{"id":13244,"date":"2019-01-17T22:58:36","date_gmt":"2019-01-17T22:58:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13244"},"modified":"2019-01-17T22:58:36","modified_gmt":"2019-01-17T22:58:36","slug":"ian-kershaw-do-nade-i-natrag-europa-1950-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13244","title":{"rendered":"Ian Kershaw, \u201cDo nade i natrag. Europa 1950.-2017.\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Fraktura objavio je u sije\u010dnju 2019. godine hrvatski prijevod jo\u0161 jedne knjige povjesni\u010dara Iana Kershawa \u201cDo nade i natrag. Europa 1950.-2017.\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ian Kershaw<\/p>\n

 <\/p>\n

Do nade i natrag <\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

Europa 1950.-2017.<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: engleski<\/p>\n

Prijevod: Vuk Peri\u0161i\u0107<\/p>\n

Broj stranica: 672<\/p>\n

Datum izdanja: sije\u010danj 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika: Roller-Coaster<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/fraktura.hr\/do-nade-i-natrag.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi:<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjigom Do nade i natrag, Europa 1950.\u20132017. <\/em>Ian Kershaw dovr\u0161ava svoj projekt pisanja europske povijesti dvadesetog stolje\u0107a. Jednom, kada ova sada\u0161njost postane pro\u0161lost, ovo djelo ne\u0107e ostati zapam\u0107eno samo kao intelektualna avantura vrhunskog povjesni\u010dara koji se, svjestan rizika, upustio u pisanje povijesti vlastitog vremena. Ono \u0107e samo po sebi postati va\u017ean historiografski izvor, dokument o tome kako je \u201cna\u0161a\u201d sada\u0161njost percipirala sebe samu i kako je do\u017eivljavala neizvjesnu sudbinu Europske Unije, krizu kapitalizma, sve ve\u0107e nejednakosti, globalizaciju, Putinovu Rusiju te sukob liberalne demokracije i autoritarnoga, ksenofobnog populizma. No ne treba zaboraviti da neki prostor nikada nije do\u017eivio takvu razinu materijalnog blagostanja te da nikada nigdje to blagostanje i individualne slobode nisu rasli tako postojano kao u Zapadnoj Europi od 1950. do naftne krize 1973. Do nade i natrag<\/em> stoga zavr\u0161ava mi\u0161lju da su posrtanja i skretanja, usponi i padovi trajno obilje\u017eje europske povijesti. Budu\u0107nost \u0107e pak u ovoj knjizi prepoznati zablude, nade i strahove, ali i to\u010dna predvi\u0111anja. Sve \u0161to Europljanima suo\u010denima s tim mijenama preostaje jest da posljednje uto\u010di\u0161te poku\u0161aju prona\u0107i u Hrabrosti. \u2013 Vuk Peri\u0161i\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cIan Kershaw napisao je povijesno remek-djelo, ne samo o Europi, Istoku i Zapadu nego i \u0161irem svijetu i globalizacijskim procesima koji su imali dubok utjecaj na europsku povijest.\u201d \u2013 Times Literary Supplement<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cStru\u010dan i detaljan pogled na doga\u0111aje koji su oblikovali europski kontinent. Do nade i natrag treba zauzeti istaknuto mjesto na polici s knjigama svih, i stru\u010dnjaka i laika, koji \u017eele prona\u0107i smisao suvremene Europe.\u201d \u2013 Josef Joffe, Financial Times<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cVrhunsko postignu\u0107e, sveobuhvatno prou\u010davanje prikazano na pitak na\u010din, djelo napisano s energijom od koje se stranice same okre\u0107u.\u201d \u2013 Literary Review<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cU ovoj iznimnoj knjizi Ian Kershaw stvorio je izvanrednu panoramu svijeta u kojem \u017eivimo i iz kojeg potje\u010demo. Navode\u0107i primjere iz cijele Europe, Do nade i natrag sve \u0107e nas potaknuti da ponovo promi\u0161ljamo u Europi i \u0161to zapravo zna\u010di biti Europljanin.\u201d \u2013 Goodreads.com<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cKompozicija ovakve knjige velik je izazov. Kershaw je donio pravu odluku da pri\u010du iznese kronolo\u0161ki, \u0161to \u010ditateljima omogu\u0107uje da uo\u010davaju slo\u017eenost i dramati\u010dnost koja se odvija u realnom vremenu.\u201d \u2013 Richard Aldous, Irish Times<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13245,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-13244","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/do_nade_i_natrag.jpg?fit=789%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":13244,"position":0},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":13244,"position":1},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":13244,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":13244,"position":3},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":13244,"position":4},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":13244,"position":5},"title":"Primo Levi, “Periodni sustav”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13244","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13244"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13244\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13246,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13244\/revisions\/13246"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13244"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13244"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13244"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}