{"id":13366,"date":"2019-01-25T21:57:41","date_gmt":"2019-01-25T21:57:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13366"},"modified":"2019-01-25T23:55:58","modified_gmt":"2019-01-25T23:55:58","slug":"odrzan-molitveno-komemorativni-susret-povodom-medunarodnog-dana-sjecanja-na-zrtve-holokausta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13366","title":{"rendered":"Odr\u017ean molitveno-komemorativni susret povodom Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na \u017ertve holokausta"},"content":{"rendered":"<p>U povodu Me\u0111unarodnoga dana sje\u0107anja na \u017ertve holokausta ispred zagreba\u010dke katedrale odr\u017eao se molitveno-komemorativni susret u organizaciji Zagreba\u010dke nadbiskupije i \u017didovskog informativno-obrazovnog centra Hatikva. Na susretu su molitvom sudjelovali nadbiskup zagreba\u010dki kardinal Josip Bozani\u0107 i rabini.<br \/>\n<strong><br \/>\n<\/strong>&#8211; Spomen i u \u017eidovstvu i u kr\u0161\u0107anstvu na \u017eiv na\u010din povezuje pro\u0161lost i sada\u0161njost, jer, dok se spominjemo \u017ertava neljudskoga postupanja i poku\u0161aja da se uni\u0161ti \u017eidovski narod, susre\u0107emo se s tajnom zla, ali ga ne gledamo samo u okvirima pro\u0161losti nego smo ga svjesni i u sada\u0161njosti, istaknuo je u kardinal <strong>Josip Bozani\u0107<\/strong>.<\/p>\n<p>&#8211; Ideologija rasizma, usmjerena protiv Boga i \u010dovjeka, nastala je na neistini o \u010dovjeku i o \u017eidovskom narodu, \u0161irila se mr\u017enjom, do neizrecive mjere patnje, koju ni rije\u010di ni slike ne mogu izraziti, dodaje Bozani\u0107.<\/p>\n<p>Bozani\u0107 se prisjetio i stradanja \u017eidovske zajednice u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>&#8211; Trebamo dati posebnu pozornost onome \u0161to se doga\u0111alo u na\u0161oj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadr\u0161ke isti\u010du\u0107i istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, strati\u0161ta nevinih ljudi.<\/p>\n<p>&#8211; U odmaku od sedamdeset i \u010detiri godine od zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata spominjemo se i velikoga stradanja hrvatske \u017eidovske zajednice, a posebno zagreba\u010dkih \u017didova, duboko utkanih u \u017eivot i kulturu na\u0161ega grada, kojih je \u2013 kako govore podaci \u2013 od 11.000 pre\u017eivjelo manje od 2000.<\/p>\n<p>Dodaje da je potpuno neprihvatljivo dopustiti da se danas ponovno budi bilo koji oblik antisemitizma. Ka\u017ee da takvih ideologija niti danas ne nedostaje.<\/p>\n<p>&#8211; One se razvijaju na neistinama s razornim plodovima sukoba, nesno\u0161ljivosti i mr\u017enje, s posljedicama trpljenja ne samo pojedinaca, odre\u0111enih skupina nego i cijelih naroda.<\/p>\n<p><strong>Julija Ko\u0161: Veli\u010dinu dana\u0161njeg doga\u0111aja jo\u0161 ne mo\u017eemo sagledati<\/strong><\/p>\n<p>Voditeljica Centra <strong>Julija Ko\u0161<\/strong> rekla\u00a0je da rabin nije Zagrebu te da je ona kao njegova predstavnica pro\u010ditala pjesmu koja govori da svaka\u00a0\u017ertva holokausta ima svoje ime\u00a0jer je u \u017eidovskom narodu ime identitet osobe, koje\u00a0mu mo\u017eemo vratiti svojim sje\u0107anjem.<\/p>\n<p>&#8211; Dana\u0161nji doga\u0111aj toliko je velik da se njegovo zna\u010denje jo\u0161 ne mo\u017ee sagledati. Svaka re\u010denica kardinalova obra\u0107anja\u00a0ima po jednu poruku \u0161to\u00a0treba napraviti da ozdravimo dru\u0161tvo i poruke za budu\u0107e generacije\u00a0koje \u0107e biti sli\u010dnije europskim mladim ljudima, rekla je Julija Ko\u0161.<\/p>\n<p>&#8211; Tu \u0107e se na\u0107i u\u010ditelji i roditelji i vidjeti gdje smo izgubili 25 godina u odgoju za dobro i gdje smo pustili mnoge snage da mlade odvode u zlo koje je davno pro\u0161lo, istaknula je.<\/p>\n<p>Neki potomci po\u010dinitelja zlo\u010dina su svjesni, neki nisu, ali nitko od njih nije kriv, rekla\u00a0je i dodala da je u europskim zemljama vi\u0161e slu\u010daj nego kod nas da su potomci svjesni po\u010dinitelja, te da kod nas manji dio zagovara pretke koji su po\u010dinili zlo\u010dine.<\/p>\n<p>&#8211; U Hrvatskoj imamo mali postotak tih, ali su ponekad vrlo glasni, dodala\u00a0je Julija Ko\u0161.<\/p>\n<p>Odgovaraju\u0107i na pitanje kako gleda na to da je Katoli\u010dka crkva dala prostor za promicanje knjiga koje negiraju holokaust, <strong>Kristijan Lepe\u0161i\u0107<\/strong> je rekao\u00a0da su oni dana\u0161njim \u010dinom marginalizirani.<\/p>\n<p>&#8211; Najva\u017enije je da je ovo najve\u0107i doga\u0111aj\u00a0koji smo vidjeli u Europi, ni na jednoj prvostolnici nismo vidjeli ovoliki baner. To je veliki iskorak za Katoli\u010dku crkvu ne samo u Hrvatskoj\u00a0jer je kardinal Bozani\u0107 \u010dlan rimske kurije, i mislim da se ovim najbolje marginaliziraju snage koje to promi\u010du, zaklju\u010dio je Kristijan Lepe\u0161i\u0107.<\/p>\n<p>Na komemorativnom susretu pred zagreba\u010dkom katedralom bile su i ministrice<strong> Marija Pej\u010dinovi\u0107 Buri\u0107 <\/strong>te <strong>Nina Obuljen<\/strong>\u00a0Kor\u017einek kao i\u00a0zagreba\u010dki gradona\u010delnik <strong>Milan Bandi\u0107<\/strong>.<\/p>\n<p><strong>Jandrokovi\u0107 pozvao zastupnike da do\u0111u na Mirogoj<\/strong><\/p>\n<p>Predsjednik Sabora <strong>Gordan Jandrokovi\u0107<\/strong>, koji\u00a0je tako\u0111er sudjelovao na komemorativnom susretu,\u00a0pozvao je u \u010detvrtak u Saboru zastupnike da mu se\u00a0u petak\u00a0pridru\u017ee u polaganju vijenaca na groblju Mirogoju u povodu Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na \u017ertve holokausta.<\/p>\n<p>Najavio je i da \u0107e Sabor\u00a0odati\u00a0po\u010dast \u017ertvama minutom \u0161utnje.<\/p>\n<p>Vijenac \u0107e polo\u017eiti i predsjednica <strong>Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n<p>Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta obilje\u017eava se 27. sije\u010dnja u spomen na dan kada je sovjetska Crvena armija 1945. oslobodila najve\u0107i i najzloglasniji nacisti\u010dki logor &#8211; Auschwitz, u kojem je ubijeno vi\u0161e od milijun i sto tisu\u0107a ljudi. Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna \u017didova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/vijesti.hrt.hr\/484776\/komemorativni-susret-u-sjecanje-na-zrtve-holokausta-2\">https:\/\/vijesti.hrt.hr\/484776\/komemorativni-susret-u-sjecanje-na-zrtve-holokausta-2<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #000000; font-family: Calibri; font-size: medium;\">Iz medijskih reakcija:<\/span><\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a365038\/Velik-i-vazan-cin-Katolicke-crkve-u-Hrvatskoj.html\">http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a365038\/Velik-i-vazan-cin-Katolicke-crkve-u-Hrvatskoj.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/hr.n1info.com\/Video\/Info\/a365174\/Kos-Bozaniceve-rijeci-su-veliki-korak.html\">http:\/\/hr.n1info.com\/Video\/Info\/a365174\/Kos-Bozaniceve-rijeci-su-veliki-korak.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a365298\/Ognjen-Kraus-Vrijeme-je-da-skinemo-ljagu-koja-godinama-stoji-nad-Hrvatskom.html\">http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a365298\/Ognjen-Kraus-Vrijeme-je-da-skinemo-ljagu-koja-godinama-stoji-nad-Hrvatskom.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/bozanic-se-jucer-konacno-odredio-ljubitelji-ndh-ne-mogu-biti-krscani-ovo-je-analiza-njegovog-vaznog-govora\/\">https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/bozanic-se-jucer-konacno-odredio-ljubitelji-ndh-ne-mogu-biti-krscani-ovo-je-analiza-njegovog-vaznog-govora\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13366","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Matija-Habljak-Pixsell.png?fit=688%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":13366,"position":0},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55054,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55054","url_meta":{"origin":13366,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom Europskog dana sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih i autoritarnih re\u017eima \u2013 nacizma, fa\u0161izma i komunizma, Hrvatska udruga Benedikt i Zmajski stol u Splitu Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c organiziraju predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c autora Mladena Kuke. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u velikoj dvorani Gradske knji\u017enice Marka Maruli\u0107a u Splitu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53166,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53166","url_meta":{"origin":13366,"position":2},"title":"Izdanje &#8220;Glina 1941. &#8211; Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu&#8221; dostupno online","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Obavje\u0161tavamo Vas da je\u00a0izdanje Glina 1941. - Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu. Zbornik znanstvenih radova s me\u0111unarodnim sudjelovanjem\u00a0(Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest, Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Srpsko narodno vije\u0107e u Zagrebu, 2022.)\u00a0sada dostupno u slobodnom pristupu na \u00a0poveznici: Glinski zbornik book za\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Glina_1941.jpg?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55209","url_meta":{"origin":13366,"position":3},"title":"Festival hrvatske vojne povijesti &#8220;RU\u017dA HRVATSKA&#8221; 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom cijelog mjeseca rujna u \u0160ibeniku \u0107e trajati Festival hrvatske vojne povijesti 'RU\u017dA HRVATSKA' 2026, koji organizira Udruga 'Ru\u017ea Hrvatska \u2013 \u017dirje'. Pod krilaticom\u00a0'Zaborav je druga smrt. Ne dopustimo da nas drugi put ubiju zaboravom!', festival je zami\u0161ljen kao trajni zavjet o\u010duvanju povijesne istine o stradanjima i herojstvu hrvatskoga naroda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 3x"},"classes":[]},{"id":55528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55528","url_meta":{"origin":13366,"position":4},"title":"Prvi sastanak Me\u0111unarodnog savjetodavnog vije\u0107a projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 29. rujna 2026. godine, u Zagrebu \u0107e se odr\u017eati prvi sastanak Me\u0111unarodnog savjetodavnog vije\u0107a projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d, koji provodi Hrvatski institut za povijest. Projekt je posve\u0107en sustavnom istra\u017eivanju ljudskih gubitaka, \u017ertava ratova te razli\u010ditih oblika dr\u017eavnog i politi\u010dkog nasilja u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/HIP.jpg?fit=216%2C233&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":13366,"position":5},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13366","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13366"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13366\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13396,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13366\/revisions\/13396"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}