{"id":13264,"date":"2019-01-18T16:04:55","date_gmt":"2019-01-18T16:04:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13264"},"modified":"2019-01-18T16:04:55","modified_gmt":"2019-01-18T16:04:55","slug":"izlozba-dzemal-bijedic-diplomatske-aktivnosti-u-mostaru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13264","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cD\u017eemal Bijedi\u0107, diplomatske aktivnosti\u201d u Mostaru"},"content":{"rendered":"<p>U petak, 18. 1. 2019. u Centru za kulturu Mostar otvorena je izlo\u017eba \u201cD\u017eemal Bijedi\u0107, diplomatske aktivnosti\u201d, koju \u2013 povodom 42. godi\u0161njice pogibije D\u017eemala Bijedi\u0107a \u2013 organizira Muzej Hercegovine Mostar.<\/p>\n<p>D\u017eemal Bijedi\u0107 (12. april 1917 \u2013 18. januar 1977), bio je jugoslavenski i bosanskohercegova\u010dki politi\u010dar i dru\u0161tveno-politi\u010dki radnik. Ro\u0111en u Mostaru, od oca Adema i majke Zarife, koji su se doselili iz Gacka, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgova\u010dke porodice.<\/p>\n<p>D\u017eemal Bijedi\u0107 je osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io u Mostaru 1928. u okviru Vje\u017ebaonice U\u010diteljske \u0161kole, a zatim je poha\u0111ao Dr\u017eavnu realnu gimnaziju u Mostaru. Kao gimnazijalac pokazuje zanimanje za politiku i postaje simpatizer komunisti\u010dkog pokreta, kome se priklju\u010duje tokom studija na Univerzitetu u Beogradu. Radio je u biblioteci \u201cPetar Ko\u010di\u0107\u201d u Beogradu, te u \u201cMuslimanskoj biblioteci\u201d i \u201cSportskom klubu Vele\u017e\u201d u Mostaru. Oktobra 1939. u Beogradu biva primljen u SKOJ, a decembra 1939. u mostarskoj partijskoj organizaciji primljen je u \u010dlanstvo KPJ. \u010cetiri puta biva zatvaran u Mostaru od strane tada\u0161njih jugoslovenskih vlasti. U januaru 1940. D\u017eemal Bijedi\u0107 je izabran za sekretara Mjesnog komiteta SKOJ-a u Mostaru (to je prvi mjesni komitet u tom gradu), a sredinom 1940. izabran je za sekretara Oblasnog komiteta SKOJ-a za Hercegovinu.<\/p>\n<p>Drugi svjetski rat ga je zatekao u Mostaru, gdje je nakon poraza i raspu\u0161tanja jugoslovenske vojske ubrzo bila uspostavljena vlast NDH. Za vrijeme Drugog svjetskog rata kao \u010dlan Partije aktivno u\u010destvuje u NOB-i. Nakon strijeljanja sekretara Mjesnog komiteta KPJ za Mostar, Jusufa \u010cevre \u2013 koga su usta\u0161e strijeljale 1. avgusta 1941, D\u017eemal Bijedi\u0107 je sa skojevskog pre\u0161ao na partijski rad. Ubrzo zatim je izabran za sekretara Mjesnog komiteta KPJ u Mostaru, da bi kasnije postao sekretar Okru\u017enog komiteta KPJ za ju\u017enu Hercegovinu, koji je djelovao na neoslobo\u0111enoj teritoriji. Za \u010ditavo to vrijeme on je u Mostaru \u017eivio u dubokoj ilegali, ali je bio vrlo aktivan. Posebno se anga\u017eirao u akciji osloba\u0111anja grupe Hrvata iz Ljubu\u0161kog koji su se nalazili u mostarskom zatvoru, te osloba\u0111anju sekretara Okru\u017enog komiteta KP Hrvatske u Dubrovniku Vinka Mor\u0111ina Crnog. U Mostaru je ostao do sredine 1942. godine, a nakon \u010dega se prebacuje u Sarajevo. Za to vrijeme bio je vrlo aktivan u organiziranju ilegalnog partijskog rada u gradu, te slanju dobrovoljaca u partizanske jedinice na slobodnu teritoriju. Otprilike u isto vrijeme u Sarajevo je do\u0161ao i Avdo Humo, \u010dlan Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu koji je osnovao novi Mjesni komitet, a u julu 1942. godine za sekretara je bio postavljen D\u017eemal Bijedi\u0107. Tokom svog boravka u Sarajevu Bijedi\u0107 je u svom politi\u010dkom djelovanju posebnu pa\u017enju obratio na: stabilizaciju stanja u SKOJ-u, pitanje organizacije, konspiracije i ta\u010dnosti u radu. U aprilu 1943 izlazi iz Sarajeva, a ubrzo zatim se sa \u0160estom isto\u010dnobosanskom brigadom na\u0161ao na Sutjesci sredinom juna 1943. godine. Pro\u0161av\u0161i golgotu Sutjeske, on se sa isto\u010dnobosanskim partizanskim jedinicama probijao prema isto\u010dnoj Bosni. Tu je uglavnom i proveo ostatak rata.<\/p>\n<p>Nakon rata postaje pomo\u0107nik ministra unutra\u0161njih poslova Vlade NR Bosne i Hercegovine, potom 1948. na\u010delnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KP BiH. Bio je i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, \u010dlan Izvr\u0161nog vije\u0107a SR Bosne i Hercegovine, predsjednik Republi\u010dkog vije\u0107a, predsjednik Skup\u0161tine SRBiH i predsjednik Saveznog izvr\u0161nog vije\u0107a (SIV) 1971 godine. Tragi\u010dno je preminuo 18. januara 1977. u avionskoj nesre\u0107i na letu za Sarajevo. Supruga Razija je poginula zajedno sa Bijedi\u0107em. Iza sebe su ostavili troje djece: Dragana, Azru i Milenka.<\/p>\n<p>Potpisnik je letaka za borbu za autonomiju Bosne i Hercegovine u me\u0111uratnom periodu do 1941. Zalagao se za razvitak privrede, primjenu principa radni\u010dkog samoupravljanja, promociju Jugoslavije u inostranstvu i ja\u010danje Pokreta nesvrstanih. Organizator nove bosanskohercegova\u010dke privredne reforme i infrastrukture, izgradnje moderne putne mre\u017ee, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija, te 80-ih godina djelimi\u010dno ostvarenog kulturnog projekta \u201chiljadu \u0161kola\u201d. Za kratko vrijeme susre\u0107e va\u017enije svjetske dr\u017eavnike tog vremena: Mao Zedonga, Geralda Forda i Leonida Bre\u017enjeva.<\/p>\n<p>(Mostarski.ba)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/mostarski.ba\/u-petak-izlozba-dzemal-bijedic-diplomatske-aktivnosti\/\">https:\/\/mostarski.ba\/u-petak-izlozba-dzemal-bijedic-diplomatske-aktivnosti\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Otvorena izlo\u017eba o diplomatskim aktivnostima D\u017eemala Bijedi\u0107a<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/dnevni-list.ba\/otvorena-izlozba-o-diplomatskim-aktivnostima-dzemala-bijedica\/\">https:\/\/dnevni-list.ba\/otvorena-izlozba-o-diplomatskim-aktivnostima-dzemala-bijedica\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>D\u017eemal Bijedi\u0107 je bio sposoban politi\u010dar koji je u\u017eivao beskrajno Titovo povjerenje<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/avaz.ba\/kantoni\/hercegovacko-neretvanski-kanton\/450375\/dzemal-bijedic-je-bio-sposoban-politicar-koji-je-uzivao-beskrajno-titovo-povjerenje\">https:\/\/avaz.ba\/kantoni\/hercegovacko-neretvanski-kanton\/450375\/dzemal-bijedic-je-bio-sposoban-politicar-koji-je-uzivao-beskrajno-titovo-povjerenje<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13265,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-13264","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/dzemal-bijedic-diplomatske-aktivnosti-plakat.jpg?fit=675%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":13264,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":13264,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":13264,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":13264,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":13264,"position":4},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":13264,"position":5},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13264","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13264"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13264\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13266,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13264\/revisions\/13266"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13265"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}