{"id":13542,"date":"2019-02-06T22:15:14","date_gmt":"2019-02-06T22:15:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13542"},"modified":"2019-02-06T22:15:14","modified_gmt":"2019-02-06T22:15:14","slug":"snjezana-koren-prema-najnovijem-kurikulumu-povijesti-ucenici-bi-trebali-uciti-da-se-holokaust-u-jugoslaviji-odvijao-u-ratu-i-poracu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13542","title":{"rendered":"Snje\u017eana Koren: Prema najnovijem kurikulumu povijesti, u\u010denici bi trebali u\u010diti da se &#8220;Holokaust u Jugoslaviji&#8221; odvijao &#8220;u ratu i pora\u0107u&#8221;!"},"content":{"rendered":"<p>Danas je Ekspertna radna skupina (dalje: ERS) odlu\u010dila objaviti kurikularne dokumente u tri varijante (vidi donji link): onoj koja je u\u0161la u javno savjetovanje, dora\u0111enu verziju koju su napravile nove radne skupine i koju je ERS ju\u010der poslao MZO-u i verziju koja je objavljena u Narodnim novinama. Za povijest zasad postoje samo prve dvije varijante.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ju\u010der je, naime, ERS ve\u0107inom glasova (9:5) prihvatio potpuno novi prijedlog kurikuluma povijesti koji nikada nije bio na javnom savjetovanju. Taj je dokument na brzinu izradio dio \u010dlanova radne skupine u dvadesetak dana tijekom sije\u010dnja. Radi se o novom dokumentu koji iz temelja odstupa od izvornog dokumenta, iako je potonji na javnom savjetovanju dobio ve\u0107inu pozitivnih komentara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dakle, u javno savjetovanje u\u0161ao je jedan dokument koji je ra\u0111en tri godine, pro\u0161ao tri stru\u010dna i javna savjetovanja i dvije recenzije; nakon rada nove radne skupine koja je imenovana prije mjesec i pol pojavio se posve novi dokument sklepan u dvadesetak dana. U tom novom dokumentu promijenjena su \u010dak i poglavlja koja nisu dobila nijednu jedinu negativnu primjedbu na javnom savjetovanju (npr. poglavlje A koje je dobilo dva pozitivna komentara). Uvedena su nova organizacijska podru\u010dja i izmijenjeni su svi ishodi, svi do jednoga. Evo jedan kratak teaser o tome kako izgledaju ti novi ishodi:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U\u010denik \u201eopisuje stradanja i progone stanovni\u0161tva, Holokaust na podru\u010dju Jugoslavije u ratu i pora\u0107u te dru\u0161tvene promjene u drugoj Jugoslaviji nastale modernizacijom i masovnim opismenjavanjem\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Holokaust na podru\u010dju Jugoslavije u ratu i PORA\u0106U? Holokaust u istoj re\u010denici s masovnim opismenjavanjem?! Odjednom Holokaust na podru\u010dju Jugoslavije, a ne u NDH?!! (iako su upravo oni isti koji su pisali ovaj dokument tvrdili da fokus treba biti na Hrvatskoj).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I, ne bih to ina\u010de spominjala i brojila, ali spominjem i brojim jer su brojili i nama. Na okruglom stolu u Hrvatskom institutu za povijest odr\u017eanom u okviru stru\u010dne rasprave u travnju 2016. stra\u0161no je zamjereno prvoj verziji dokumenta \u0161to se u njoj Jugoslavija spominje \u010dak 13 puta, a Ugarska samo 4 puta (poveznica <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=w4ZvQtLDdgY\">https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=w4ZvQtLDdgY<\/a>, vidi 2:02:40 \u2013 2.04.09). U novom dokumentu koji je izradio dio radne skupine zajedno s novim ravnateljem Hrvatskog instituta za povijest koji je bio moderator okruglog stola iz 2016., Jugoslavija se spominje \u2013 51 put (i jo\u0161 11 puta pridjev \u201ejugoslavenski\u201c). Ugarska se spominje 4 puta, i to samo u nazivima Austro-ugarska i Hrvatsko-ugarska nagodba i Austro-Ugarska monarhija. Netko, zna\u010di, mo\u017ee, a drugi ne mo\u017ee? Jesu li ipak problem ljudi koji su izradili dokument, a ne sam dokument?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Osim \u0161to je takav postupak izrade posve novog dokumenta upitan i sa zakonskog i proceduralnog stajali\u0161ta, puno ve\u0107i problem je sam sadr\u017eaj dokumenta koji je bio prihvatljiv za devetero \u010dlanova ERS-a. Taj dokument drasti\u010dno odstupa od temeljnih postavki kurikularne reforme (aktivno u\u010denje, u\u010denik u sredi\u0161tu nastavnog procesa, kriti\u010dko mi\u0161ljenje, autonomija nastavnika), od suvremenih metodi\u010dkih pristupa u\u010denju i pou\u010davanju povijesti, \u010dak i od dosada\u0161njih nastavnih planova i programa, pa nas svojim rje\u0161enjima unaza\u0111uje na stanje prije HNOS-a iz 2006. godine, dakle vra\u0107a negdje u sredinu 90-ih. Samo jedan primjer: u izvornoj verziji dokumenta koja je stavljena na javno savjetovanje za osnovnu \u0161kolu bile su predvi\u0111ene \u010detiri cjeline u svakom razredu, a u svakoj je bilo predvi\u0111eno da u\u010ditelji dublje obrade dvije do \u010detiri teme. Dakle, maksimalno 16 tema godi\u0161nje. Novi dokument predvi\u0111a 28 obaveznih tema i jo\u0161 10 izbornih tema za ukupno 70 sati nastave. Koliko je to sati po temi? Otprilike jedan i pol do maksimalno dva sata? Zna\u010di, opet bubanje i protr\u010davanje kroz gradivo, iako imamo rezultate istra\u017eivanja koji pokazuju da djeca u petom i osmom razredu izjavljuju da od svih predmeta najvi\u0161e u\u010de upravo povijest!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na upozorenja da su mnoge postavke u ovom novom dokumentu neprihvatljive u metodi\u010dkom i svakom drugom stru\u010dnom pogledu, dio \u010dlanova ERS-a se o\u010dito oglu\u0161io. Nije ih zasmetalo \u010dak ni to \u0161to taj novi dokument na klju\u010dnim mjestima kr\u0161i metodolo\u0161ki pristup koji su sami propisali! Informirana sam i da su pojedini klju\u010dni \u010dlanovi ERS-a ponovo sveli pitanje \u0161kolskog programa povijesti na \u201eusta\u0161e i partizane\u201c, na \u201eva\u0161e\u201c i \u201ena\u0161e\u201c, poru\u010duju\u0107i da \u0107emo se metodikom i strukom baviti poslije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tu je, na\u017ealost, na djelu onaj isti politi\u010dki Moloh koji ve\u0107 \u010detvrt stolje\u0107a jede ovu dr\u017eavu. U ovom slu\u010daju doslovce jede na\u0161u djecu jer su ona o\u010dito manje va\u017ena od rje\u0161avanja politi\u010dkih problema koji su posljedica stavljanja uskostrana\u010dkih interesa iznad javnog interesa. Ovo je dru\u0161tvo ve\u0107 \u010detvrt stolje\u0107a rastrzano i podijeljeno sukobima oko tuma\u010denja pro\u0161losti. To nas je dovelo u situaciju da nismo u stanju normalno donijeti \u0161kolski kurikulum povijesti. No, umjesto da izabrani politi\u010dari poku\u0161aju pacificirati sukobe koji razdiru dru\u0161tvo, oni \u010dini upravo suprotno. Potenciraju sukobe o pro\u0161losti prije svakih izbora, u me\u0111ustrana\u010dkim i unutarstrana\u010dkim borbama. Ceh u ovom slu\u010daju pla\u0107aju na\u0161a djeca, jer se sada pitanja o \u201eusta\u0161ama i partizanima\u201c koja nisu rije\u0161ena proteklih 30 godina trebaju rje\u0161avati preko \u0161kolskih kurikuluma i preko le\u0111a u\u010denika. A pritom im sekundiraju pojedini pripadnici tzv. struke. Sramotno i tu\u017eno! Djeca \u0107e trpjeti zbog politike koja nije u stanju djelovati na dobrobit zajednice i stradati zbog osobnih ambicija pojedinaca iz akademske zajednice. Sve to vrlo dobro pokazuje za\u0161to ljudi gube vjeru u ovu zemlju i za\u0161to, kako su pokazala zadnja istra\u017eivanja, tek 20% petnaestogodi\u0161njaka pozitivno gleda na budu\u0107nost Hrvatske (<a href=\"https:\/\/srednja.hr\/\u2026\/sto-osnovnoskolci-zele-fakultet-hrvat\u2026\/\">https:\/\/srednja.hr\/\u2026\/sto-osnovnoskolci-zele-fakultet-hrvat\u2026\/<\/a>). A ta ista djeca koju \u0107e njihovi roditelji odvesti glavom bez obzira u Njema\u010dku, Irsku ili \u0160vedsku u\u010dit \u0107e po kurikulumima sli\u010dnima onome koji u ovoj zemlji o\u010dito predstavlja ve\u0107i problem od slabog gospodarstva, propalog zdravstva, visoke nezaposlenosti, malih mirovina ili globalnog zatopljenja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nastavak slijedi, nakon \u0161to novi dokument bude detaljno analiziran. Na potezu je MZO i ministrica Divjak!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>P.S. Da se ne bi sad dokument koji je stavljen na web stranicu ERS-a navrat-nanos prepravljao, skinula sam postoje\u0107i dokument i pohranila na sigurno mjesto.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/permalink.php?story_fbid=1215252705297937&amp;id=100004396574831\">https:\/\/www.facebook.com\/permalink.php?story_fbid=1215252705297937&amp;id=100004396574831<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Komentar je prenesen i na portalu Srednja.hr:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/srednja.hr\/novosti\/hrvatska\/politicki-triler-s-kurikulumom-povijesti-sramotno-tuzno-ceh-ovom-slucaju-placaju-nasa-djeca\/\">https:\/\/srednja.hr\/novosti\/hrvatska\/politicki-triler-s-kurikulumom-povijesti-sramotno-tuzno-ceh-ovom-slucaju-placaju-nasa-djeca\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13543,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-13542","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/koren.jpg?fit=670%2C380&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":13542,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":13542,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":13542,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":13542,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":13542,"position":4},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":13542,"position":5},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13542","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13542"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13542\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13544,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13542\/revisions\/13544"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13543"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13542"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13542"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13542"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}