{"id":13008,"date":"2018-12-27T11:13:16","date_gmt":"2018-12-27T11:13:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13008"},"modified":"2018-12-27T11:13:16","modified_gmt":"2018-12-27T11:13:16","slug":"objavljen-prirucnik-romi-u-drugom-svjetskom-ratu-u-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj-1941-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13008","title":{"rendered":"Objavljen priru\u010dnik \u201eRomi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, 1941.\u20131945.\u201c"},"content":{"rendered":"

U izdanju Zaklade \u201eErinnerung, Verantwortung und Zukunft\u201c (Berlin) i Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je Priru\u010dnik za u\u010ditelje i nastavnike Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, 1941.-1945.<\/em> Autori Priru\u010dnika su: dr. sc. Danijel Vojak (Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb), dr. sc. Goran Lapat (U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), Ivo Pejakovi\u0107, prof. (Javna ustanova Spomen-podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac) i Neven Kova\u010dev, mag. hist. (doktorand Poslijediplomskog studija medievistike, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu).<\/p>\n

 <\/p>\n

Sadr\u017eaj<\/p>\n

Predgovor<\/p>\n

I. PROJEKT<\/p>\n

Projekt \u201eStradanje Roma u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sje\u0107anja, obrazovanje\u201c (D. Vojak; N. Kova\u010dev)<\/p>\n

Muzeolo\u0161ka analiza izlo\u017ebe \u201eRomi u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj\u201c (I. Pejakovi\u0107)<\/p>\n

Analiza Upitnika (G. Lapat)<\/p>\n

Osvrt prosvjetnih i stru\u010dnih djelatnika na izlo\u017ebu \u201eRomi u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj\u201c (D. Vojak)<\/p>\n

Osvrt na u\u010deni\u010dke dojmove o izlo\u017ebi \u201eRomi u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj\u201c (D. Vojak)<\/p>\n

II. STRU\u010cNI TEKSTOVI<\/p>\n

Romsko stanovni\u0161tvo u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, 1941.-1945. (D. Vojak)<\/p>\n

Kultura (ne)sje\u0107anja \u2013 Komemoracija romskih \u017ertava Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj (D. Vojak)<\/p>\n

III. PEDAGO\u0160KI MATERIJALI<\/p>\n

Priprema za nastavni sat: Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu na podru\u010dju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, 1941.-1945. (G. Lapat)<\/p>\n

Priprema za radionicu: Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu na podru\u010dju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (G. Lapat)<\/p>\n

Romska himna \u00d0elem, \u0111elem kao povijesni izvor (N. Kova\u010dev)<\/p>\n

IV. PRILOZI<\/p>\n

Izbor iz bibliografije radova o Romima u Drugom svjetskom ratu s posebnim osvrtom na njihovo stradanje u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj (D. Vojak)<\/p>\n

Popis internetskih stranica s dodatnim izvorima za pou\u010davanje o genocidu nad Romima i holokaustu (D. Vojak)<\/p>\n

Usporedna kronologija stradanja Roma u Europi i Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj (N. Kova\u010dev, D. Vojak)<\/p>\n

Pojmovnik (N. Kova\u010dev)<\/p>\n

Bilje\u0161ke o autorima<\/p>\n

 <\/p>\n

Predgovor<\/p>\n

Svoje znanstvene radove i izlaganja o povijesti Roma \u010desto zapo\u010dinjem tezom da su danas Romi jedna od najve\u0107ih i najstarijih manjinskih skupina u Republici Hrvatskoj. Argumenti u prilog toj tezi temelje se na podacima iz dokumenata koji se \u010duvaju u Dr\u017eavnom arhivu u Dubrovniku i na objavljenoj gra\u0111i (ponajprije mislim na djela Ivana Krstitelja Tkal\u010di\u0107a vezana uz povijest Zagreba). No, ta je teza hrvatskoj znanstvenoj i op\u0107oj javnosti relativno nepoznata \u0161to upu\u0107uje na \u010dinjenicu nedovoljnog poznavanja povijesti (a s njome i kulture, jezika i obi\u010daja) Roma. Takav marginalni interes (da ne upotrijebim \u201esna\u017enije\u201c rije\u010di poput zanemareni i pre\u0161u\u0107ivani) odrazio se i na istra\u017eivanje njihove povijesti na hrvatskim podru\u010djima. U takvom kontekstu slabo su ili gotovo nikako poznata razdoblja progona i asimilacije Roma na hrvatskim podru\u010djima, napose u drugoj polovini 18. stolje\u0107a u sklopu terezijanskih i jozefinskih reformi, ili zakonodavna presija hrvatskih vlasti prema Romima radi rje\u0161avanja \u201eciganskog pitanja\u201c od druge polovine 19. stolje\u0107a. \u0160tovi\u0161e, ni doga\u0111aji iz povijesti Roma u 20. stolje\u0107u nisu dovoljno istra\u017eeni, pa stoga ni dovoljno obja\u0161njeni \u0161iroj javnosti. Tako je relativno slabo poznat jedan od sredi\u0161njih doga\u0111aja u povijesti Roma \u2013 njihovo stradanje za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Nakon rata se u ve\u0107ini europskih zemalja istra\u017eivanje o romskom ratnom stradanju marginaliziralo, a u nekima, poput Zapadne Njema\u010dke, nije se ni priznavala posebnost nacisti\u010dkog progona romskog stanovni\u0161tva. Takvi stavovi prema romskom stradanju po\u010deli su se mijenjati tek 1970-ih i 1980-ih godina kao posljedica slu\u017ebenog priznanja romskih \u017ertava.<\/p>\n

U hrvatskom obrazovnom sustavu, posebice u nastavi povijesti u osnovnim i srednjim \u0161kolama, stradanje Roma spominje se uzgredno i ve\u0107inom u jednoj re\u010denici u kojoj se navodi da su i oni bili \u017ertve usta\u0161ke vlasti, bez ula\u017eenja u obja\u0161njenje razloga koji su doveli do njihova stradanja, na\u010dina na koje su ubijeni i mu\u010deni te posljedica, naro\u010dito onih demografskih, koje su ostavili na romsko stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj. S druge strane, u aktualnom nastavnom planu i programu te kurikulumu povijesti navedena se tema uop\u0107e ne spominje, ve\u0107 je \u2013 neispravno \u2013 uklju\u010dena u zajedni\u010dki pojam holokaust. Taj manjkavi pristup hrvatskoga obrazovnog sustava stradanju Roma mo\u017ee se povezati i s njihovom socio-ekonomskom marginaliziranosti u hrvatskom dru\u0161tvu, s kontinuiranim problemima odnosa ve\u0107inskog stanovni\u0161tva prema Romima, posebno u pogledu obrazovne i \u0161ire dru\u0161tvene diskriminacije \u0161to predstavlja jedan od razloga spre\u010davanja njihove dru\u0161tvene integracije. Zanemarenost i marginaliziranost tematike stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj klju\u010dan je razlog za promi\u0161ljanje na\u010dina kako se takvo stanje mo\u017ee promijeniti.<\/p>\n

Projekt \u201eStradanje Roma u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sje\u0107anja, obrazovanje\u201c provodio se od kolovoza 2017. do kraja 2018. u nekoliko faza. U prvoj fazi provedeno je u arhivima, muzejima i knji\u017enicama znanstveno istra\u017eivanje. Nakon toga slijedila je faza u kojoj je temeljem prikupljenih dokumenata u pet osnovnih \u0161kola u Republici Hrvatskoj postavljena izlo\u017eba \u201eRomi u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj\u201c. U posljednjoj fazi izra\u0111en je Priru\u010dnik za u\u010ditelje osnovnih \u0161kola: Romi u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj, 1941.-1945. Kako bi se projekt mogao provoditi u \u0161kolama, mi\u0161ljenje i dopu\u0161tenje zatra\u017eeno je od Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je u sije\u010dnju 2018. projekt pozitivno ocijenilo i odobrilo njegovu provedbu na temelju stru\u010dnog mi\u0161ljenja Agencije za odgoj i obrazovanje. Nakon toga uslijedilo je i pozitivno mi\u0161ljenje o provedbi projekta Eti\u010dkog povjerenstva Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar.<\/p>\n

Projekt je financijski podr\u017eala berlinska Zaklada \u201eErinnerung, Verantwortung und Zukunft\u201c (\u201eSje\u0107anje, odgovornost i budu\u0107nost\u201c), na \u010demu im posebno zahvaljujem. Zaklada je osnovana 2000. posebnom zakonskom odredbom njema\u010dkog Parlamenta kojom je omogu\u0107eno da se putem te organizacije ispla\u0107uje od\u0161teta \u017ertvama nacionalsocijalisti\u010dkih vlasti (posebice osobama koje su bile na prisilnom radu). Sama Zaklada fnancijski podupire projekte vezane uz kriti\u010dku analizu povijesti, pitanja ljudskih prava i \u017ertava nacionalsocijalizma.<\/p>\n

Zahvaljujem na podr\u0161ci kolegama i kolegicama u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, napose ravnatelju Instituta prof. dr. sc. Vladi \u0160aki\u0107u te kolegama Antunu Plenkovi\u0107u i Mireli Crljen. Posebno zahvaljujem svim \u010dlanovima projektnog tima koji sam predvodio u ime Instituta Pilar: muzejskom stru\u010dnjaku Ivi Pejakovi\u0107u (Javna ustanova Spomen-podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac), pedago\u0161kom stru\u010dnjaku Goranu Lapatu (U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) i povjesni\u010daru Nevenu Kova\u010devu.<\/p>\n

Kako bismo omogu\u0107ili potpun uvid u odre\u0111eni dokument, u Priru\u010dnik je uvr\u0161ten QR kod. Za pregled cjelovitog materijala potrebno je skenirati QR Va\u0161im pametnim telefonom. Kako biste uspje\u0161no skenirali QR kod, \u010dita\u010d preuzmite u aplikaciji Trgovina Play\/App Store, ovisno o operativnom sustavu Va\u0161eg pametnog telefona.<\/p>\n

Nadam se da \u0107e nastavnicima povijesti i drugim zainteresiranima ovaj Priru\u010dnik postati jedno od nezaobilaznih nastavnih sredstava u pou\u010davanju o stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu. Njime se \u017eeli unaprijediti znanje hrvatskoga dru\u0161tva o jednoj nedovoljno poznatoj (marginaliziranoj i zaboravljenoj) stranici povijesti Hrvatske, slijede\u0107i izreku Scientia potestas est \u2013 Znanje je mo\u0107<\/em>. Tako\u0111er, boljim poznavanjem vlastite pro\u0161losti, kao i pro\u0161losti jedne od danas najstarijih i najbrojnijih manjinskih skupina poput romske, nastoji se pridonijeti razvoju kulture tolerancije i borbi protiv predrasuda i stereotipa (anticiganizma) prema Romima.<\/p>\n

Danijel Vojak<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Puni tekst priru\u010dnika:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.pilar.hr\/pdf\/e-prirucnik_Romi%20u%20NDH.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.pilar.hr\/2018\/12\/objavljen-prirucnik-romi-u-drugom-svjetskom-ratu-u-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj-1941-1945\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13009,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-13008","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Prirucnik.png?fit=620%2C875&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":13008,"position":0},"title":"“Kali Sara”: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53698,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53698","url_meta":{"origin":13008,"position":1},"title":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup “Imotska krajina u Domovinskom ratu – 35 godina poslije”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup Imotska krajina u Domovinskom ratu \u2013 35 godina poslije okuplja sudionike iz akademske, stru\u010dne i dru\u0161tvene zajednice s ciljem razmjene spoznaja o ulozi Imotske krajine u Domovinskom ratu te o\u010duvanja povijesne i dru\u0161tvene memorije.\u00a0 Suorganizatori i partneri skupa su: Hrvatsko vojno u\u010dili\u0161te \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Sveu\u010dili\u0161te obrane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53488,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53488","url_meta":{"origin":13008,"position":2},"title":"Poziv na predavanje \u201eStradavanje Roma u Drugom svjetskom ratu\u201c te predstavljanje europskog projekta GIVO \u2013 Give Voice to Our Memories u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predavanje na temu \"Stradavanje Roma u Drugom svjetskom ratu\" te predstavljanje europskog projekta GIVO - Give Voice to Our Memories koje \u0107e se odr\u017eati:20. svibnja 2026. u 15 hPredavaonica P13, Filozofski fakultet u SplituPredavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Aleksandar Jakir, koji \u0107e govoriti o stradanju Roma tijekom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":13008,"position":3},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":13008,"position":4},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":13008,"position":5},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13008"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13008\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13010,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13008\/revisions\/13010"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13009"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}