{"id":13184,"date":"2019-01-14T16:00:25","date_gmt":"2019-01-14T16:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13184"},"modified":"2019-01-14T16:00:25","modified_gmt":"2019-01-14T16:00:25","slug":"predstavljanje-romana-morfij-poljskog-pisca-szczepana-twardocha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13184","title":{"rendered":"Predstavljanje romana \u201eMorfij\u201c poljskog pisca Szczepana Twardocha"},"content":{"rendered":"<p>Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 14. sije\u010dnja 2019. u 19 sati u Kinu Europa u Zagrebu. Roman tematizira dvojne nacionalne identitete \u2013 poljski i njema\u010dki \u2013 za vrijeme Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Poljski pisac Szczepan Twardoch predstavlja knjigu &#8216;Morfij&#8217; u Zagrebu<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Szczepan Twardoch, jedan od najpoznatijih i najzanimljivijih glasova suvremene poljske knji\u017eevne scene predstavit \u0107e u Zagrebu svoj roman &#8220;Morfij&#8221;, koji je objavljen u okviru projekta &#8220;Europa iznutra i izvana\u201c izdva\u010dke ku\u0107e Hena com.<\/p>\n<p>Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 14. sije\u010dnja 2019., u 19 sati u dvoranu M\u00fcller Kina Europa (Var\u0161avska 3, Zagreb).<\/p>\n<p>Roman koji progovara o dvojnome identitetu i osloba\u0111anju iz okova istog, ali i o posrnu\u0107u te ljudskoj slabosti, predstavit \u0107e Szczepan Twardoch (autor), Sr\u0111an Sandi\u0107 (moderator), Marina Negoti\u0107 (urednica) i Emilio Nui\u0107 (prevoditelj romana).<\/p>\n<p>Razgovor \u0107e se konsekutivno prevoditi s poljskog.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Morfij <\/strong><\/p>\n<p>Twardoch Szczepan<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O romanu:<\/p>\n<p>Konstanty Willemann ovisnik je o morfiju, propali umjetnik, Helin suprug i Jurekov otac, i rastrgan je izme\u0111u svojih poroka, \u017eene i ljubavnice te dvaju nacionalnih identiteta \u2013 poljskog i njema\u010dkog. Otac mu je mladi njema\u010dki aristokrat, majka Poljakinja, a godina je 1939. i takva bi ga podvojenost mogla stajati \u017eivota. Njegovo rasipni\u0161tvo, razvrat i dokolicu u poljskim kavanama naglo prekida rat, kada postaje dijelom vojnih snaga, no ne zadugo, jer se brzo vra\u0107a onome \u0161to mu je oduvijek bilo primarno \u2013 \u017eenama, opijatima i zabavi. Konstantyjeva borba sa samim sobom i klupkom burnih ratnih doga\u0111anja dodatno se zakomplicira kada ga primoraju da u\u0111e u tajni poljski odred i postane sudionikom apsurdne i opasne misije\u2026<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ova povijesna pri\u010da o Drugom svjetskom ratu protkana je ljudskom slabo\u0161\u0107u antijunaka &#8211; odbojnog, razvratnog cinika na kojemu se prelama sav apsurd i rastezljivost konstrukta nacionalnog identiteta. Konstanty je u neprestanom nastojanju da se domogne svog istinskog identiteta i oslobodi se svih okova; majke, braka, ljubavnica pa naposljetku i \u2013 povijesti. Ispisan odva\u017enim jezikom, mani\u010dnom naracijom i pro\u017eet magi\u010dnim realizmom, &#8220;Morfij&#8221; je roman koji otvara vrata ne samo u apokalipti\u010dni ratni svijet ve\u0107 i u nevjerojatnu psihu protagonista u potrazi za vlastitim jastvom uslijed imperativa koje povijest name\u0107e.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eOdavno nisam pro\u010ditao tako sjajnu knjigu kao \u0161to je Morfij Szczepana Twardocha. Odli\u010dan stil, \u0161iroko znanje koje je omogu\u0107ilo minuciozno stvaranje svijeta koji vi\u0161e ne postoji, savr\u0161ena dijagnoza polja\u0161tva i domoljublja, odli\u010dan junak i filozofija koja mi je vrlo bliska. Kakva \u0161teta \u0161to sam je ve\u0107 pro\u010ditao\u2026!\u201c<\/p>\n<p>Maciej Stuhr<\/p>\n<p>\u201eNedavno sam pro\u010ditala Morfij, roman o okupiranoj Var\u0161avi iz perspektive razma\u017eenoga bonvivana. \u010citaju\u0107i ga, zami\u0161ljala sam film snimljen po ovoj knjizi, stoga se veselim skoroj ekranizaciji.\u201c<\/p>\n<p>Magdalena Cielecka<\/p>\n<p>\u201e \u2026 pomalo luda, ali povrh svega odva\u017ena studija mu\u0161ke slabosti i fleksibilnog nacionalnog identiteta. Radnja je smje\u0161tena u prve mjesece njema\u010dke okupacije. Moj naklon Twardochu.\u201c<\/p>\n<p>Dariusz Nowacki<\/p>\n<p>\u201eU sivome, dosadnom moru analiza identiteta u poljskoj knji\u017eevnosti proteklih godina, groteskni Morfij Szczepana Twardocha sjaji poput dragulja. U ovoj smionoj pri\u010di o malom, nestabilnom \u010dovjeku koji je prisiljen igrati ulogu heroja, Poljaka ili Nijemca, ne\u0161to jako podsje\u0107a na Witkacyja i Gombrowicza, ali i na Konwickog u najboljem izdanju.\u201c<\/p>\n<p>Piotr Kofta<\/p>\n<p>\u201eOva knjiga ne govori o prijeratnoj Poljskoj, ni o Poljacima i \u017didovima, ni o ro\u0111enju fa\u0161izma. Govori, i uvijek je trebala govoriti, o nasilju. I o tome kako ljudi povre\u0111uju jedni druge na puno sofisticiranije na\u010dine \u2013 a ne samo \u0161akama.\u201c<\/p>\n<p>Szczepan Twardoch u intervjuu s Emiliom Pado\u0142<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O autoru:<\/p>\n<p>Szczepan Twardoch (1979., \u017bernica) poljski je pisac i novinar, a unatrag nekoliko godina pravo je otkri\u0107e suvremene poljske scene. Studirao je sociologiju i filozofiju na \u0160leskom sveu\u010dili\u0161tu u Katowicama, ekspert je za \u0161lesku kulturu i jezik te stru\u010dnjak za oru\u017eje. Porijeklom je \u0160lezanin i Poljak, pa se bori s trima nacionalnim identitetima (poljskim, \u0161leskim i njema\u010dkim) \u0161to je bitno obilje\u017eilo njegovu knji\u017eevnu poetiku. Twardoch neprestano balansira izme\u0111u stvarnosti i fantastike, psihologije i realizma, stvarne i alternativne povijesti.<\/p>\n<p>Objavio je romane &#8220;Sternberg&#8221; (2007.), &#8220;Epifania wikarego Trzaski&#8221; (2007.), &#8220;Przemienienie&#8221;, (2008.), &#8220;Zimne wybrze\u017ca&#8221; (2009.), &#8220;Wieczny Grunwald, powie\u015b\u0107 zza ko\u0144ca czas\u00f3w&#8221; (2010.), &#8220;Morfij&#8221; (2012.), &#8220;Drach&#8221; (2014.) i &#8220;Kr\u00f3l&#8221; (2016.), zbirke kratkih pri\u010da &#8220;Ob\u0142\u0119d rotmistrza von Egern&#8221; (2005.), &#8220;Prawem wilka&#8221; (2008.) i eseje. Svojim romanima osvojio je najve\u0107e knji\u017eevne nagrade u Poljskoj te bio nominiran za europske knji\u017eevne nagrade. Za roman &#8220;Morfij&#8221; dobio je nagrade Polityka Passport (2012.) i People\u2019s Choice Nike 2013 Award (2013.) te bio finalist za nagrade Gdynia Literary Award i Angelus Central European Literary Award. Preveden je na vi\u0161e od deset jezika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>AUTOR VS. AUTOR<\/strong><\/p>\n<p>Na \u010detvrtoj u nizu tribina Autor protiv autora koja se odr\u017eava u okviru projekta \u201eEuropa iznutra i izvana\u201c poljski pisac Szczepan Twardoch suo\u010dit \u0107e se s hrvatskim knji\u017eevnikom Borivojem Radakovi\u0107em.<\/p>\n<p>Dvojica \u0107e pisaca progovoriti o knji\u017eevnosti, polo\u017eaju pisca u Hrvatskoj i Poljskoj te o besmislu rata, dvojnosti identiteta i ljudskim posrtajima uslijed slabosti.<\/p>\n<p>Razgovor \u0107e se s poljskog konsekutivno prevoditi Emilio Nui\u0107.<\/p>\n<p>Tribina se odr\u017eava u utorak, 15. sije\u010dnja u 20 sati u Booksi (Marti\u0107eva 14d)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/poljski-pisac-szczepan-twardoch-predstavlja-knjigu-morfij-u-zagrebu\">https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/poljski-pisac-szczepan-twardoch-predstavlja-knjigu-morfij-u-zagrebu<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13185,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13184","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/morfij.jpg?fit=715%2C1109&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":13184,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":13184,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":13184,"position":2},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":13184,"position":3},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":13184,"position":4},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":13184,"position":5},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13184","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13184"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13184\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13186,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13184\/revisions\/13186"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13185"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}