{"id":13089,"date":"2019-01-04T11:14:41","date_gmt":"2019-01-04T11:14:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13089"},"modified":"2019-01-04T11:15:26","modified_gmt":"2019-01-04T11:15:26","slug":"predstavljena-knjiga-poginuli-u-prvom-svjetskom-ratu-s-podrucja-tadasnjeg-kotara-samobor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13089","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga \u201cPoginuli u Prvom svjetskom ratu s podru\u010dja tada\u0161njeg kotara Samobor\u201d"},"content":{"rendered":"

U subotu, 29. prosinca 2018. u Samoborskom muzeju predstavljena je knjiga diplomiranog in\u017eenjera Adolfa Paara \u201cPoginuli u Prvom svjetskom ratu s podru\u010dja tada\u0161njeg kotara Samobor\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Samoborci stradali u 1. Svjetskom ratu dobili pisani spomen<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Konac godine u kojoj je, izme\u0111u ostalog, obilje\u017eena i 100. obljetnica zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata, obilje\u017een je u Samoborskom muzeju predstavljanjem knjige i predavanjem upravo o toj velikoj civilizacijskoj tragediji s po\u010detka 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Naime, u subotu, 29. prosinca doktor znanosti Franjo Prot odr\u017eao je predavanje na temu \u201cSamobor u Velikom ratu \u2013 kultura fairplaya i mira\u201d, kao uvod u predstavljanje knjige diplomiranog in\u017eenjera Adolfa Paara naziva \u201cPoginuli u Prvom svjetskom ratu s podru\u010dja tada\u0161njeg kotara Samobor\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako je istaknuo Adolf Paar, prema dostupnim slu\u017ebenim podacima o poginulima u 1. Svjetskom ratu koje je uspio prikupiti na temelju istra\u017eivanja tada\u0161njih novina te dokumenata Crvenog kri\u017ea, odnosno Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva i Ministarstva rata Austrije, iz tada\u0161njeg Kotara Samobor, prema onda\u0161njem ustroju, poginulih je u Samoboru bilo 480, u Svetoj Nedelji 77, a u Stupniku 68.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u2013 Svjestan sam da je ovih 625 imena tek jedan dio poginulih na\u0161ega Kotara jer ih sigurno ima jo\u0161 mnogo. Kratko\u0107a vremena nije mi dala mogu\u0107nost daljeg istra\u017eivanja pa ovo djelo budu\u0107im istra\u017eiva\u010dima mo\u017ee poslu\u017eiti kao osnova za nadogradnju. Poku\u0161ao sam ispraviti povijesnu nepravdu o njihovoj \u017ertvi te da im se tako iska\u017ee trajna zahvalnost za \u017ertvu njihova \u017eivota koju su dali za svoju domovinu Hrvatsku. Mo\u017eda njihova \u017ertva i nakon 100 godina potakne dana\u0161nje rukovodice i vije\u0107nike Gradskih vije\u0107a da im simboli\u010dno odaju po\u010dast skromnim spomenikom jer da nije bilo njihove \u017ertve bili bismo talijanska kolonija \u2013 istaknuo je Adolf Paar.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako je pojasnio, najve\u0107i broj poginulih bili su pripadnici 25., 53., i 27. pukovnije i stradavali su na tri fronte, u Srbiji, Galiciji i na So\u010di u Sloveniji, a ve\u0107ina poginulih pokopana je na rati\u0161tu pa je iz tog razloga u \u017eupnim knjgama umrlih nema uop\u0107e podataka o pognulima jer nisu niti pokopani na mjesnim grobljima. Neke su dr\u017eave zato izgradile dostojne spomenike za svoje poginule uz mjesna groblja na lokacijama stradanja, no kako je istaknuo Paar, samo Hrvatska nema svoj spomenik na So\u010di i u Srbiji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tako\u0111er je naglasio i \u017ealosnu \u010dinjenica da je feldmar\u0161al Svetozar Borojevi\u0107, deklarirani Hrvat koji je vodio cijela rati\u0161ta hrvatskih pukovnija i koji je na So\u010di uspio odr\u017eati liniju fronte u 12 bitaka protiv Talijana te timne sprije\u010dio da Hrvatska i Slovenija postanu njihova kolonija, kod nas potpuno nepriznat. Naime, Nova Gorica u Sloveniji mu je podignula spomenik, a kod nas nema ni spomenika, niti ulice.<\/p>\n

 <\/p>\n

Adolf Paar je podsjetio i da je u vrijeme Prvog svjetskog rata tada\u0161nji Crveni kri\u017e, uz potporu Vojnog-veteranskog dru\u0161tva, pozvalo gra\u0111ane da podr\u017ee osnivanje vojne ratne bolnice na podru\u010dju Samobora. Ona je i otvorena 23. kolovoza 1914. godine, pro\u010delnik je bio Ante Razum, a imala je u po\u010detku 47 kreveta te je bila smje\u0161tena u crkvi Uznesenja bla\u017eene djevice Marije. Kako su Samobor\u010dekom stizali ranjenici iz raznih krajeva, od \u010ce\u0161ke, Austrije, Ma\u0111arske, Bosne i Slavonije, tada\u0161nje je Gradsko vije\u0107e namijenilo u prosincu 1914. godine i prostorije \u0161kole u Aninoj ulici kao i prostorije Jeke za potrebe bolnice. Ona je 1915. imala vi\u0161e od 100 le\u017eaja i djelovala je do 12. kolovoza 1917. godine.<\/p>\n

Paar je tako\u0111er istaknuo i kako je tada\u0161nju \u017eupnik Milan Zjali\u0107 ve\u0107 u vrijeme rata pokrenuo inicijativu za podizanje spomenika poginulima, me\u0111utim zbog nedostatka podataka o imenima donsena je odluka da se od tog nauma odustane pa je postavljen kip Djevice Marije, kojeg je blagoslovio 1924. godine bla\u017eeni Alojzije Stepinac.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na kraju je Adolf Paar zahvalio zamjeniku gradona\u010delnika \u017deljku Stanecu koji je dolaskom na predstavljanje podr\u017eao ovu knjigu, ravnateljici Crvenog kri\u017ea Samobora, Svete Nedelje i Stupnika Anici Franceti\u0107 Kufrin koji je pomogao u izdavanju knjige te pro\u010delniku Juri Horvatu koji je organizirao dru\u017eenje u Muzeju. Istaknuo je i da su objavu ove knjige jo\u0161 poduprli Gradska knji\u017enica Samobor, Samoborski muzej i udruga O\u017eivljena povijest, zahvalio je i \u017eupniku Davoru \u0160tuljanu na lijepim rije\u010dima u predgovoru te izrazio \u017eelju da mnogim \u017eupljanima i obiteljima budu imena njihovih najmilijih nezaboravljena.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uvodno je predavanje o povijesti ratnih sukoba, Prvom svjetskom ratu, antiratnim nastojanjima i inicijativama te ulozi sporta, a posebno taekwondoa u \u0161irenju fair playa govorio doktor znanosti Franjo Prot.<\/p>\n

 <\/p>\n

*Izvor: Radio Samobor<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.samobor.hr\/kultura\/samoborci-stradali-u-1-svjetskom-ratu-dobili-pisani-spomen-n4372<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.samobor.hr\/kultura\/predstavljanje-knjige-i-predavanje-n4355<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13090,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13089","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/pozivnica_2_krune.jpg?fit=920%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":13089,"position":0},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54012,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54012","url_meta":{"origin":13089,"position":1},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 15. lipnja 2026, u 18 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990.-1995.), objavljene u izdanju Udru\u017eenja gra\u0111ana iz Banje Luke \u201eO\u0161tra nula\u201c i izdava\u010dke ku\u0107e Akademska knjiga iz Novog Sada. Rije\u010d\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":13089,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":13089,"position":3},"title":"“Kali Sara”: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54295,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54295","url_meta":{"origin":13089,"position":4},"title":"Historiografsko mi\u0161ljenje \u2013 Jay Winter: Kako odati po\u010dast onima koji su poginuli u ratu, a da ne glorificiramo sam rat?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Znate, jedno me pitanje okupira svih ovih posljednjih trideset godina. Bavljenje povije\u0161\u0107u rata mo\u017ee se sa\u017eeti na jedno pitanje: kako odati po\u010dast onima koji su poginuli u ratu, a da ne glorificiramo sam rat? To je pitanje.\" Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10, priredio\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":13089,"position":5},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13089","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13089"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13089\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13092,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13089\/revisions\/13092"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13090"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13089"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13089"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13089"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}