Ve\u0107 11. godinu zaredom Dru\u017eba vitezova Zlatnog kale\u017ea rekonstruira povijesnu bitku kod Stubice, koja je iz lokalnog obilje\u017eja prerasla u nacionalni turisti\u010dko-povijesni doga\u0111aj, a program ovogodi\u0161nje ‘Selja\u010dke bune’ predstavljen je u petak u dvorcu Stubi\u010dkome Golubovcu u Donjoj Stubici, kamo se ove godine seli nakon godina odr\u017eavanja kod Majsecova mlina.<\/p>\n
<\/p>\n
“Ovo je veliki povijesni doga\u0111aj iznimno bitan ne samo za Hrvatsko zagorje ve\u0107 i \u0161ire. Nije bilo puno ovakvih velikih ustanaka u Europi. Tada su na\u0161i ljudi pokazali da imaju sna\u017ean osje\u0107aj za pravicu i pravdu, a tako je i danas”, rekao je na predstavljanju ovogodi\u0161njeg programa krapinsko-zagorski \u017eupan \u017deljko Kolar.<\/p>\n
<\/p>\n
Govore\u0107i o samoj manifestaciji, Kolar je pohvalio organizatora zahvaljuju\u0107i kojemu se broj posjetitelja pove\u0107ao s po\u010detnih tisu\u0107u na vi\u0161e od 10 tisu\u0107a.<\/p>\n
<\/p>\n
Direktorica Turisti\u010dke zajednice Gornje i Donje Stubica Kornelija Vnu\u010dec rekla je da program traje dva vikenda. Manifestacija po\u010dinje 3. velja\u010de ispred rodne ku\u0107e Matije Gupca u Hi\u017eakovcu, gdje \u0107e se okupiti kmetsko vodstvo koje na \u010delu s Matijom Gupcem, u \u010dijoj je ulozi Kre\u0161imir Kon\u010devski iz Dru\u017ebe vitezova Zlatnog kale\u017ea. Nakon toga kre\u0107e se prema Gup\u010devoj lipi, jedinom “\u017eivom svjedoku” Selja\u010dke bune.<\/p>\n
<\/p>\n
Samo uprizorenje “Bitke kod Stubice” na programu je u subotu, 9. velja\u010de, na 446. obljetnicu Selja\u010dke bune. Cjelodnevni program po\u010dinje od 11 sati kulturno-umjetni\u010dkim dijelom te okupljanjem vojske prije sredi\u0161nje bitke koja po\u010dinje u 14 sati. Uz glavni doga\u0111aj – uprizorenje bitke – posjetitelji \u0107e imati priliku posjetiti Sajam starih zanata te u\u017eivati u bogatoj autohtonoj gastronomskoj ponudi, a nakon bitke slijedi povratak u sada\u0161njost uz koncert grupe Psihomodo pop.<\/p>\n
<\/p>\n
Kon\u010devski je rekao na predstavljanju kako je uprizorenje bitke kod Donje Stubice sje\u0107anje na te\u0161ka vremena, ali i na slavnu povijest Hrvatskog zagorja, tog dijela Hrvatske te Slovenije.<\/p>\n
<\/p>\n
“Nama je \u010dast \u0161to mo\u017eemo biti dio ovog obilje\u017eavanja i ovo je jedan od najzna\u010dajnijih datuma hrvatske povijesti”, istaknuo je Kon\u010devski, dodaju\u0107i kako to name\u0107e obavezu da se taj slavni datum prigodno obilje\u017ei.<\/p>\n
<\/p>\n
I Kon\u010devski i Kolar smatraju da se manifestacija mo\u017ee pro\u0161iriti na vi\u0161e dana te na druge dijelove Hrvatske i Slovenije.<\/p>\n
<\/p>\n
“Nadamo se da \u0107e u idu\u0107em razdoblju sve ovo jo\u0161 vi\u0161e za\u017eivjeti i da \u0107e se obilje\u017eavanje pro\u0161iriti na sve one dijelove gdje se buna odvijala, a to je bilo i u Sloveniji te u drugim dijelovima Hrvatske”, rekao je Kolar.<\/p>\n
<\/p>\n
Dodao je da odli\u010dnu organizaciju prate i dobre ideje te sve bogatiji program s popratnim sadr\u017eajima koji privla\u010di ve\u0107i broj posjetitelja, ali i njihovo du\u017ee zadr\u017eavanje u Donjoj Stubici. Kolar je zahvalio i zagreba\u010dkom gradona\u010delniku Milanu Bandi\u0107u koji je ove godine osigurao besplatni autobusni prijevoz posjetitelja iz Zagreba.<\/p>\n
<\/p>\n
Ina\u010de, rekonstrukcija “Bitke kod Stubice” dobila je nagradu “Simply the Best” za najbolji povijesni prikaz i turisti\u010dki doga\u0111aj u 2015. godini. Voditeljica ureda Turisti\u010dke zajednice Krapinsko-zagorske \u017eupanije Sanja \u0160krinjar rekla je kako ta \u017eupanija i Turisti\u010dka zajednica unatrag vi\u0161e godina financijski podupiru manifestaciju. Rije\u010d je o 100 tisu\u0107a kuna koje ve\u0107inom osigurava Krapinsko-zagorska \u017eupanija preko prora\u010duna te kroz Turisti\u010dku zajednicu, a Hrvatska turisti\u010dka zajednica sudjeluje s otprilike 20 tisu\u0107a kuna.<\/p>\n
<\/p>\n
Gradona\u010delnik Donje Stubice Nikola Gospo\u010di\u0107 rekao je da je to najva\u017eniji turisti\u010dki doga\u0111aj u gradu koji privla\u010di oko 10 tisu\u0107a posjetitelja. Dodao je da je rije\u010d o zahtjevnoj manifestaciji za organizatore, a vjeruje da \u0107e promjena lokacije zna\u010diti i ve\u0107i spektakl samog uprizorenja bitke.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: Hina<\/strong><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13555,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[16,3],"tags":[],"class_list":["post-13554","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-manifestacije-ozivljavanja-povijesti","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/Seljacka-buna.jpg?fit=1920%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55674,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55674","url_meta":{"origin":13554,"position":0},"title":"Nagrada Franjo Markovi\u0107 redakciji \u010dasopisa \u201ePro tempore\u201c za jubilarni 20. broj","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrada Franjo Markovi\u0107 Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu dodijeljena je redakciji \u010dasopisa studenata povijesti Pro tempore za 20. broj \u010dasopisa, objavljen 2025. godine, na prijedlog Odsjeka za povijest. Nagra\u0111enu redakciju \u010dine glavna urednica Marija Bi\u0161\u0107an te Filip Ba\u010durin, Anja Dui\u0107, Adrian Fil\u010di\u0107, Nera Kapusti\u0107, Natalija Kolar, Karlo Ko\u0161ir, Tita Mikula\u0161,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":13554,"position":1},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":13554,"position":2},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54822,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54822","url_meta":{"origin":13554,"position":3},"title":"Kasimma, \u201ePortret za dar-mar\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbirka pri\u010da nigerijske spisateljice Kasimme prikazuje \u017eivot u za\u010dudnoj svevremenskoj perspektivi koja supostavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i obi\u010daje nigerijskog naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije, najmnogoljudnije afri\u010dke zemlje koju je ve\u0107 minula panika postkolonijalnog pusto\u0161enja prirodnih resursa i poni\u017eavanja, te je zapala u duboku ekonomsku i politi\u010dku depresiju. Zemlja je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Portret-za-dar-mar.jpg?fit=296%2C468&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":13554,"position":4},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 “Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":13554,"position":5},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13554","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13554"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13554\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13556,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13554\/revisions\/13556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13555"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13554"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13554"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13554"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}