{"id":13526,"date":"2019-02-06T20:41:39","date_gmt":"2019-02-06T20:41:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13526"},"modified":"2019-02-06T20:41:39","modified_gmt":"2019-02-06T20:41:39","slug":"emisija-povijesne-kontroverze-romi-u-ii-svjetskom-ratu-ii-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13526","title":{"rendered":"Emisija \u201cPovijesne kontroverze\u201d: Romi u II svjetskom ratu (II. dio)"},"content":{"rendered":"<p>U \u201cPovijesnim kontroverzama\u201d u \u010detvrtak, 7. velja\u010de 2019. u 14.30 sati na Tre\u0107em programu Hrvatskog radija u drugoj emisiji o Romima u Drugom svjetskom ratu govori Danijel Vojak.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>HRT \u2013 HR3 07.02.2019. 14.30 \u2013 15.15<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Povijesne kontroverze<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Romsko stanovni\u0161tvo je naselio srednjoeuropsko podru\u010dje u 14. stolje\u0107u u sklopu njihovih migracija s jugoistoka Europe. Iako u po\u010detku dobro primljeno, odnos vlasti u srednjoeuropskim dr\u017eavama kao i u ve\u0107ini drugih europskih zemalja, promijenio se od 15. st. uslijed ja\u010danja negativne percepcije prema Romima. Represivni odnos vlasti prema Romima imao je za cilj njihovu nasilnu asimilaciju, \u0161to je posebno bilo uo\u010dljivo u razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata i napose tijekom Drugog svjetskog rata. U tom kontekstu zapo\u010delo je jedno od najte\u017eih razdoblja u povijesti Roma u Europi. Romi su pripadali manjinskom stanovni\u0161tvu koje nije imalo vlastite dr\u017eave, te su u svim srednjoeuropskim dr\u017eavama u osnovi bili marginalizirani. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o utjecaju nacisti\u010dke i fa\u0161isti\u010dke ideologije na odnos prema Romima u srednjoeuropskim dr\u017eavama i op\u0107enito o sudbini Roma tijekom Drugoga svjetskog rata, a na\u0161 sugovornik je dr. sc. Danijel Vojak s Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.<\/p>\n<p>\/2.dio\/<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/raspored.hrt.hr\/\">http:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/radio.hrt.hr\/emisija\/povijesne-kontroverze\/1174\/\">http:\/\/radio.hrt.hr\/emisija\/povijesne-kontroverze\/1174\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3049,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13526","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Pov-kontroverze.jpg?fit=800%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55219,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55219","url_meta":{"origin":13526,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba Franjo Josip I. u Muzeju Slavonije Izlo\u017eba o Franji Josipu I. ne govori samo o jednom od najdugovje\u010dnijih vladara u povijesti nego i o (nametanom) mentalitetu jednog naroda. Izlo\u017eba Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom autora Mihaela Su\u010di\u0107a otvara se 10. rujna 2026. godine s po\u010detkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54456,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54456","url_meta":{"origin":13526,"position":1},"title":"Promocija knjige &#8220;Dotr\u0161\u010dina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija knjige Dotr\u0161\u010dina odr\u017eat \u0107e se utorak, 7. 7. 2026. u 19 sati u dvorani KIC-a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5). Spomen-park Dotr\u0161\u010dina najva\u017eniji je zagreba\u010dki memorijalni prostor, mjesto najve\u0107eg masovnog zlo\u010dina u povijesti glavnoga grada, najva\u017enija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od namasovnijih strati\u0161ta II. svjetskog rata u Hrvatskoj.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55749","url_meta":{"origin":13526,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Vladan Vukli\u0161, \u201eJugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\u201c, 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Vladan Vukli\u0161, Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat, Srednja Europa, Zagreb, 2026., 571 str. \u0160panjolski gra\u0111anski rat zauzima posebno mjesto u povijesti jugoslavenskog antifa\u0161izma. Sudjelovanje dobrovoljaca u obrani \u0160panjolske Republike, njihova kasnija uloga u Drugom svjetskom ratu i polo\u017eaj u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji u\u010dinili su \u201e\u0160pance\u201d prepoznatljivom skupinom revolucionarne generacije. Ipak, obilje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":13526,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":13526,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":13526,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13526"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13526\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13527,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13526\/revisions\/13527"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3049"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13526"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13526"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}