Robert Eaglestone u knjizi \u201cPostmodernizam i poricanje holokausta\u201d (Zagreb 2001) na primjeru Davida Irvinga opisuje \u0161to je poricanje i tko su poricatelji holokausta, \u0161to \u2013 uz neke neizbje\u017ene razlike i specifi\u010dnosti \u2013 mo\u017ee vrijediti i za doma\u0107e poricatelje holokausta, koje je, prema opisu,\u00a0mogu\u0107e svrstati u kategoriju \u201cmekih poricatelja\u201d.<\/p>\n
<\/p>\n
Robert Eaglestone<\/p>\n
<\/p>\n
Postmodernizam i poricanje holokausta<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n Zagreb 2001.<\/p>\n <\/p>\n “\u0160to je poricanje?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Poricanje holokausta je, direktno re\u010deno, tvrdnja da ubojstva otprilike 6 milijuna \u017didova u nacisti\u010dkom genocidu za vrijeme II. svjetskog rata nije bilo. Oni koji prou\u010davaju poku\u0161aje toga osporavanja dijele takve osobe na \u201ctvrde\u201d i \u201cmeke\u201d. \u201cTvrdi\u201d poricatelji, primjerice, smatraju da je genocid kao cjelina jedna obi\u010dna izmi\u0161lotina, nastala poslije rata. \u201cMeki\u201d poricatelji pak tvrde da \u017didovi jesu bili zatvarani u koncentracijske logore, no da su umrli u manjem broju, i to zbog bolesti i ratne situacije op\u0107enito, ili pak da ukupan genocid nije bio rezultat sistemati\u010dne nacisti\u010dke politike, nego samo djelo ekstremisti\u010dkih nacisti\u010dkih elemenata (ideja postojanja ekstremisti\u010dkih <\/em>nacista \u2013 \u0161to implicira postojanje i onih umjerenih \u2013 dakako, stara je ideja). Pa ipak, navedene distinkcije rijetko su \u010dvrsto utemeljene, budu\u0107i zahtijevaju previ\u0161e konzistentnosti od svijeta prijevare i la\u017enih argumenata kojima se takve osobe slu\u017ee. Poricateljima je vrlo te\u0161ko odr\u017eati uvjerljivim svoje pri\u010de, a onda kad ih se dovede u pitanje, tada mijenjaju svoje pristupe teorije i naglaske. David Irving, primjerice, i sam se izmijenio od \u201cmekog\u201d, ka \u201ctvrdom\u201d poricatelju otkada je pro\u010ditao u potpunosti la\u017ean i poricateljski motivirani izvje\u0161taj o plinskim komorama (\u2026)\u201d (str. 12)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n \u201cOna tvrdi da se, posebice tijekom posljednjih godina, poricatelji trude prikazati svoj rad sli\u010dnim radu profesionalnih povjesni\u010dara koji aktivno sudjeluju u intelektualnim raspravama. Da bi se suprotstavilo ovakvim ljudima koje sama dr\u017ei najopasnijima, Lipstadtova pi\u0161e da je\u201c\u2026iznad svega nu\u017eno razotkriti iluziju o razumnom istra\u017eivanju koje prikriva njihov ekstremisti\u010dki stav\u201d<\/em>. Lipstadtova koristi dva na\u010dina da ih \u201cpriklije\u0161ti\u201d. Prvo je naglasiti da je rasprava o tome je li holokaust postojao ili ne jednostavno sramotna; drugo: dokazati razliku koja postoji izme\u0111u onoga \u0161to rade povjesni\u010dari i poricatelji holokausta: izme\u0111u historije i poricanja.\u201d (str. 15)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n \u201cPoricatelji \u0107e naravno upotrijebiti svaki mogu\u0107i trik da publiciraju svoja stajali\u0161ta, i mo\u017eda \u0107e \u010dak u\u017eivati u nezadovoljstvu koje \u0107e primijetiti me\u0111u ljudima dobre volje koji im se suprotstavljaju.\u201d (str. 20-21)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n \u201cDavid Irving proma\u0161io je generi\u010dke konvencije historije na mnogo na\u010dina. Sud je utemeljeno opravdanima utvrdio sljede\u0107u listu optu\u017ebi: Irving \u201cizokre\u0107e to\u010dnu povijesnu dokumentaciju i informacije; krivo prezentira; izokre\u0107e; krivo navodi; falsificira statisti\u010dke podatke; la\u017eno pridru\u017euje zaklju\u010dke provjerljivim izvorima; manipulira dokumentima; krivo citira iz knjiga koje se direkntno suprotstavljaju njegovim argumentima na takav na\u010din da u potpunosti iskrivljuje ciljeve njihovih autora ra\u010dunaju\u0107i na neznanje ili indolentnost ve\u0107ine \u010ditatelja koji navedeno ne\u0107e primijetiti \u2026 pravi se da \u201cne vidi\u201d i iskrivljuje dokumente krivo prezentiraju\u0107i podatke da bi do\u0161ao do povijesno neodr\u017eivih zaklju\u010daka, posebno onih koji bi oslobodili Hitlera optu\u017ebi\u201d (Presuda<\/em>, 2.10). No, najva\u017enije je sljede\u0107e \u2013 njegov je svjetonazor bio potpuno nerazuman. Prosudili su da je antisemit i rasist. Upravo ga je to sprije\u010dilo da se bavi \u201crazumnom historijom\u201d.\u201d (str. 54-55)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n \u201cI upravo je to po\u0161tovanje \u2013 biti priznat kao histori\u010dar \u2013 Irvingu bilo uskra\u0107eno. Umjesto toga, kako sam istaknuo da na po\u010detku ove knjige, za njega se utvrdilo da je netko tko:<\/p>\n <\/p>\n \u2026stalno i namjerno krivo prikazuje i manipulira historijskom gra\u0111om \u2026 prikazuje Hitlera kao nedu\u017enog i u pozitivnom svjetlu obzirom na njegov odnos i odgovornost za postupanje s \u017didovima \u2026 (Irving) predstavlja aktivnog negatora holokausta \u2026 antisemitu i rasistu i osobu koja je povezana s desni\u010darskim ekstremistima koji promoviraju neonacizam.<\/em><\/p>\n <\/p>\n (Presuda, 13.167)\u201d (str. 59)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n \u201cI poricatelji Holokausta se trude dokazati da su \u201cobjektivni\u201d. (…) I, \u0161to smo vi\u0161e upoznati s time, lak\u0161e i jasnije vidimo \u0161to ne predstavlja historiju te koji argumenti ne predstavljaju prave historijske razloge.\u00a0(…) (Da poricatelji dr\u017ee do razbora, tada, naravno, ne bi bili fa\u0161isti ili poricatelji).\u201c (str. 60-61)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13405,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17,11],"tags":[],"class_list":["post-13404","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/poricanje-holokausta.png?fit=178%2C283&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":13404,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":13404,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":13404,"position":2},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":13404,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":13404,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":13404,"position":5},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13404","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13404"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13404\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13411,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13404\/revisions\/13411"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13405"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}