{"id":13244,"date":"2019-01-17T22:58:36","date_gmt":"2019-01-17T22:58:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13244"},"modified":"2019-01-17T22:58:36","modified_gmt":"2019-01-17T22:58:36","slug":"ian-kershaw-do-nade-i-natrag-europa-1950-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13244","title":{"rendered":"Ian Kershaw, \u201cDo nade i natrag. Europa 1950.-2017.\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Fraktura objavio je u sije\u010dnju 2019. godine hrvatski prijevod jo\u0161 jedne knjige povjesni\u010dara Iana Kershawa \u201cDo nade i natrag. Europa 1950.-2017.\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ian Kershaw<\/p>\n

 <\/p>\n

Do nade i natrag <\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

Europa 1950.-2017.<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: engleski<\/p>\n

Prijevod: Vuk Peri\u0161i\u0107<\/p>\n

Broj stranica: 672<\/p>\n

Datum izdanja: sije\u010danj 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika: Roller-Coaster<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/fraktura.hr\/do-nade-i-natrag.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi:<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjigom Do nade i natrag, Europa 1950.\u20132017. <\/em>Ian Kershaw dovr\u0161ava svoj projekt pisanja europske povijesti dvadesetog stolje\u0107a. Jednom, kada ova sada\u0161njost postane pro\u0161lost, ovo djelo ne\u0107e ostati zapam\u0107eno samo kao intelektualna avantura vrhunskog povjesni\u010dara koji se, svjestan rizika, upustio u pisanje povijesti vlastitog vremena. Ono \u0107e samo po sebi postati va\u017ean historiografski izvor, dokument o tome kako je \u201cna\u0161a\u201d sada\u0161njost percipirala sebe samu i kako je do\u017eivljavala neizvjesnu sudbinu Europske Unije, krizu kapitalizma, sve ve\u0107e nejednakosti, globalizaciju, Putinovu Rusiju te sukob liberalne demokracije i autoritarnoga, ksenofobnog populizma. No ne treba zaboraviti da neki prostor nikada nije do\u017eivio takvu razinu materijalnog blagostanja te da nikada nigdje to blagostanje i individualne slobode nisu rasli tako postojano kao u Zapadnoj Europi od 1950. do naftne krize 1973. Do nade i natrag<\/em> stoga zavr\u0161ava mi\u0161lju da su posrtanja i skretanja, usponi i padovi trajno obilje\u017eje europske povijesti. Budu\u0107nost \u0107e pak u ovoj knjizi prepoznati zablude, nade i strahove, ali i to\u010dna predvi\u0111anja. Sve \u0161to Europljanima suo\u010denima s tim mijenama preostaje jest da posljednje uto\u010di\u0161te poku\u0161aju prona\u0107i u Hrabrosti. \u2013 Vuk Peri\u0161i\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cIan Kershaw napisao je povijesno remek-djelo, ne samo o Europi, Istoku i Zapadu nego i \u0161irem svijetu i globalizacijskim procesima koji su imali dubok utjecaj na europsku povijest.\u201d \u2013 Times Literary Supplement<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cStru\u010dan i detaljan pogled na doga\u0111aje koji su oblikovali europski kontinent. Do nade i natrag treba zauzeti istaknuto mjesto na polici s knjigama svih, i stru\u010dnjaka i laika, koji \u017eele prona\u0107i smisao suvremene Europe.\u201d \u2013 Josef Joffe, Financial Times<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cVrhunsko postignu\u0107e, sveobuhvatno prou\u010davanje prikazano na pitak na\u010din, djelo napisano s energijom od koje se stranice same okre\u0107u.\u201d \u2013 Literary Review<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cU ovoj iznimnoj knjizi Ian Kershaw stvorio je izvanrednu panoramu svijeta u kojem \u017eivimo i iz kojeg potje\u010demo. Navode\u0107i primjere iz cijele Europe, Do nade i natrag sve \u0107e nas potaknuti da ponovo promi\u0161ljamo u Europi i \u0161to zapravo zna\u010di biti Europljanin.\u201d \u2013 Goodreads.com<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cKompozicija ovakve knjige velik je izazov. Kershaw je donio pravu odluku da pri\u010du iznese kronolo\u0161ki, \u0161to \u010ditateljima omogu\u0107uje da uo\u010davaju slo\u017eenost i dramati\u010dnost koja se odvija u realnom vremenu.\u201d \u2013 Richard Aldous, Irish Times<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13245,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-13244","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/do_nade_i_natrag.jpg?fit=789%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":13244,"position":0},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52852,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52852","url_meta":{"origin":13244,"position":1},"title":"Vladan Vukli\u0161, “Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti promovirana knjiga Vladana Vukli\u0161a \"Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\". Knjiga povjesni\u010dara Vladana Vukli\u0161a prva je sveobuhvatna analiza teme jugoslavenskih sudionika \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata. Bogato dokumentirana arhivskim izvorima i biografskom i autobiografskom gra\u0111om, knjiga osvjetljava ne samo nepoznate, cenzurirane ili mitologizirane aspekte\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":13244,"position":2},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":13244,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":13244,"position":4},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":13244,"position":5},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13244","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13244"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13244\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13246,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13244\/revisions\/13246"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13244"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13244"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13244"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}