{"id":13501,"date":"2019-02-04T22:33:31","date_gmt":"2019-02-04T22:33:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13501"},"modified":"2019-02-04T22:33:31","modified_gmt":"2019-02-04T22:33:31","slug":"predstavljena-dva-nova-sveska-knjige-povijest-znanosti-i-prirodne-filozofije-u-hrvata-akademika-zarka-dadica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13501","title":{"rendered":"Predstavljena dva nova sveska knjige ‘Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata’ akademika \u017darka Dadi\u0107a"},"content":{"rendered":"

\u010cetvrti i peti svezak knjige ‘Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata’ akademika \u017darka Dadi\u0107a, posve\u0107eni razdoblju prosvjetiteljstva i pretpreporodnog doba, predstavljeni su u utorak u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu kao va\u017ean putokaz za daljnja istra\u017eivanja u tim podru\u010djima iz pera vode\u0107eg hrvatskog povjesni\u010dara znanosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Svoje djelo pod naslovom “Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata”, akademik Dadi\u0107 zamislio je u osam knjiga, svaku u opsegu od 500 tiskanih stranica. Dosad su predstavljene prve tri knjige, “Srednji vijek”, “Renesansa” i “Rani novi vijek”.<\/p>\n

 <\/p>\n

Njezini su \u010detvrti i peti svezak posve\u0107eni razdoblju prosvjetiteljstva i pretpreporodnog doba s osobitim obzirom na egzaktne znanosti, a objavila ih je nakladni\u010dka ku\u0107a Izvori. Preostale tri knjige, koje \u0107e biti objavljene u idu\u0107e dvije godine, obuhvatit \u0107e razdoblje kulturnog i znanstvenog preporoda u Hrvata do kraja 19. stolje\u0107a (\u0161esta knjiga), te razdoblje do 1941. (sedma knjiga), dok \u0107e osma obuhvatiti razdoblje do otprilike 1970.<\/p>\n

 <\/p>\n

Posljednjih 50 godina do danas ne\u0107e biti uklju\u010dene u ovo djelo jer bi se za to razdoblje moglo samo registrirati \u010dinjenice bez valorizacije, a to je u protivnosti s autorovom koncepcijom cijelog djela.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na va\u017enost djela akademika Dadi\u0107a posebno se osvrnuo predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt, koji je istaknuo kako njegove knjige govore o kulturi jednog podneblja i jednog naroda, zbog \u010dega im Akademija daje posebnu pozornost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Marijana Bori\u0107 iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU posebno se osvrnula na autorov pristup povijesti znanosti i prirodne filozofije u \u0161irokom smislu, zbog \u010dega se obra\u0111uje i povijest prirodnih i matemati\u010dkih znanosti s tehnikom i medicinom, a zbog povezanosti znanosti s filozofijom, u njima se razmatra i filozofija, posebno filozofska djela.<\/p>\n

 <\/p>\n

Svaka knjiga ima uvodno poglavlje u kojem se prikazuje op\u0107i svjetski razvitak znanosti kako bi se u taj sklop moglo uvrstiti ulogu Hrvata. U djelu se razmatraju dva aspekta znanosti i prirodne filozofije u Hrvata, i to doprinos Hrvata razvitku, posebno u tiskanim i rukopisnim djelima, i zastupljenost znanosti i filozofije u hrvatskom dru\u0161tvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Knjige su rezultat polustoljetnog istra\u017eiva\u010dkog rada akademika Dadi\u0107a koji je gotovo sva znanstvena i filozofska djela osobno pro\u010ditao, analizirao i istaknuo im vrijednost. Kako je mnoga od tih djela istra\u017eivao u ranijim godinama svog rada, sada ih je ve\u0107inom ponovno pregledao i dopunio ako je bilo potrebno za svrhu pisanja ovog opse\u017enog djela. Za neka istra\u017eivanja pojedinih knjiga i problema autor je koristio i dosada\u0161nja istra\u017eivanja drugih istra\u017eiva\u010da, ali ih je kriti\u010dki razmotrio. U djelu se stalno ukazuje na jo\u0161 otvorena pitanja i nerije\u0161ene probleme iz povijesti znanosti u Hrvata pa se to djelo mo\u017ee koristiti i kao putokaz daljnjih istra\u017eivanja\u201c, rekla je Bori\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Napomenula je kako je ve\u0107ina hrvatskih znanstvenika obra\u0111enih u knjigama djelovala u inozemstvu, posebno u Ma\u0111arskoj i Slova\u010dkoj, budu\u0107i da u Hrvatskoj tada nije bilo va\u017enog znanstvenog sredi\u0161ta. Napori u tom smislu poduzimaju se upravo u pretpreporodno doba.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u017deljko Dugac iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU-a istaknuo je doprinos koji je akademik Dadi\u0107 dao povijesti medicine i zdravstva prikazom lije\u010dnika u pojedinim hrvatskim gradovima, a Bojan Marotti iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU govorio je o utjecaju pojedinih filozofskih pravaca i shva\u0107anja na razvoj znanosti. Od hrvatskih mislilaca posebno mjesto u ove dvije knjige zauzima Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Akademik \u017darko Dadi\u0107 istaknuo je da u pretpreporodno doba dolazi do specijalizacije pojedinih znanstvenih struka, pri \u010demu filozofija i dalje ima velik utjecaj na znanost. Pojasnio je da je u svojim knjigama obuhvatio cijeli hrvatski etni\u010dki prostor pa je obradio i hrvatske znanstvenike koji su djelovali na podru\u010djima pod osmanskom vla\u0161\u0107u.<\/p>\n

 <\/p>\n

(Hina)<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.culturenet.hr\/default.aspx?id=88819<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13502,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/dadic2019.jpg?fit=450%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":13501,"position":0},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":13501,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":13501,"position":2},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":13501,"position":3},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":13501,"position":4},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 “Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":13501,"position":5},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13501","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13501"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13501\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13503,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13501\/revisions\/13503"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13502"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13501"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13501"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13501"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}