{"id":13460,"date":"2019-01-31T16:07:51","date_gmt":"2019-01-31T16:07:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13460"},"modified":"2019-01-31T16:07:51","modified_gmt":"2019-01-31T16:07:51","slug":"predstavljanje-novog-romana-ratka-cvetnica-blato-u-dvoristu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13460","title":{"rendered":"Predstavljanje novog romana Ratka Cvetni\u0107a ‘Blato u dvori\u0161tu’"},"content":{"rendered":"

U \u010detvrtak, 31. sije\u010dnja 2019. s po\u010detkom u 18 sati u knji\u017eari Ho\u0107u knjigu (Megastore) (Bogovi\u0107eva ulica 7, Zagreb) nakladni\u010dka ku\u0107a Mozaik knjiga predstavit \u0107e novi roman Ratka Cvetni\u0107a “Blato u dvori\u0161tu”. Sudjeluju: Ratko Cvetni\u0107, Vedran Kukavica, \u0160i\u0161ko Majcan Horvat.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Roman “Blato u dvori\u0161tu” Ratka Cvetni\u0107a po\u010dinje opisom obiteljske fotografije koja je snimljena u turopoljskom selu Brestovcu u lipnju 1965., prije polaska na obiteljski izlet. Obitelj je iz svoje zagreba\u010dke, donjogradske svakodnevice u Brestovec protjerana po zavr\u0161etku Drugog rata, ali pomalo uspijeva rehabilitirati svoj gra\u0111anski status. Prisje\u0107aju\u0107i se dana kad je – kao dje\u010dak – snimio tu fotografiju, Pripovjeda\u010d opisuje osobe na slici: roditelje, brata i sestre, djeda i ostale ro\u0111ake te uloge koje su imali u obiteljskom i njegovom \u017eivotu do toga trenutka. Me\u0111utim, izlet na koji su krenuli svima \u0107e promijeniti \u017eivote, a zajedni\u010dki osje\u0107aj krivnje u mnogome \u0107e odrediti njihove daljnje odnose.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ratko Cvetni\u0107 rodio se u Zagrebu 1957. godine. Radi kao sportski du\u017enosnik u Zagreba\u010dkom \u0161portskom savezu. Godine 1997. debitirao je na knji\u017eevnoj sceni ratnom prozom “Kratki izlet”, 2009. objavljuje roman “Polusan”, a 2013. roman “Povijest Instituta”. Dvostruki je dobitnik ugledne nagrade za knji\u017eevnost Gjalski. Djela su mu prevedena na slovenski, poljski, njema\u010dki, engleski i nizozemski.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/mozaik-knjiga-predstavlja-novi-roman-ratka-cvetnica-blato-u-dvoristu<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13461,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13460","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Blato-u-dvoristu.png?fit=451%2C428&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":13460,"position":0},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, “\u017digice”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55279,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55279","url_meta":{"origin":13460,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eOsvajanje vojnih objekata u \u0110akov\u0161tini 1991.\u201c i tribina \u201eDomovinski rat i osvajanje vojnih objekata u Slavoniji 1991. \u2013 lokalna iskustva i \u0161iri kontekst\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom rujna i listopada Muzej \u0110akov\u0161tine organizira dva programski povezana doga\u0111aja kojima \u0107e predstaviti teme iz Domovinskog rata, s naglaskom na ratnu 1991. godinu, doga\u0111aje na podru\u010dju \u0110akov\u0161tine te njihovo mjesto u \u0161irem kontekstu ratnih zbivanja u Slavoniji. Prvi dio programa je otvaranje izlo\u017ebe \u201eOsvajanje vojnih objekata u \u0110akov\u0161tini 1991.\u201c,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Dakovstine-2.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Dakovstine-2.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Dakovstine-2.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Dakovstine-2.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Dakovstine-2.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":13460,"position":2},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":13460,"position":3},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":13460,"position":4},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, “Noin sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":13460,"position":5},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13460"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13460\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13462,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13460\/revisions\/13462"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}