{"id":13542,"date":"2019-02-06T22:15:14","date_gmt":"2019-02-06T22:15:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13542"},"modified":"2019-02-06T22:15:14","modified_gmt":"2019-02-06T22:15:14","slug":"snjezana-koren-prema-najnovijem-kurikulumu-povijesti-ucenici-bi-trebali-uciti-da-se-holokaust-u-jugoslaviji-odvijao-u-ratu-i-poracu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13542","title":{"rendered":"Snje\u017eana Koren: Prema najnovijem kurikulumu povijesti, u\u010denici bi trebali u\u010diti da se &#8220;Holokaust u Jugoslaviji&#8221; odvijao &#8220;u ratu i pora\u0107u&#8221;!"},"content":{"rendered":"<p>Danas je Ekspertna radna skupina (dalje: ERS) odlu\u010dila objaviti kurikularne dokumente u tri varijante (vidi donji link): onoj koja je u\u0161la u javno savjetovanje, dora\u0111enu verziju koju su napravile nove radne skupine i koju je ERS ju\u010der poslao MZO-u i verziju koja je objavljena u Narodnim novinama. Za povijest zasad postoje samo prve dvije varijante.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ju\u010der je, naime, ERS ve\u0107inom glasova (9:5) prihvatio potpuno novi prijedlog kurikuluma povijesti koji nikada nije bio na javnom savjetovanju. Taj je dokument na brzinu izradio dio \u010dlanova radne skupine u dvadesetak dana tijekom sije\u010dnja. Radi se o novom dokumentu koji iz temelja odstupa od izvornog dokumenta, iako je potonji na javnom savjetovanju dobio ve\u0107inu pozitivnih komentara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dakle, u javno savjetovanje u\u0161ao je jedan dokument koji je ra\u0111en tri godine, pro\u0161ao tri stru\u010dna i javna savjetovanja i dvije recenzije; nakon rada nove radne skupine koja je imenovana prije mjesec i pol pojavio se posve novi dokument sklepan u dvadesetak dana. U tom novom dokumentu promijenjena su \u010dak i poglavlja koja nisu dobila nijednu jedinu negativnu primjedbu na javnom savjetovanju (npr. poglavlje A koje je dobilo dva pozitivna komentara). Uvedena su nova organizacijska podru\u010dja i izmijenjeni su svi ishodi, svi do jednoga. Evo jedan kratak teaser o tome kako izgledaju ti novi ishodi:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U\u010denik \u201eopisuje stradanja i progone stanovni\u0161tva, Holokaust na podru\u010dju Jugoslavije u ratu i pora\u0107u te dru\u0161tvene promjene u drugoj Jugoslaviji nastale modernizacijom i masovnim opismenjavanjem\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Holokaust na podru\u010dju Jugoslavije u ratu i PORA\u0106U? Holokaust u istoj re\u010denici s masovnim opismenjavanjem?! Odjednom Holokaust na podru\u010dju Jugoslavije, a ne u NDH?!! (iako su upravo oni isti koji su pisali ovaj dokument tvrdili da fokus treba biti na Hrvatskoj).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I, ne bih to ina\u010de spominjala i brojila, ali spominjem i brojim jer su brojili i nama. Na okruglom stolu u Hrvatskom institutu za povijest odr\u017eanom u okviru stru\u010dne rasprave u travnju 2016. stra\u0161no je zamjereno prvoj verziji dokumenta \u0161to se u njoj Jugoslavija spominje \u010dak 13 puta, a Ugarska samo 4 puta (poveznica <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=w4ZvQtLDdgY\">https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=w4ZvQtLDdgY<\/a>, vidi 2:02:40 \u2013 2.04.09). U novom dokumentu koji je izradio dio radne skupine zajedno s novim ravnateljem Hrvatskog instituta za povijest koji je bio moderator okruglog stola iz 2016., Jugoslavija se spominje \u2013 51 put (i jo\u0161 11 puta pridjev \u201ejugoslavenski\u201c). Ugarska se spominje 4 puta, i to samo u nazivima Austro-ugarska i Hrvatsko-ugarska nagodba i Austro-Ugarska monarhija. Netko, zna\u010di, mo\u017ee, a drugi ne mo\u017ee? Jesu li ipak problem ljudi koji su izradili dokument, a ne sam dokument?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Osim \u0161to je takav postupak izrade posve novog dokumenta upitan i sa zakonskog i proceduralnog stajali\u0161ta, puno ve\u0107i problem je sam sadr\u017eaj dokumenta koji je bio prihvatljiv za devetero \u010dlanova ERS-a. Taj dokument drasti\u010dno odstupa od temeljnih postavki kurikularne reforme (aktivno u\u010denje, u\u010denik u sredi\u0161tu nastavnog procesa, kriti\u010dko mi\u0161ljenje, autonomija nastavnika), od suvremenih metodi\u010dkih pristupa u\u010denju i pou\u010davanju povijesti, \u010dak i od dosada\u0161njih nastavnih planova i programa, pa nas svojim rje\u0161enjima unaza\u0111uje na stanje prije HNOS-a iz 2006. godine, dakle vra\u0107a negdje u sredinu 90-ih. Samo jedan primjer: u izvornoj verziji dokumenta koja je stavljena na javno savjetovanje za osnovnu \u0161kolu bile su predvi\u0111ene \u010detiri cjeline u svakom razredu, a u svakoj je bilo predvi\u0111eno da u\u010ditelji dublje obrade dvije do \u010detiri teme. Dakle, maksimalno 16 tema godi\u0161nje. Novi dokument predvi\u0111a 28 obaveznih tema i jo\u0161 10 izbornih tema za ukupno 70 sati nastave. Koliko je to sati po temi? Otprilike jedan i pol do maksimalno dva sata? Zna\u010di, opet bubanje i protr\u010davanje kroz gradivo, iako imamo rezultate istra\u017eivanja koji pokazuju da djeca u petom i osmom razredu izjavljuju da od svih predmeta najvi\u0161e u\u010de upravo povijest!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na upozorenja da su mnoge postavke u ovom novom dokumentu neprihvatljive u metodi\u010dkom i svakom drugom stru\u010dnom pogledu, dio \u010dlanova ERS-a se o\u010dito oglu\u0161io. Nije ih zasmetalo \u010dak ni to \u0161to taj novi dokument na klju\u010dnim mjestima kr\u0161i metodolo\u0161ki pristup koji su sami propisali! Informirana sam i da su pojedini klju\u010dni \u010dlanovi ERS-a ponovo sveli pitanje \u0161kolskog programa povijesti na \u201eusta\u0161e i partizane\u201c, na \u201eva\u0161e\u201c i \u201ena\u0161e\u201c, poru\u010duju\u0107i da \u0107emo se metodikom i strukom baviti poslije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tu je, na\u017ealost, na djelu onaj isti politi\u010dki Moloh koji ve\u0107 \u010detvrt stolje\u0107a jede ovu dr\u017eavu. U ovom slu\u010daju doslovce jede na\u0161u djecu jer su ona o\u010dito manje va\u017ena od rje\u0161avanja politi\u010dkih problema koji su posljedica stavljanja uskostrana\u010dkih interesa iznad javnog interesa. Ovo je dru\u0161tvo ve\u0107 \u010detvrt stolje\u0107a rastrzano i podijeljeno sukobima oko tuma\u010denja pro\u0161losti. To nas je dovelo u situaciju da nismo u stanju normalno donijeti \u0161kolski kurikulum povijesti. No, umjesto da izabrani politi\u010dari poku\u0161aju pacificirati sukobe koji razdiru dru\u0161tvo, oni \u010dini upravo suprotno. Potenciraju sukobe o pro\u0161losti prije svakih izbora, u me\u0111ustrana\u010dkim i unutarstrana\u010dkim borbama. Ceh u ovom slu\u010daju pla\u0107aju na\u0161a djeca, jer se sada pitanja o \u201eusta\u0161ama i partizanima\u201c koja nisu rije\u0161ena proteklih 30 godina trebaju rje\u0161avati preko \u0161kolskih kurikuluma i preko le\u0111a u\u010denika. A pritom im sekundiraju pojedini pripadnici tzv. struke. Sramotno i tu\u017eno! Djeca \u0107e trpjeti zbog politike koja nije u stanju djelovati na dobrobit zajednice i stradati zbog osobnih ambicija pojedinaca iz akademske zajednice. Sve to vrlo dobro pokazuje za\u0161to ljudi gube vjeru u ovu zemlju i za\u0161to, kako su pokazala zadnja istra\u017eivanja, tek 20% petnaestogodi\u0161njaka pozitivno gleda na budu\u0107nost Hrvatske (<a href=\"https:\/\/srednja.hr\/\u2026\/sto-osnovnoskolci-zele-fakultet-hrvat\u2026\/\">https:\/\/srednja.hr\/\u2026\/sto-osnovnoskolci-zele-fakultet-hrvat\u2026\/<\/a>). A ta ista djeca koju \u0107e njihovi roditelji odvesti glavom bez obzira u Njema\u010dku, Irsku ili \u0160vedsku u\u010dit \u0107e po kurikulumima sli\u010dnima onome koji u ovoj zemlji o\u010dito predstavlja ve\u0107i problem od slabog gospodarstva, propalog zdravstva, visoke nezaposlenosti, malih mirovina ili globalnog zatopljenja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nastavak slijedi, nakon \u0161to novi dokument bude detaljno analiziran. Na potezu je MZO i ministrica Divjak!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>P.S. Da se ne bi sad dokument koji je stavljen na web stranicu ERS-a navrat-nanos prepravljao, skinula sam postoje\u0107i dokument i pohranila na sigurno mjesto.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/permalink.php?story_fbid=1215252705297937&amp;id=100004396574831\">https:\/\/www.facebook.com\/permalink.php?story_fbid=1215252705297937&amp;id=100004396574831<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Komentar je prenesen i na portalu Srednja.hr:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/srednja.hr\/novosti\/hrvatska\/politicki-triler-s-kurikulumom-povijesti-sramotno-tuzno-ceh-ovom-slucaju-placaju-nasa-djeca\/\">https:\/\/srednja.hr\/novosti\/hrvatska\/politicki-triler-s-kurikulumom-povijesti-sramotno-tuzno-ceh-ovom-slucaju-placaju-nasa-djeca\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13543,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-13542","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/koren.jpg?fit=670%2C380&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53015,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53015","url_meta":{"origin":13542,"position":0},"title":"Sudjelovanje Osnovne \u0161kole Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 Prigorje Brdove\u010dko u programu Kliofesta 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"U\u010denici petih i \u0161estih razreda u pratnji svojih razrednika i u\u010ditelja ju\u010der su proveli dan u Ptuju, Vara\u017edinu i Vara\u017edinskim Toplicama. Putovanjem kroz Hrvatsku i Sloveniju, istra\u017eili su rimske arheolo\u0161ke parkove Poetovio i Aquae Iasae te razgledali baroknu jezgru Vara\u017edina. Ova terenska nastava iz povijesti organizirana je kao sastavni dio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ptuj.jpeg?fit=980%2C551&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":13542,"position":1},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":13542,"position":2},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":13542,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":13542,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":13542,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13542","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13542"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13542\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13544,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13542\/revisions\/13544"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13543"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13542"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13542"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13542"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}