Robert Eaglestone u knjizi \u201cPostmodernizam i poricanje holokausta\u201d (Zagreb 2001) na primjeru Davida Irvinga opisuje \u0161to je poricanje i tko su poricatelji holokausta, \u0161to \u2013 uz neke neizbje\u017ene razlike i specifi\u010dnosti \u2013 mo\u017ee vrijediti i za doma\u0107e poricatelje holokausta, koje je, prema opisu,\u00a0mogu\u0107e svrstati u kategoriju \u201cmekih poricatelja\u201d.<\/p>\n
<\/p>\n
Robert Eaglestone<\/p>\n
<\/p>\n
Postmodernizam i poricanje holokausta<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n Zagreb 2001.<\/p>\n <\/p>\n “\u0160to je poricanje?<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Poricanje holokausta je, direktno re\u010deno, tvrdnja da ubojstva otprilike 6 milijuna \u017didova u nacisti\u010dkom genocidu za vrijeme II. svjetskog rata nije bilo. Oni koji prou\u010davaju poku\u0161aje toga osporavanja dijele takve osobe na \u201ctvrde\u201d i \u201cmeke\u201d. \u201cTvrdi\u201d poricatelji, primjerice, smatraju da je genocid kao cjelina jedna obi\u010dna izmi\u0161lotina, nastala poslije rata. \u201cMeki\u201d poricatelji pak tvrde da \u017didovi jesu bili zatvarani u koncentracijske logore, no da su umrli u manjem broju, i to zbog bolesti i ratne situacije op\u0107enito, ili pak da ukupan genocid nije bio rezultat sistemati\u010dne nacisti\u010dke politike, nego samo djelo ekstremisti\u010dkih nacisti\u010dkih elemenata (ideja postojanja ekstremisti\u010dkih <\/em>nacista \u2013 \u0161to implicira postojanje i onih umjerenih \u2013 dakako, stara je ideja). Pa ipak, navedene distinkcije rijetko su \u010dvrsto utemeljene, budu\u0107i zahtijevaju previ\u0161e konzistentnosti od svijeta prijevare i la\u017enih argumenata kojima se takve osobe slu\u017ee. Poricateljima je vrlo te\u0161ko odr\u017eati uvjerljivim svoje pri\u010de, a onda kad ih se dovede u pitanje, tada mijenjaju svoje pristupe teorije i naglaske. David Irving, primjerice, i sam se izmijenio od \u201cmekog\u201d, ka \u201ctvrdom\u201d poricatelju otkada je pro\u010ditao u potpunosti la\u017ean i poricateljski motivirani izvje\u0161taj o plinskim komorama (\u2026)\u201d (str. 12)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n \u201cOna tvrdi da se, posebice tijekom posljednjih godina, poricatelji trude prikazati svoj rad sli\u010dnim radu profesionalnih povjesni\u010dara koji aktivno sudjeluju u intelektualnim raspravama. Da bi se suprotstavilo ovakvim ljudima koje sama dr\u017ei najopasnijima, Lipstadtova pi\u0161e da je\u201c\u2026iznad svega nu\u017eno razotkriti iluziju o razumnom istra\u017eivanju koje prikriva njihov ekstremisti\u010dki stav\u201d<\/em>. Lipstadtova koristi dva na\u010dina da ih \u201cpriklije\u0161ti\u201d. Prvo je naglasiti da je rasprava o tome je li holokaust postojao ili ne jednostavno sramotna; drugo: dokazati razliku koja postoji izme\u0111u onoga \u0161to rade povjesni\u010dari i poricatelji holokausta: izme\u0111u historije i poricanja.\u201d (str. 15)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n \u201cPoricatelji \u0107e naravno upotrijebiti svaki mogu\u0107i trik da publiciraju svoja stajali\u0161ta, i mo\u017eda \u0107e \u010dak u\u017eivati u nezadovoljstvu koje \u0107e primijetiti me\u0111u ljudima dobre volje koji im se suprotstavljaju.\u201d (str. 20-21)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n \u201cDavid Irving proma\u0161io je generi\u010dke konvencije historije na mnogo na\u010dina. Sud je utemeljeno opravdanima utvrdio sljede\u0107u listu optu\u017ebi: Irving \u201cizokre\u0107e to\u010dnu povijesnu dokumentaciju i informacije; krivo prezentira; izokre\u0107e; krivo navodi; falsificira statisti\u010dke podatke; la\u017eno pridru\u017euje zaklju\u010dke provjerljivim izvorima; manipulira dokumentima; krivo citira iz knjiga koje se direkntno suprotstavljaju njegovim argumentima na takav na\u010din da u potpunosti iskrivljuje ciljeve njihovih autora ra\u010dunaju\u0107i na neznanje ili indolentnost ve\u0107ine \u010ditatelja koji navedeno ne\u0107e primijetiti \u2026 pravi se da \u201cne vidi\u201d i iskrivljuje dokumente krivo prezentiraju\u0107i podatke da bi do\u0161ao do povijesno neodr\u017eivih zaklju\u010daka, posebno onih koji bi oslobodili Hitlera optu\u017ebi\u201d (Presuda<\/em>, 2.10). No, najva\u017enije je sljede\u0107e \u2013 njegov je svjetonazor bio potpuno nerazuman. Prosudili su da je antisemit i rasist. Upravo ga je to sprije\u010dilo da se bavi \u201crazumnom historijom\u201d.\u201d (str. 54-55)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n \u201cI upravo je to po\u0161tovanje \u2013 biti priznat kao histori\u010dar \u2013 Irvingu bilo uskra\u0107eno. Umjesto toga, kako sam istaknuo da na po\u010detku ove knjige, za njega se utvrdilo da je netko tko:<\/p>\n <\/p>\n \u2026stalno i namjerno krivo prikazuje i manipulira historijskom gra\u0111om \u2026 prikazuje Hitlera kao nedu\u017enog i u pozitivnom svjetlu obzirom na njegov odnos i odgovornost za postupanje s \u017didovima \u2026 (Irving) predstavlja aktivnog negatora holokausta \u2026 antisemitu i rasistu i osobu koja je povezana s desni\u010darskim ekstremistima koji promoviraju neonacizam.<\/em><\/p>\n <\/p>\n (Presuda, 13.167)\u201d (str. 59)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n \u201cI poricatelji Holokausta se trude dokazati da su \u201cobjektivni\u201d. (…) I, \u0161to smo vi\u0161e upoznati s time, lak\u0161e i jasnije vidimo \u0161to ne predstavlja historiju te koji argumenti ne predstavljaju prave historijske razloge.\u00a0(…) (Da poricatelji dr\u017ee do razbora, tada, naravno, ne bi bili fa\u0161isti ili poricatelji).\u201c (str. 60-61)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13405,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17,11],"tags":[],"class_list":["post-13404","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/poricanje-holokausta.png?fit=178%2C283&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":13404,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":13404,"position":1},"title":"“Kali Sara”: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":13404,"position":2},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54456,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54456","url_meta":{"origin":13404,"position":3},"title":"Promocija knjige “Dotr\u0161\u010dina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija knjige Dotr\u0161\u010dina odr\u017eat \u0107e se utorak, 7. 7. 2026. u 19 sati u dvorani KIC-a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5). Spomen-park Dotr\u0161\u010dina najva\u017eniji je zagreba\u010dki memorijalni prostor, mjesto najve\u0107eg masovnog zlo\u010dina u povijesti glavnoga grada, najva\u017enija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od namasovnijih strati\u0161ta II. svjetskog rata u Hrvatskoj.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":13404,"position":4},"title":"Radionica “Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":13404,"position":5},"title":"Primo Levi, “Periodni sustav”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13404","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13404"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13404\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13411,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13404\/revisions\/13411"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13405"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}