Tre\u0107i program Hrvatskog radija poziva u \u010detvrtak, 31. sije\u010dnja 2019. u 20 sati u Knji\u017enicu i \u010ditaonicu Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5) na tribinu \u2013 u izravnom radijskom prijenosu \u2013 o temi \u201cSkre\u0107e li Europa udesno?\u201d<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n Tribina Tre\u0107eg programa – Skre\u0107e li Europa udesno?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Tre\u0107i program Hrvatskoga radija poziva vas u zagreba\u010dku knji\u017enicu Bogdan Ogrizovi\u0107, Preradovi\u0107eva 5, na tribinu o temi “Skre\u0107e li Europa udesno?”<\/p>\n <\/p>\n 2019. je godina europskih izbora koji se odr\u017eavaju krajem svibnja. Pro\u0161li su izbori za Europski parlament, odr\u017eani 2014., dali naslutiti politi\u010dki smjer u kojemu se kre\u0107e Stari kontinent. U Ujedinjenoj Kraljevini pobjedu je na izborima odnio euroskepti\u010dni UKIP, a redove Torijevaca kao vladaju\u0107e britanske stranke u predstavni\u010dkom tijelu Unije popunio je dotad rekordni broj euroskeptika. Tada\u0161nji britanski premijer David Cameron opipao je puls nacije i zaklju\u010dio da mu je za pobjedu na parlamentarnim izborima nu\u017eno obe\u0107ati referendum o \u010dlanstvu u Europskoj uniji. Na referendumu odr\u017eanom u lipnju 2016. Britanci su glasovali za izlazak. Jo\u0161 jedna velika i va\u017ena dr\u017eava \u010dlanica, Francuska, tako\u0111er je na europskim izborima 2014. poslala sna\u017enu poruku Bruxellesu. Najvi\u0161e zastupnika osvojila je euroskepti\u010dna Nacionalna fronta Marine Le Pen koja je potom u Europskom parlamentu formirala i vlastitu grupaciju “Europa nacija i slobode”. Toj se grupaciji pridru\u017eila i talijanska Liga koja \u0107e potom nakon parlamentarnih izbora 2018. u\u0107i u vladu kao junior partner te u samo nekoliko mjeseci prometnuti se u najja\u010du stranku u Italiji. Svoju poziciju apsolutnog vladara Ma\u0111arske u\u010dvrstio je Victor Orban, a nacionalno-konzervativna poljska stranka Pravo i pravda pobijedila je i na predsjedni\u010dkim i na parlamentarnim izborima. Njema\u010dka je kao lokomotiva Europske unije u posljednjih nekoliko godina tako\u0111er svjedo\u010dila desnom skretanju. Rast Alternative za Njema\u010dku prisilio je Kr\u0161\u0107ansko-socijalnu uniju Bavarske na usvajanje jake tradicionalisti\u010dke i anti-imigrantske retorike za pokrajinske izbore, a nakon odlaska Angele Merkel s \u010dela sestrinske Kr\u0161\u0107ansko-demokratske unije stranku je umalo preuzeo desnije orijentirani Friedrich Merz. Merzu je nedostajalo svega dvadesetak glasova da CDU, a time i njema\u010dku politiku, odvede u druk\u010dijem smjeru i vrati ju u predmerkelsko doba. Na parlamentarnim izborima u Nizozemskoj euroskeptici nisu ostvarili o\u010dekivani rezultat, ali izbori su na scenu donijeli “Forum za demokraciju”, novu modernu euroskepti\u010dnu opciju koja osvaja mla\u0111e glasa\u010de i trenutno ve\u0107 ima dvoznamenkastu potporu. Na pokrajinskim izborima u \u0161panjolskoj Andaluziji zna\u010dajniji je rezultat ostvarila konzervativna stranka VOX \u010dije su ruke bile presudne da bi Narodna stranka, stranka desnog centra, formirala vlast u toj ju\u017enoj pokrajini. Otpor Marake\u0161koj deklaraciji pokazao je da je i dio liberalnog i lijevog spektra spreman zastupati ideje koje se uglavnom pripisuju desnici. Deklaracija je dovela do pada vlade u ina\u010de jako liberalnoj Belgiji, a izme\u0111u ostalih odbile su ju i \u010ce\u0161ka te Slova\u010dka kojima ne vladaju desne politi\u010dke opcije. Zna\u010di li ovo da se cijeli politi\u010dki spektar u Europi pomi\u010de udesno? \u0160to bi to uop\u0107e bilo desno skretanje Europe i obuhva\u0107a li ono i ekonomska pitanja ili je ograni\u010deno na ljudska prava i odnos prema Bruxellesu? Je li rast pojedinih lijevih opcija poput Zelenih u Njema\u010dkoj znak da ljevica ima odgovor na ja\u010danje desnih opcija? Dolazi li zapravo samo do zamjene starih desnih i lijevih stranaka novima i ho\u0107e li protestne opcije ipak omek\u0161ati odre\u0111ena stajali\u0161ta kad zauzmu mjesto starog mainstreama?<\/p>\n <\/p>\n Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore \u0107e ponuditi na\u0161i ve\u010dera\u0161nji gosti:<\/p>\n <\/p>\n Mr. sc. Jure Vuji\u0107<\/strong> – pravnik, politolog i pro\u010delnik Odjela za politologiju Matice hrvatske. Ro\u0111en je u Kninu 1965. Srednju \u0161kolu zavr\u0161io je u Francuskoj, a na Sveu\u010dili\u0161tu pravnih, dru\u0161tvenih i gospodarskih znanosti – Pariz II diplomirao pravo. Autor je vi\u0161e knjiga na hrvatskom i francuskom jeziku, me\u0111u kojima se isti\u010du: ” Fragmenti geopoliti\u010dke misli”, “Intelektualni terorizam – Hereti\u010dki brevijar”, “Hrvatska i Mediteran-geopoliti\u010dki aspekti”, “Rat svjetova -Euroazijanizam protiv Atlantizma”, “Geopolitika multipolarnog svijeta” i Radikalna misao -fenomenologija politi\u010dkog radikalizma”. Objavio je stotinjak znanstvenih \u010dlanaka iz podru\u010dja geopolitike, sociologije i filozofije. Suradnik je Geopoliti\u010dke akademije Pariza i voditelj Instituta za geopolitiku i strate\u0161ka istra\u017eivanja u Zagrebu.<\/p>\n <\/p>\n Vi\u0161nja Stare\u0161ina<\/strong> – Novinarka, publicistica i autorica dokumentarnih filmova. Ro\u0111ena u Ozlju 1960., a \u017eivi i radi u Zagrebu. Diplomirala politologiju na Fakultetu politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. 1984. po\u010dinje raditi u Ve\u010dernjem listu u kojemu ostaje do 2004. Bila je diplomatska dopisnica i vanjskopoliti\u010dka analiti\u010darka Ve\u010dernjaka, stalna dopisnica akreditirana pri UN-u u \u017denevi, posebna izvjestiteljica iz Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju u Haagu, urednica vanjske politike ta zamjenica glavnog urednika. 2011. i 2012. bavila se istra\u017eivanjem \u017ertava komunisti\u010dkog re\u017eima pri novoosnovanom Uredu za pronala\u017eenje, obilje\u017eavanje i odr\u017eavanje grobova \u017ertava komunisti\u010dkog re\u017eima nakon Drugog svjetskog rata. Autorica je sjajno prihva\u0107ene trilogije koju \u010dine sljede\u0107i naslovi: “Vje\u017ebe u laboratoriju Balkan”, “Haa\u0161ka formula” i “Hrvati pod KOS-ovim krilom”. Scenaristica je i redateljica dokumentarnih filmova: “Tre\u0107i pohod”, “Zaustavljeni glas” i “Neprijatelj naroda”. Od 2004. radi kao slobodna novinarka i pi\u0161e redovite kolumne i komentare za poslovni tjednik Lider i Slobodnu Dalmaciju.<\/p>\n <\/p>\n Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107<\/strong> – Ro\u0111en u Zagrebu 1955. Diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Sudionik demokratskih promjena kao osniva\u010d i du\u017enosnik najstarije moderne hrvatske stranke, HSLS-a. 1989. bio je potpredsjednik Izvr\u0161nog odbora stranke, 1990. – 1992. njezin potpredsjednik, a 1992. – 1996. glavni tajnik. Od 1992. – 1999. bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, a 1996. i 1997. \u010dlan Parlamentarne skup\u0161tine Vije\u0107a Europe. U vladi Ivice Ra\u010dana obna\u0161ao je du\u017enost ministra za\u0161tite okoli\u0161a i prostornog ure\u0111enja, a nakon toga imenovan je veleposlanikom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji. Predava\u010d je na Visokoj \u0161koli me\u0111unarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskj\u00f6ld i suradnik portala Telegram.hr.<\/p>\n <\/p>\n Doc. dr. sc. Vi\u0161eslav Raos<\/strong> – docent na Fakultetu politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Ro\u0111en u Zagrebu 1986. Diplomirao politologiju na Fakultetu dru\u0161tvenih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du, a doktorirao komparativnu politiku na Fakultetu politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. 2008. – 2014. bio je znanstveni novak u Centru za politolo\u0161ka istra\u017eivanja, a 2014. – 2016. znanstveni novak – vi\u0161i asistent na Odsjeku za komparativnu politiku Fakulteta politi\u010dkih znanosti. Izvr\u0161ni urednik \u010dasopisa i biblioteke “Politi\u010dke analize” te autor niza znanstvenih radova i \u010dlanaka.<\/p>\n <\/p>\n Izvori:<\/p>\n <\/p>\n