hladnog rata ili perioda nakon pada Berlinskog zida u me\u0111unarodnim okvirima, izvan prevladavaju\u0107eg fokusa na Domovinski rat i sukob na ovim prostorima. Tako\u0111er, s obzirom da je naglasak na istra\u017eivanju kulture, medija i javnosti, ovaj zbornik donosi mnogo primjera na koje bi se sve na\u010dine moglo preispitati dosada\u0161nja politi\u010dka istra\u017eivanja Hladnog rata te staviti ve\u0107i naglasak na istra\u017eivanja kulturne povijesti, kulture sje\u0107anja i pam\u0107enja te javne povijesti.<\/p>\n <\/p>\n Mihaela Mari\u0107<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-13625","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":13625,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52677,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52677","url_meta":{"origin":13625,"position":1},"title":"CfP: NAVIGATING THE PAST, FACING THE PRESENT: CHALLENGES AND OPPORTUNITIES IN RE-PRESENTING CONFLICTS AND VIOLENCE IN MEMORY AND EDUCATION INSTITUTIONS, WARSAW, 22ND\u201324TH OCTOBER 2026 (DEADLINE: 30TH APRIL 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The conference and graduate workshop (October 22-24, 2026, Warsaw) addresses the representation of history in public and institutional contexts, with a focus beyond the often-studied field of \u201cmemory culture\u201d. Rather than emphasizing the politicization of memory and cultural institutions, the discussion shifts toward new methods, media, and challenges in historical\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":13625,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":13625,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":13625,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":13625,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13625"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13629,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13625\/revisions\/13629"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}