{"id":13366,"date":"2019-01-25T21:57:41","date_gmt":"2019-01-25T21:57:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13366"},"modified":"2019-01-25T23:55:58","modified_gmt":"2019-01-25T23:55:58","slug":"odrzan-molitveno-komemorativni-susret-povodom-medunarodnog-dana-sjecanja-na-zrtve-holokausta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13366","title":{"rendered":"Odr\u017ean molitveno-komemorativni susret povodom Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na \u017ertve holokausta"},"content":{"rendered":"

U povodu Me\u0111unarodnoga dana sje\u0107anja na \u017ertve holokausta ispred zagreba\u010dke katedrale odr\u017eao se molitveno-komemorativni susret u organizaciji Zagreba\u010dke nadbiskupije i \u017didovskog informativno-obrazovnog centra Hatikva. Na susretu su molitvom sudjelovali nadbiskup zagreba\u010dki kardinal Josip Bozani\u0107 i rabini.
\n
\n<\/strong>– Spomen i u \u017eidovstvu i u kr\u0161\u0107anstvu na \u017eiv na\u010din povezuje pro\u0161lost i sada\u0161njost, jer, dok se spominjemo \u017ertava neljudskoga postupanja i poku\u0161aja da se uni\u0161ti \u017eidovski narod, susre\u0107emo se s tajnom zla, ali ga ne gledamo samo u okvirima pro\u0161losti nego smo ga svjesni i u sada\u0161njosti, istaknuo je u kardinal Josip Bozani\u0107<\/strong>.<\/p>\n

– Ideologija rasizma, usmjerena protiv Boga i \u010dovjeka, nastala je na neistini o \u010dovjeku i o \u017eidovskom narodu, \u0161irila se mr\u017enjom, do neizrecive mjere patnje, koju ni rije\u010di ni slike ne mogu izraziti, dodaje Bozani\u0107.<\/p>\n

Bozani\u0107 se prisjetio i stradanja \u017eidovske zajednice u Hrvatskoj.<\/p>\n

– Trebamo dati posebnu pozornost onome \u0161to se doga\u0111alo u na\u0161oj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadr\u0161ke isti\u010du\u0107i istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, strati\u0161ta nevinih ljudi.<\/p>\n

– U odmaku od sedamdeset i \u010detiri godine od zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata spominjemo se i velikoga stradanja hrvatske \u017eidovske zajednice, a posebno zagreba\u010dkih \u017didova, duboko utkanih u \u017eivot i kulturu na\u0161ega grada, kojih je \u2013 kako govore podaci \u2013 od 11.000 pre\u017eivjelo manje od 2000.<\/p>\n

Dodaje da je potpuno neprihvatljivo dopustiti da se danas ponovno budi bilo koji oblik antisemitizma. Ka\u017ee da takvih ideologija niti danas ne nedostaje.<\/p>\n

– One se razvijaju na neistinama s razornim plodovima sukoba, nesno\u0161ljivosti i mr\u017enje, s posljedicama trpljenja ne samo pojedinaca, odre\u0111enih skupina nego i cijelih naroda.<\/p>\n

Julija Ko\u0161: Veli\u010dinu dana\u0161njeg doga\u0111aja jo\u0161 ne mo\u017eemo sagledati<\/strong><\/p>\n

Voditeljica Centra Julija Ko\u0161<\/strong> rekla\u00a0je da rabin nije Zagrebu te da je ona kao njegova predstavnica pro\u010ditala pjesmu koja govori da svaka\u00a0\u017ertva holokausta ima svoje ime\u00a0jer je u \u017eidovskom narodu ime identitet osobe, koje\u00a0mu mo\u017eemo vratiti svojim sje\u0107anjem.<\/p>\n

– Dana\u0161nji doga\u0111aj toliko je velik da se njegovo zna\u010denje jo\u0161 ne mo\u017ee sagledati. Svaka re\u010denica kardinalova obra\u0107anja\u00a0ima po jednu poruku \u0161to\u00a0treba napraviti da ozdravimo dru\u0161tvo i poruke za budu\u0107e generacije\u00a0koje \u0107e biti sli\u010dnije europskim mladim ljudima, rekla je Julija Ko\u0161.<\/p>\n

– Tu \u0107e se na\u0107i u\u010ditelji i roditelji i vidjeti gdje smo izgubili 25 godina u odgoju za dobro i gdje smo pustili mnoge snage da mlade odvode u zlo koje je davno pro\u0161lo, istaknula je.<\/p>\n

Neki potomci po\u010dinitelja zlo\u010dina su svjesni, neki nisu, ali nitko od njih nije kriv, rekla\u00a0je i dodala da je u europskim zemljama vi\u0161e slu\u010daj nego kod nas da su potomci svjesni po\u010dinitelja, te da kod nas manji dio zagovara pretke koji su po\u010dinili zlo\u010dine.<\/p>\n

– U Hrvatskoj imamo mali postotak tih, ali su ponekad vrlo glasni, dodala\u00a0je Julija Ko\u0161.<\/p>\n

Odgovaraju\u0107i na pitanje kako gleda na to da je Katoli\u010dka crkva dala prostor za promicanje knjiga koje negiraju holokaust, Kristijan Lepe\u0161i\u0107<\/strong> je rekao\u00a0da su oni dana\u0161njim \u010dinom marginalizirani.<\/p>\n

– Najva\u017enije je da je ovo najve\u0107i doga\u0111aj\u00a0koji smo vidjeli u Europi, ni na jednoj prvostolnici nismo vidjeli ovoliki baner. To je veliki iskorak za Katoli\u010dku crkvu ne samo u Hrvatskoj\u00a0jer je kardinal Bozani\u0107 \u010dlan rimske kurije, i mislim da se ovim najbolje marginaliziraju snage koje to promi\u010du, zaklju\u010dio je Kristijan Lepe\u0161i\u0107.<\/p>\n

Na komemorativnom susretu pred zagreba\u010dkom katedralom bile su i ministrice Marija Pej\u010dinovi\u0107 Buri\u0107 <\/strong>te Nina Obuljen<\/strong>\u00a0Kor\u017einek kao i\u00a0zagreba\u010dki gradona\u010delnik Milan Bandi\u0107<\/strong>.<\/p>\n

Jandrokovi\u0107 pozvao zastupnike da do\u0111u na Mirogoj<\/strong><\/p>\n

Predsjednik Sabora Gordan Jandrokovi\u0107<\/strong>, koji\u00a0je tako\u0111er sudjelovao na komemorativnom susretu,\u00a0pozvao je u \u010detvrtak u Saboru zastupnike da mu se\u00a0u petak\u00a0pridru\u017ee u polaganju vijenaca na groblju Mirogoju u povodu Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na \u017ertve holokausta.<\/p>\n

Najavio je i da \u0107e Sabor\u00a0odati\u00a0po\u010dast \u017ertvama minutom \u0161utnje.<\/p>\n

Vijenac \u0107e polo\u017eiti i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n

Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta obilje\u017eava se 27. sije\u010dnja u spomen na dan kada je sovjetska Crvena armija 1945. oslobodila najve\u0107i i najzloglasniji nacisti\u010dki logor – Auschwitz, u kojem je ubijeno vi\u0161e od milijun i sto tisu\u0107a ljudi. Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna \u017didova.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/484776\/komemorativni-susret-u-sjecanje-na-zrtve-holokausta-2<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medijskih reakcija:<\/span><\/strong><\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a365038\/Velik-i-vazan-cin-Katolicke-crkve-u-Hrvatskoj.html<\/a><\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Video\/Info\/a365174\/Kos-Bozaniceve-rijeci-su-veliki-korak.html<\/a><\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a365298\/Ognjen-Kraus-Vrijeme-je-da-skinemo-ljagu-koja-godinama-stoji-nad-Hrvatskom.html<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/bozanic-se-jucer-konacno-odredio-ljubitelji-ndh-ne-mogu-biti-krscani-ovo-je-analiza-njegovog-vaznog-govora\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13366","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Matija-Habljak-Pixsell.png?fit=688%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":13366,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":13366,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":13366,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":13366,"position":3},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":13366,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":13366,"position":5},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13366","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13366"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13366\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13396,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13366\/revisions\/13396"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}