Nakon \u0161to je zbog nevi\u0111enih javnih i politi\u010dkih pritisaka propala kurikularna reforma Borisa Joki\u0107a i njegova tima, nakon \u0161to je ispisano valjda stotine stranica komentara i polemika o famoznom popisu lektire i podobnim i nepodobnim autorima, nakon \u0161to su se razne interesne skupine i pojedinci uklju\u010dili u rastakanje dobre ideje o reformi \u0161kolstva, pitanje obrazovanja je kona\u010dno u Hrvatskoj postalo prvorazredno politi\u010dko pitanje. Ka\u017eemo kona\u010dno, jer do tada za obrazovanje i \u0161kolstvo kao da nikoga na vode\u0107im politi\u010dkim funkcijama nije bilo briga. Kurikularna reforma bila je i povod za najve\u0107e demonstracije u Hrvatskoj poslije famoznog prosvjeda za\u00a0 \u201eStojedinicu\u201c. Iz takve energije i otpora rigidnim idejama i osobnim interesima koji su sru\u0161ili Joki\u0107evu reformu i oni ne tako naivni imali su pravo nadati se ne\u010dem boljem za hrvatsko \u0161kolstvo.<\/p>\n
Kurikulum hrvatskog jezika objavljen u Narodnim novinama po kojem \u0107e se od sljede\u0107e \u0161kolske godine pou\u010davati ovaj predmet nije, na\u017ealost, donio ni\u0161ta bolje. \u0160tovi\u0161e, to je veliko razo\u010daranje. Ponajprije zato \u0161to je sustavno iznevjereno sve ono zbog \u010dega je reforma i pokrenuta. U prvom redu iz kurikuluma su izba\u010deni svi suvremeni hrvatski i strani autori i to bez suglasnosti stru\u010dnog tima koji je dokument i izradio. Ministrica Bla\u017eenka Divjak zatra\u017eila je mi\u0161ljenje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofskog fakulteta u Rijeci, Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i Fakulteta organizacije i informatike. Problem je u tome \u0161to se ne zna TKO je u tim institucijama sudjelovao u ovoj kona\u010dnoj verziji koja svima izgleda kao kafkijanska no\u0107na mora. To je kurikulum \u010diji se kona\u010dni autori skrivaju iza imena institucija. Veliki Sud i nepoznat netko donijeli su odluku,\u00a0 sve je objavljeno u Narodnim novinama i kraj pri\u010de.<\/p>\n
A prvotna ideja je i bila da se postoje\u0107a lektira \u201eosvje\u017ei\u201c suvremenim piscima i njihovim tekstovima. Onim tekstovima koji su po svojoj temi, problemima i jeziku bli\u017ei djeci i mladima koji ih kao lektirne naslove moraju \u010ditati. Ve\u0107 je desetlje\u0107ima jasno da neki tekstovi klasika, ma koliko bili va\u017eni za knji\u017eevnu povijest, sustavno odbijaju mlade od \u010ditanja. Va\u017ena je ideja tog kurikuluma bila odgojiti \u010ditatelje. A umjesto toga, u\u010dinjeno je upravo suprotno: iz novog kurikuluma izba\u010deni su suvremeni autori. Umjesto pametne ravnote\u017ee klasika i suvremenih pisaca u kurikulumu, sada imamo samo klasike. Dodu\u0161e, u uputama nastavnicima stoji da se poti\u010de nastavnike da za pou\u010davanje izaberu suvremene tekstove ili da aktualiziraju tekst klasika nekim suvremenim tekstom. Ali kojim?<\/p>\n
Argument da \u0107e nastavnici sami birati djela suvremenih autora i da im je pri tome dana potpuna sloboda naprosto ne stoji. Prva kurikularna reforma datira jo\u0161 iz 2016. godine i od tada do danas traju polemike o podobnosti i nepodobnosti odre\u0111enih autora, napisano je stotine stranica o nepodobnim piscima, o svim tim u\u017easima kojima bi suvremena knji\u017eevnost mogla zatrovati mlade du\u0161e, a nastavnike se pla\u0161ilo i sudskim progonima i pravobraniteljicom za djecu. Vjerujem da \u0107e se i u tako naelektriziranoj atmosferi neki nastavnici usuditi posegnuti za romanima Olje Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107, Ivane Bodro\u017ei\u0107, Renata Bareti\u0107a, Ante Tomi\u0107a ili Kristiana Novaka te za\u00a0 poezijom Eveline Rudan ili Anke \u017dagar. Bit \u0107e, na\u017ealost, i mnogo onih koji to ne\u0107e \u010diniti. Onih koji \u0107e se opravdano bojati pritiska roditelja ili kolega u \u0161koli, novinskih tekstova i portala. Jer, nema danas osjetljivije stvari nego \u0161to su du\u0161e djece i nego \u0161to je lektira. Smatramo da nije trebalo ukloniti pro\u0161ireni popis suvremenih hrvatskih i stranih autora jer bi on bio nastavnicima dobar orijentir u ovako velikoj promjeni kao \u0161to je nova\u00a0 reforma.<\/p>\n
Druga ideja bila je obrnuti proces, pa da se umjesto od starijih pisaca, Egipta, Gr\u010dke i Rima, krene od suvremenih pisaca i tako olak\u0161a djeci razumijevanje knji\u017eevnog teksta i postigne mo\u017eda ono najva\u017enije: da djeca po\u010dnu u\u017eivati u \u010ditanju. U novom kurikulumu imamo recimo i to da u\u010denik prepoznaje i opisuje knji\u017eevni tekst u knji\u017eevnopovijesnom, dru\u0161tvenom i kulturnom kontekstu. Nizanjem klasika i njihovim smje\u0161tanjem u kontekst razdoblja, vra\u0107amo se zapravo na staro. Tri godine \u017eu\u010dnih polemika, a ni\u0161ta se zapravo nije promijenilo.<\/p>\n
Treba naglasiti i da aktualni kurikulum niti u jednom svom dijelu nije u skladu sa Strategijom poticanja \u010ditanja koju je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici 2. 11. 2017. godine, a koju su izradili Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Cilj je spomenute Strategije poticanje \u010ditanja i razvoj kulture \u010ditanja, \u0161to \u0107e omogu\u0107iti \u0161to \u0161irim dru\u0161tvenim slojevima \u010ditanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem. Strategija je zami\u0161ljena kao niz akcija za poticanje \u010ditanja od vrti\u0107a pa sve do domova umirovljenika, a u to svakako spadaju i u\u010denici osnovnih i srednjih \u0161kola. Pogotovo u\u010denici. Ono \u0161to je kona\u010dno prihva\u0107eno kao lektira tragi\u010dno \u0107e unazaditi sve poku\u0161aje da se u\u010denike starijih razreda osnovne i srednjih \u0161kola potakne na masovnije \u010ditanje. Kao da netko u ovoj zemlji sustavno radi protiv u\u010dinkovitijeg i suvremenijeg \u0161kolstva.<\/p>\n
Kao strukovne udruge koje okupljaju pisce o\u0161tro se protivimo takvim lo\u0161im eksperimentima s djecom koja bi trebala postati budu\u0107i \u010ditatelji. I, naravno, ne radimo to prvenstveno u svoje ime, u ime toga jesu li na\u0161i \u010dlanovi na nekom od nekoliko pro\u0161irenih pa kra\u0107enih popisa lektire ili nisu, nego u ime generacija koje \u0107e tek u\u0107i u avanturu \u010ditanja kad se upi\u0161u u prvi razred osnovne \u0161kole. Ovaj dokument koji se donosio za budu\u0107nost s njom, na\u017ealost, nema veze. Opet nas je sustiglo pretpro\u0161lo stolje\u0107e, a na ozbiljnom smo putu jo\u0161 dalje unatrag.<\/p>\n
<\/p>\n
Hrvatsko dru\u0161tvo pisaca<\/p>\n
Hrvatsko dru\u0161tvo knji\u017eevnika za djecu i mlade<\/p>\n
<\/p>\n