{"id":13362,"date":"2019-01-25T21:40:41","date_gmt":"2019-01-25T21:40:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13362"},"modified":"2019-01-25T21:41:10","modified_gmt":"2019-01-25T21:41:10","slug":"hrvatski-sabor-obiljezio-medunarodni-dana-sjecanja-na-zrtve-holokausta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13362","title":{"rendered":"Hrvatski sabor obilje\u017eio Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta"},"content":{"rendered":"<p>Zagreb &#8211; Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandrokovi\u0107, uz sudjelovanje predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarovi\u0107 i izaslanice predsjednika Vlade RH, potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pej\u010dinovi\u0107 Buri\u0107 te veleposlanika Dr\u017eave Izrael Ilana Mora, predsjednika \u017didovske vjerske zajednice Bet Izrael u Hrvatskoj Aleksandra Sre\u0107kovi\u0107a i predsjednika \u017didovske op\u0107ine Zagreb Ognjena Krausa, polo\u017eio je zajedni\u010dki vijenac u ime Republike Hrvatske na \u017eidovskom dijelu groblja Mirogoj, ispred skulpture Mojsija, u povodu obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na \u017ertve holokausta. Uz predsjednika Sabora, polaganju vijenca nazo\u010dili su i potpredsjednici Sabora akademik \u017deljko Reiner, Furio Radin i Milijan Brki\u0107 te saborski zastupnici.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U povodu 27. sije\u010dnja, Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na \u017ertve holokausta, Hrvatski sabor danas je zasjedanje zapo\u010deo minutom \u0161utnje, a predsjednik Sabora Gordan Jandrokovi\u0107 obratio se zastupnicama i zastupnicima te poru\u010dio da je du\u017enost cijelog svijeta sje\u0107ati se \u017ertava okrutnosti, nehumanosti fa\u0161isti\u010dkih koncentracijskih logora i patnje kojima su ljudi bili podvrgnuti, sje\u0107ati se \u0161est milijuna ljudskih sudbina i njihovih neispri\u010danih pri\u010da i sje\u0107ati se svake \u017ertve poimence.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8211; Na taj dan cijeli svijet odaje duboko po\u0161tovanje \u017ertvama nacisti\u010dkog progona i genocida nad \u017eidovskim narodom i pripadnicima manjina, ali i svim \u017ertvama nacisti\u010dkih i fa\u0161isti\u010dkih re\u017eima tijekom Drugog svjetskog rata, rekao je Jandrokovi\u0107 na po\u010detku saborske sjednice. Podsje\u0107aju\u0107i kako je prije 73 godine oslobo\u0111en nacisti\u010dki koncentracijski logor Auschwitz, predsjednik Sabora je kazao kako to zloglasno mjesto simbolizira i sva druga mjesta na kojima je izvr\u0161en genocid nad \u017eidovskim narodom, ali i sustavno istrebljivanje drugih ne\u017eeljenih skupina za vrijeme nacisti\u010dkih i fa\u0161isti\u010dkih re\u017eima. &#8211; Auschwitz simbolizira smrt 6 milijuna nevinih osoba \u010dija je jedina krivnja bila razli\u010ditost u odnosu na odabrane, rekao je Jandrokovi\u0107. Holokaust, naglasio je, predstavlja najve\u0107u strahotu u povijesti, a citiraju\u0107i poznatog knji\u017eevnika Prima Levija kazao je kako se &#8220;nikada toliki broj ljudskih \u017ertava nije ugasio u tako kratkom vremenu i u tako lucidnom spoju tehnologije, fanatizma i okrutnosti&#8221;. I danas, nakon 73 godine, rekao je, jo\u0161 uvijek ne mo\u017eemo razumjeti za\u0161to je tako ne\u0161to bilo mogu\u0107e, a parafraziraju\u0107i poznatog \u017eidovskog filozofa Emila Fachenheima kazao je kako mo\u017eemo jedino razumjeti da je holokaust nerazumljiv normalnom ljudskom umu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Svatko mo\u017ee i mora biti pravednik me\u0111u narodima&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>-Danas po\u0161tujemo uspomenu na sve koji su patili i umrli od ljudi koji su bili zaslijepljeni strahom i mr\u017enjom. Sje\u0107amo se i njihovih obitelji, ali i svih koji su ove u\u017ease pre\u017eivjeli i koji su bili i jesu zauvijek obilje\u017eeni sje\u0107anjem na pre\u017eivjele dane u\u017easa i srama i koji su se, unato\u010d ogromnoj traumi, poku\u0161ali hrabro vratiti normalnom \u017eivotu. To je na\u0161 dug prema njima, poru\u010dio je Jandrokovi\u0107. Dodao je da je, osim obaveze sje\u0107anja, na\u0161a obaveza i slu\u0161anje svjedo\u010denja te djelovanje kako bismo sprije\u010dili da se povijest ponovi. &#8211; U tom djelovanju, vodilja nam treba biti i djelovanje hrabrih ljudi koji su u vremenu najcrnjih previranja odbili biti pasivni promatra\u010di. Zovemo ih pravednicima me\u0111u narodima jer su, svjesni da riskiraju vlastiti i \u017eivot svoje djece, sigurnost i slobodu, nesebi\u010dno pomagali \u017eidovskom narodu, naglasio je Jandrokovi\u0107. Me\u0111u njima, podsjetio je, bilo je i 117 hrvatskih &#8216;pravednika me\u0111u narodnima&#8217; za koje se za sada zna. &#8211; To su bili ljudi razli\u010ditih vjera, politi\u010dkih i drugih uvjerenja, ali prije svega \u2013 bili su ljudi uspravne svijesti. Oni nam danas mogu biti primjer da svatko od nas mo\u017ee i mora biti &#8216;pravednik me\u0111u narodima&#8217;, naglasio je predsjednik Sabora. A to, rekao je, zna\u010di da ne smijemo biti pasivni svjedoci ili sudionici ne\u010deg neprihvatljivog, da ne smijemo biti ravnodu\u0161ni jer ta ravnodu\u0161nost mo\u017ee nas dovesti do toga da zaboravimo ono \u0161to je bilo ju\u010der ili da mislimo da je to bio samo trenutak na\u0161e daleke povijesti. &#8211; Stoga se protiv toga moramo boriti na\u0161om svijesti, znanjem, priznavanjem istine te na\u0161om borbom za \u010dovjeka, njegovu slobodu i dostojanstvo, na\u0161im civilizacijskim i humanisti\u010dkim vrijednostima, naglasio je.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8211; Moramo stalno imati na umu da holokaust nije po\u010deo s pogubljenjima. On se o\u010ditovao kroz govore, a zatim je pre\u0161ao na kr\u0161enje temeljnih ljudskih prava, pri \u010demu se na vrhuncu svog zlog zamaha pretvorio u najokrutniji genocid. Moramo biti svjesni da od obi\u010dne predrasude mo\u017ee krenuti ksenofobni niz, rekao je Jandrokovi\u0107. Lekcije nau\u010dene iz holokausta, naglasio je, posebno su va\u017ene za mlade i budu\u0107e nara\u0161taje jer \u0107e oni sutra biti vo\u0111e i kreatori mi\u0161ljenja. &#8211; Stoga je od vitalne va\u017enosti da u potpunosti razumiju \u0161to zna\u010di holokaust i kako to nau\u010deno iskustvo mo\u017ee pomo\u0107i u stvaranju tolerantnijeg, pravednijeg i uklju\u010divog dru\u0161tva u budu\u0107nosti, rekao je predsjednik Sabora. Potrebno ih je, naglasio je, u\u010diti da budu protiv mr\u017enje i netolerancije bilo koje vrste te da po\u0161tuju drugog \u010dovjeka i njegove raznolikosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8211; Danas se ne sje\u0107amo samo \u017ertava holokausta ve\u0107 i \u017ertava Vukovara, \u0160kabrnje, Srebrenice i svih drugih mjesta zlo\u010dina te \u0161aljemo poruku nade da smo nau\u010dili iz povijesti i da \u017eelimo da u na\u0161im dru\u0161tvima prevlada trijumf ljudskih vrijednosti nad ljudskom destruktivno\u0161\u0107u, zaklju\u010dio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandrokovi\u0107 svoje izlaganje u Hrvatskom saboru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.sabor.hr\/hr\/press\/priopcenja\/predsjednik-hrvatskoga-sabora-gordan-jandrokovic-polozio-vijenac-u-povodu\">http:\/\/www.sabor.hr\/hr\/press\/priopcenja\/predsjednik-hrvatskoga-sabora-gordan-jandrokovic-polozio-vijenac-u-povodu<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13363,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13362","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Dan_sjecanja_holokaust.jpg?fit=1280%2C853&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":13362,"position":0},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":13362,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":13362,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":13362,"position":3},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":13362,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":13362,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13362"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13362\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13365,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13362\/revisions\/13365"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13363"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}