{"id":13539,"date":"2019-02-06T21:57:43","date_gmt":"2019-02-06T21:57:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13539"},"modified":"2019-02-06T21:57:43","modified_gmt":"2019-02-06T21:57:43","slug":"kako-nas-vide-drugi-knjizevnik-i-novinar-boris-dezulovic-o-tome-zasto-se-zaboga-udzbenici-povijesti-u-hrvatskoj-pisu-tako-navrat-nanos-pod-pritiskom-prekratkih-rokova-i","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13539","title":{"rendered":"Kako nas vide drugi: knji\u017eevnik i novinar Boris De\u017eulovi\u0107 o tome \u201eza\u0161to se, zaboga, ud\u017ebenici povijesti u Hrvatskoj pi\u0161u tako, navrat-nanos, pod pritiskom prekratkih rokova?\u201c i \u201eza\u0161to se na brzinu kod nas pi\u0161u samo ud\u017ebenici povijesti?\u201c"},"content":{"rendered":"

\u201e(\u2026) u trenutku kad Narodne novine ve\u0107 tiskaju prve nastavne kurikulume \u2013 pred radnom skupinom Ministarstva obrazovanja odjednom pojavio potpuno novi prijedlog kurikuluma za program povijesti. Iako je onaj iz 2016. ve\u0107 pro\u0161ao i javnu raspravu i stru\u010dnu recenziju, pa se \u010dekala jo\u0161 samo sitnija dorada i pu\u0161tanje ud\u017ebenika u tisak, odjednom se pred Ekspertnom radnom skupinom pojavio novi, radikalno druga\u010diji nacrt. Od trideset pet nastavnih programa, posve novi kurikulum trebao je, jasno, samo predmet povijesti.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Boris De\u017eulovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Tajna Kristova kostura<\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Kolumne\/Boris-Dezulovic\/a364641\/Tajna-Kristova-kostura.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13540,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13539","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/Izvor-Drasko-Momirski.png?fit=930%2C523&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55322,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55322","url_meta":{"origin":13539,"position":0},"title":"Znanstveni skup “Razvoj naselja kvarnerskog prostora: od srednjeg vijeka do modernog doba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveni skup Razvoj naselja kvarnerskog prostora: od srednjeg vijeka do modernog doba odr\u017eat \u0107e se 17. i 18. rujna 2026. u samostanu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog (dvorana na 2. katu samostana), Frankopanska 17, Zagreb. O skupuPoznavanje razvoja gradova i naselja kvarnerskog prostora zaostaje za onima Istre i Dalmacije. Tako\u0111er,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":50826,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=50826","url_meta":{"origin":13539,"position":1},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201ePou\u010davanje povijesti\u201c (god. 4, br. 2, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je novi broj \u010dasopisa \u201ePou\u010davanje povijesti\u201c (god. 4, br. 2, 2025) koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26511 https:\/\/povijest.net\/ca\/2026\/sedmi-broj-casopisa-poucavanje-povijesti-dostupan-je-za-preuzimanje https:\/\/www.facebook.com\/casopisPP","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/PP-2-2025.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/PP-2-2025.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/PP-2-2025.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/PP-2-2025.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":13539,"position":2},"title":"Novi “Podravski zbornik” (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55195,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55195","url_meta":{"origin":13539,"position":3},"title":"Eldina Lova\u0161, “Stanovni\u0161tvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u osvit modernoga doba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest i Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku objavljena je 2026. godine knjiga Eldine Lova\u0161 \"Stanovni\u0161tvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u osvit modernoga doba\". IZ RECENZIJA: \u201cDjelo predstavlja iznimno vrijedan znanstveni doprinos prou\u010davanju i razumijevanju dru\u0161tvenih i demografskih procesa\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":13539,"position":4},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":13539,"position":5},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13539"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13539\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13541,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13539\/revisions\/13541"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13540"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}