{"id":13130,"date":"2019-01-08T10:21:41","date_gmt":"2019-01-08T10:21:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13130"},"modified":"2019-01-08T10:21:41","modified_gmt":"2019-01-08T10:21:41","slug":"ivan-macut-hrvatska-filozofija-od-obnove-zagrebackog-sveucilista-1874-do-osnutka-nezavisne-drzave-hrvatske-1941","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13130","title":{"rendered":"Ivan Macut, “Hrvatska filozofija od obnove Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta 1874. do osnutka Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske 1941.”"},"content":{"rendered":"

Ivan Macut, profesor na KBF-u u Splitu,\u00a0objavio je 2018. godine\u00a0novu knjigu “Hrvatska filozofija od obnove Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta 1874. do osnutka Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske 1941.” Knjigu je objavila Slu\u017eba Bo\u017eja iz Splita. Urednik knjige je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Relja. Knjiga sadr\u017ei 508 stranica.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Darija \u0160karice (Institut za filozofiju \u2013 Zagreb):<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eZaklju\u010dno treba istaknuti da je ovo prvi autorski pregled povijesti hrvatske filozofije od 1874. do 1941. godine, sustavan i cjelovit. Odlikuje se jasnom koncepcijom, logi\u010dnim rasporedom gra\u0111e i jasnim stilom, odmjerenim sudom o pojedinom filozofu i njegovoj va\u017enosti u kontekstu hrvatske filozofije doti\u010dnog razdoblja u cjelini, kao i smislom za povijesni i institucionalni okvir njezina razvoja. Temelji se podjednako na studiju izvornih djela i iscrpnu poznavanju literature\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ukratko o knjizi:<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Hrvatska filozofija od obnove Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta 1874. doosnutka Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske 1941. dio je tematski puno \u0161ireg istra\u017eivanja novije hrvatske filozofske ba\u0161tine. U njoj se progovara o iznimno va\u017enim temama kao \u0161to su politi\u010dka i kulturna situacija na podru\u010dju Hrvatske od 1874. do 1941. godine i hrvatska filozofija u 19. stolje\u0107u do obnove Sveu\u010dili\u0161ta. Nadalje, prikazan je \u017eivot, rad i stvarala\u0161tvo hrvatskih filozofa na Katedri za filozofiju na Zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, a tako\u0111er je obra\u0111ena i filozofija kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a koja obuhva\u0107a i neoskolasti\u010dku filozofiju, kao i personalisti\u010dku filozofiju kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a. Na koncu, knjiga se bavi i prikazom marksisti\u010dke filozofije izme\u0111u dvaju svjetskih ratova.<\/p>\n

 <\/p>\n

Broj spomenutih i obra\u0111enih doma\u0107ih filozofa govori itekako u prilog da su imali va\u017enu dru\u0161tvenu, kulturnu i znanstvenu ulogu u nazna\u010denome povijesnom razdoblju od 1874. do 1941. godine. Hrvatski filozofi svojim djelima i dru\u0161tvenom zauzeto\u0161\u0107u postali su va\u017ean dio na\u0161e doma\u0107e kulture i bez poznavanja njihova \u017eivota i rada ne mo\u017ee se dobiti cjeloviti uvid u ovo kulturno razdoblje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ova studija \u017eeli tako\u0111er potaknuti ostale istra\u017eiva\u010de na jo\u0161 zauzetije bavljenje hrvatskom filozofskom ba\u0161tinom kako bi se pred na\u0161om doma\u0107om kulturnom javnosti, a onda i pred onom stranom, otkrilo bogatstvo na\u0161e doma\u0107e filozofijske misli.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kazalo knjige:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

PREDGOVOR<\/p>\n

 <\/p>\n

UVOD: UKRATKO O PREGLEDU DOSADA\u0160NJIH ISTRA\u017dIVANJA<\/p>\n

 <\/p>\n

IZVORI, METODOLOGIJA I STRUKTURA RADA<\/p>\n

 <\/p>\n

I. KRATKI PREGLED POLITI\u010cKE I KULTURNE SITUACIJE NA PODRU\u010cJU HRVATSKE OD 1874. DO 1941. GODINE<\/p>\n

 <\/p>\n

II. HRVATSKA FILOZOFIJA U 19. STOLJE\u0106U DO OBNOVE SVEU\u010cILI\u0160TA 1874. GODINE<\/p>\n

 <\/p>\n

    \n
  1. 19. stolje\u0107e hrvatske filozofije kao istra\u017eiva\u010dka tema<\/li>\n
  2. Hrvatska filozofija prve polovice 19. stolje\u0107a<\/li>\n
  3. Hrvatska filozofija od polovice 19. stolje\u0107a do osnutka Sveu\u010dili\u0161ta 1874. godine<\/li>\n<\/ol>\n

     <\/p>\n

    III. FILOZOFI NA KATEDRI ZA FILOZOFIJU NA OBNOVLJENOME ZAGREBA\u010cKOM SVEU\u010cILI\u0160TU<\/p>\n

     <\/p>\n

      \n
    1. Filozofija na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu<\/li>\n<\/ol>\n

       <\/p>\n

      2. Franjo Markovi\u0107<\/p>\n

      2.1. Rektorski govor<\/p>\n

      2.2. Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stolje\u0107ih XV. do<\/p>\n

      XVIII.<\/p>\n

      2.3. Profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu<\/p>\n

      2.4. Ukratko o rukopisima i filozofskoj ostav\u0161tini<\/p>\n

      2.5. Najzna\u010dajnije djelo – Razvoj i sustav ob\u0107enite estetike (1903. godina)<\/p>\n

      2.6. Markovi\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

       <\/p>\n

      3. Gjuro Arnold<\/p>\n

      3.1. Stvarala\u0161tvo<\/p>\n

      3.2. Arnoldov red predavanja na Zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu<\/p>\n

      3.3 Djelo Etika i povijest (1879. godina)<\/p>\n

      3.4. Arnoldovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

       <\/p>\n

      4. Albert Bazala<\/p>\n

      4.1. Stvarala\u0161tvo<\/p>\n

      4.2. Prva faza Bazalina stvarala\u0161tva od 1906. do 1912. godine<\/p>\n

      4.3. Druga faza Bazalina stvarala\u0161tva od 1912. do 1924. godine .<\/p>\n

      4.4. Metalogi\u010dki korijen filozofije (1924.)<\/p>\n

      4.5. Tre\u0107a faza stvarala\u0161tva od 1925. do 1941.\u2013 Rektor, predsjednik Akademije,<\/p>\n

      umirovljenik<\/p>\n

      4.6. \u010cetvrta faza Bazalina stvarala\u0161tva od 1941. do 1947. godine\u2013 totalitarni re\u017eimi<\/p>\n

      4.7. Bazalino zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

       <\/p>\n

      5. Vladimir Dvornikovi\u0107<\/p>\n

      5.1. Profesor na Mudroslovnom fakultetu:<\/p>\n

      5.2. Savremena filozofija I. i II. (1919. \u2013 1920)<\/p>\n

      5.3. Dvornikovi\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

       <\/p>\n

      6. Pavao Vuk-Pavlovi\u0107<\/p>\n

      6.1. Djelo<\/p>\n

      6.2. Problem spoznaje i spoznajna teorija<\/p>\n

      6.3. Filozofija culture\u00a0i \u017eivota<\/p>\n

      6.4. Vuk-Pavlovi\u0107evo shva\u0107anje religije<\/p>\n

      6.5. Vuk-Pavlovi\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

       <\/p>\n

      7. Vladimir Filipovi\u0107<\/p>\n

      7.1. Stvarala\u0161tvo<\/p>\n

      7.1.1. Osnovne tendencije u suvremenoj filozofiji (1935.)<\/p>\n

      7.1.2. Logika (1941.)<\/p>\n

      7.2. Filipovi\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

       <\/p>\n

      8. Albert Haler<\/p>\n

      8.1. Stvarala\u0161tvo<\/p>\n

      8.1.1. Nemogu\u0107nost pozitivisti\u010dke estetike (1940.)<\/p>\n

      8.1.2. Proturje\u010dnost pozitivisti\u010dke estetike<\/p>\n

      8.2. Halerovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

       <\/p>\n

      9. Julije Makanec<\/p>\n

      9.1. Djela<\/p>\n

      9.1.1. Marksisti\u010dka filozofija prirode<\/p>\n

      9.1.2. O podrijetlu i smislu dr\u017eave<\/p>\n

      9.1.3. O liberalizmu i demokraciji 1939. godine<\/p>\n

      9.1.4. O marksizmu i dr\u017eavi 1939. godine<\/p>\n

      9.1.5. O dr\u017eavi kao organizmu, vo\u0111i i totalitarizmu 1939. godine<\/p>\n

      9.2. Makan\u010devo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

       <\/p>\n

      10. Kruno Krsti\u0107<\/p>\n

      10.1. Stvarala\u0161tvo do 1941. godine<\/p>\n

      10.2. Krsti\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

       <\/p>\n

      11. Aleksandar Mu\u017eini\u0107<\/p>\n

      11.1. Mu\u017eini\u0107eva polemika s dijalekti\u010dkim materijalizmom<\/p>\n

      11.2. Civilizacija, kultura i obrazovanje (1937.)<\/p>\n

      11.3. Filozofija u Hrvata od 1918. do 1938. godine<\/p>\n

      11.4. Mu\u017eini\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

       <\/p>\n

        \n
      1. FILOZOFIJA KR\u0160\u0106ANSKOG NADAHNU\u0106A<\/li>\n<\/ol>\n

        1.Leonovo dru\u0161tvo za njegovanje kr\u0161\u0107anske filozofije i znanosti<\/p>\n

        2. Hrvatska bogoslovna akademija 1922. \u2013 1945.<\/p>\n

        3. Integralna (neo)skolastika \u2013 (neo)skotizam<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.1. Vinko Pacel<\/p>\n

        3.1.1. Logika ili misloslovlje (1869.)<\/p>\n

        3.1.2. Pacelovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.2. Antun Kr\u017ean<\/p>\n

        3.2.1. O postanku \u010dovjeka<\/p>\n

        3.2.2. Kr\u017eanovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.3. Josip Stadler<\/p>\n

        3.3.1. Rimska etapa<\/p>\n

        3.3.2. Zagreba\u010dka etapa<\/p>\n

        3.3.3. Sarajevska etapa<\/p>\n

        3.3.4. Op\u0107a matafisika ili ontologija (1907.)<\/p>\n

        3.3.5. Stadlerovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.4. Antun Bauer<\/p>\n

        3.4.1. Stvarala\u0161tvo<\/p>\n

        3.4.2. Podru\u010dje materijalizma<\/p>\n

        3.4.3. Bauer protiv darvinizma<\/p>\n

        3.4.4. Stjepan Zimmermann o Antunu Baueru<\/p>\n

        3.4.5. Bauerovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.5. Antun Mahni\u0107<\/p>\n

        3.5.1. Stvarala\u0161tvo<\/p>\n

        3.5.2. Mahni\u0107 i kr\u0161\u0107anski personalizam<\/p>\n

        3.5.3. Mahni\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.6. Ante Alfirevi\u0107<\/p>\n

        3.6.1. Filozofski \u010dlanci<\/p>\n

        3.6.2. Prikaz filozofskog stvarala\u0161tva<\/p>\n

        3.6.3. Alfirevi\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.7. Franjo \u0160anc<\/p>\n

        3.7.1. Filozofska djela do 1941. godine<\/p>\n

        3.7.1.1. Pozitivizam – izvor modernih zabluda (1928.)<\/p>\n

        3.7.1.2. Temelj uspjeha i neuspjeha u filozofiji (1928.)<\/p>\n

        3.7.1.3. Filozofija borbenog ateizma<\/p>\n

        3.7.2. \u0160ancovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.8. Karlo Grimm<\/p>\n

        3.8.1. Grimmovo stvarala\u0161tvo do 1941. godine<\/p>\n

        3.8.1.1. Marksizam \u2013 bolj\u0161evizam \u2013 kr\u0161\u0107anstvo<\/p>\n

        3.8.1.2. Problem indukcije<\/p>\n

        3.8.2. Grimmovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.9. Vilim Keilbach<\/p>\n

        3.9.1. Keilbachovo nastupno predavanje<\/p>\n

        3.9.2. Stvarala\u0161tvo do 1941. godine<\/p>\n

        3.9.2.1. Bolj\u0161evizam, komunizam i fa\u0161izam<\/p>\n

        3.9.2.2. Religija i filozofija<\/p>\n

        3.9.3. Keilbachovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.10. Josip Lach<\/p>\n

        3.10.1. Stvarala\u0161tvo do 1941. godine<\/p>\n

        3.10.1.1. Spoznaja realnog svijeta i spoznajni problemi<\/p>\n

        3.10.1.2. Polemika Lach \u2013 Zimmermann<\/p>\n

        3.10.2. Lachovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.11. Stjepan Zimmermann<\/p>\n

        3.11.1. Zimmermann i Kant<\/p>\n

        3.11.2. Zimmermannove polemike<\/p>\n

        3.11.3. Op\u0107a noetika<\/p>\n

        3.11.4. Ostale polemike<\/p>\n

        3.11.5. Bogoslovni fakultet<\/p>\n

        3.11.6. Od Filozofije i religije preko Religije i \u017eivota do Filozofije \u017eivota<\/p>\n

        3.11.7. Zimmermannovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.12. Hijacint Bo\u0161kovi\u0107<\/p>\n

        3.12.1. Filozofsko stvarala\u0161tvo do 1941. godine<\/p>\n

        3.12.1.1. Knjiga Problem spoznaje i polemika sa Stjepanom Zimmermannom<\/p>\n

        3.12.1.2. Problem spoznaje (1931.)<\/p>\n

        3.12.1.3. Polemika sa Zimmermannom<\/p>\n

        3.12.1.4. Nove struje u modernoj filozofiji (1934.)<\/p>\n

        3.12.1.5. Filozofski izvori fa\u0161izma i nacionalnoga socijalizma<\/p>\n

        3.12.1.6. Predgovor hrvatskom prijevodu knjige An\u0111eoski nau\u010ditelj<\/p>\n

        3.12.2. Bo\u0161kovi\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.13. Karlo Bali\u0107<\/p>\n

        3.13.1. Stvarala\u0161tvo<\/p>\n

        3.13.2. Bali\u0107ev poziv na prou\u010davanje skolastike kod nas<\/p>\n

        3.13.3. Neoskolasti\u010dki pokret u Hrvatskoj\u2013 polemika Bali\u0107 \u2013 Bo\u0161kovi\u0107<\/p>\n

        3.13.4. Bo\u0161kovi\u0107ev odgovor na Bali\u0107eve prigovore<\/p>\n

        3.13.5. Bali\u0107ev ponovni odgovor<\/p>\n

        3.13.6. Bali\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.14. Petar Grabi\u0107<\/p>\n

        3.14.1. Filozofski rad<\/p>\n

        3.14.1.1. Polemika sa znanstvenim materijalizmom<\/p>\n

        3.14.1.2. Promicatelj Duns Scotove filozofije<\/p>\n

        3.14.1.3. Obrana tradicionalne kulture<\/p>\n

        3.14.2. Grabi\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        3.15. Teofil Harapin<\/p>\n

        3.15.1. Razum i vjera (1918.)<\/p>\n

        3.15.2. Opstoji li Bog? (1919.)<\/p>\n

        3.15.3. Harapinovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        4. Kr\u0161\u0107anski personalizam<\/p>\n

         <\/p>\n

        4.1. Stjepan Tomislav Poglajen<\/p>\n

        4.1.1. Kr\u0161\u0107anskim personalizmom protiv ideologije<\/p>\n

        4.1.1.1. Bolj\u0161evizam \/ dijalekti\u010dki materijalizam<\/p>\n

        4.1.1.2. Talijanski fa\u0161izam i njema\u010dki nacionalsocijalizam<\/p>\n

        4.1.2. Poglajenovo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        4.2. Drago \u0106epuli\u0107<\/p>\n

        4.2.1. Stvarala\u0161tvo<\/p>\n

        4.2.1.1. Valcer, saksofoni i avioni<\/p>\n

        4.2.1.2. Descartesova kriza i ro\u0111enje novovjeke filozofije<\/p>\n

        4.2.2. \u0106epuli\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        4.3. Milan Iv\u0161i\u0107<\/p>\n

        4.3.1. Biolo\u0161ko-sociolo\u0161ki solidarizam (1932.)<\/p>\n

        4.3.2. Iv\u0161i\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        4.4. Bonifacije Perovi\u0107<\/p>\n

        4.4.1. Stvarala\u0161tvo<\/p>\n

        4.4.2. Perovi\u0107evo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

         <\/p>\n

        4.5. Juraj \u0160\u0107etinec<\/p>\n

        4.5.1. Stvarala\u0161tvo i misao<\/p>\n

        4.5.2. \u0160\u0107etini\u010devo zna\u010denje za hrvatsku filozofiju<\/p>\n

        4.6. Filozofija kr\u0161\u0107anskog personalizma u okviru hrvatske filozofije<\/p>\n

         <\/p>\n

        V. KRATKI PRIKAZ MARKSISTI\u010cKE FILOZOFIJE IZME\u0110U DVAJU SVJETSKIH RATOVA<\/p>\n

         <\/p>\n

        5.1. \u010casopisi i izdava\u010dke ku\u0107e marksisti\u010dke provenijencije<\/p>\n

        5.1.1. Univerzum: revija za filozofiju, prirodne i socijalne znanosti<\/p>\n

        5.1.2. Veljko Ribar \u2013 Principi materijalisti\u010dke dijalektike<\/p>\n

        5.1.3. Ivan Brichta, Rikard Podhorsky: Nauka, \u017eivot i tehnika(1933.)<\/p>\n

        5.1.4. Polemika Ognjena Price sa Zvonimirom Richtmanom i Rikardom Podhorskym<\/p>\n

        5.2. Dijalekti\u010dki materijalizam u Kraljevini Jugoslaviji<\/p>\n

         <\/p>\n

        ZAKLJU\u010cAK<\/p>\n

        KAZALO IMENA<\/p>\n

        KAZALO POJMOVA<\/p>\n

        KAZALO \u010cASOPISA, TJEDNIKA I NOVINA<\/p>\n

        IZBOR IZ LITERATURE<\/p>\n

        O AUTORU<\/p>\n

         <\/p>\n

        \"\"<\/a><\/p>\n

         <\/p>\n

        \"\"<\/a><\/p>\n

         <\/p>\n

         <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13131,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-13130","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/KORICA-1.jpg?fit=2002%2C2832&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":13130,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":13130,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":13130,"position":2},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":13130,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":13130,"position":4},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":13130,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13130","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13130"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13130\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13133,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13130\/revisions\/13133"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13131"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13130"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13130"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13130"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}