{"id":13008,"date":"2018-12-27T11:13:16","date_gmt":"2018-12-27T11:13:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13008"},"modified":"2018-12-27T11:13:16","modified_gmt":"2018-12-27T11:13:16","slug":"objavljen-prirucnik-romi-u-drugom-svjetskom-ratu-u-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj-1941-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13008","title":{"rendered":"Objavljen priru\u010dnik \u201eRomi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, 1941.\u20131945.\u201c"},"content":{"rendered":"<p>U izdanju Zaklade \u201eErinnerung, Verantwortung und Zukunft\u201c (Berlin) i Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je Priru\u010dnik za u\u010ditelje i nastavnike <em>Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, 1941.-1945.<\/em> Autori Priru\u010dnika su: dr. sc. Danijel Vojak (Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb), dr. sc. Goran Lapat (U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), Ivo Pejakovi\u0107, prof. (Javna ustanova Spomen-podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac) i Neven Kova\u010dev, mag. hist. (doktorand Poslijediplomskog studija medievistike, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj<\/p>\n<p>Predgovor<\/p>\n<p>I. PROJEKT<\/p>\n<p>Projekt \u201eStradanje Roma u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sje\u0107anja, obrazovanje\u201c (D. Vojak; N. Kova\u010dev)<\/p>\n<p>Muzeolo\u0161ka analiza izlo\u017ebe \u201eRomi u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj\u201c (I. Pejakovi\u0107)<\/p>\n<p>Analiza Upitnika (G. Lapat)<\/p>\n<p>Osvrt prosvjetnih i stru\u010dnih djelatnika na izlo\u017ebu \u201eRomi u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj\u201c (D. Vojak)<\/p>\n<p>Osvrt na u\u010deni\u010dke dojmove o izlo\u017ebi \u201eRomi u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj\u201c (D. Vojak)<\/p>\n<p>II. STRU\u010cNI TEKSTOVI<\/p>\n<p>Romsko stanovni\u0161tvo u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, 1941.-1945. (D. Vojak)<\/p>\n<p>Kultura (ne)sje\u0107anja \u2013 Komemoracija romskih \u017ertava Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj (D. Vojak)<\/p>\n<p>III. PEDAGO\u0160KI MATERIJALI<\/p>\n<p>Priprema za nastavni sat: Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu na podru\u010dju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, 1941.-1945. (G. Lapat)<\/p>\n<p>Priprema za radionicu: Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu na podru\u010dju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (G. Lapat)<\/p>\n<p>Romska himna \u00d0elem, \u0111elem kao povijesni izvor (N. Kova\u010dev)<\/p>\n<p>IV. PRILOZI<\/p>\n<p>Izbor iz bibliografije radova o Romima u Drugom svjetskom ratu s posebnim osvrtom na njihovo stradanje u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj (D. Vojak)<\/p>\n<p>Popis internetskih stranica s dodatnim izvorima za pou\u010davanje o genocidu nad Romima i holokaustu (D. Vojak)<\/p>\n<p>Usporedna kronologija stradanja Roma u Europi i Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj (N. Kova\u010dev, D. Vojak)<\/p>\n<p>Pojmovnik (N. Kova\u010dev)<\/p>\n<p>Bilje\u0161ke o autorima<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predgovor<\/p>\n<p>Svoje znanstvene radove i izlaganja o povijesti Roma \u010desto zapo\u010dinjem tezom da su danas Romi jedna od najve\u0107ih i najstarijih manjinskih skupina u Republici Hrvatskoj. Argumenti u prilog toj tezi temelje se na podacima iz dokumenata koji se \u010duvaju u Dr\u017eavnom arhivu u Dubrovniku i na objavljenoj gra\u0111i (ponajprije mislim na djela Ivana Krstitelja Tkal\u010di\u0107a vezana uz povijest Zagreba). No, ta je teza hrvatskoj znanstvenoj i op\u0107oj javnosti relativno nepoznata \u0161to upu\u0107uje na \u010dinjenicu nedovoljnog poznavanja povijesti (a s njome i kulture, jezika i obi\u010daja) Roma. Takav marginalni interes (da ne upotrijebim \u201esna\u017enije\u201c rije\u010di poput zanemareni i pre\u0161u\u0107ivani) odrazio se i na istra\u017eivanje njihove povijesti na hrvatskim podru\u010djima. U takvom kontekstu slabo su ili gotovo nikako poznata razdoblja progona i asimilacije Roma na hrvatskim podru\u010djima, napose u drugoj polovini 18. stolje\u0107a u sklopu terezijanskih i jozefinskih reformi, ili zakonodavna presija hrvatskih vlasti prema Romima radi rje\u0161avanja \u201eciganskog pitanja\u201c od druge polovine 19. stolje\u0107a. \u0160tovi\u0161e, ni doga\u0111aji iz povijesti Roma u 20. stolje\u0107u nisu dovoljno istra\u017eeni, pa stoga ni dovoljno obja\u0161njeni \u0161iroj javnosti. Tako je relativno slabo poznat jedan od sredi\u0161njih doga\u0111aja u povijesti Roma \u2013 njihovo stradanje za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Nakon rata se u ve\u0107ini europskih zemalja istra\u017eivanje o romskom ratnom stradanju marginaliziralo, a u nekima, poput Zapadne Njema\u010dke, nije se ni priznavala posebnost nacisti\u010dkog progona romskog stanovni\u0161tva. Takvi stavovi prema romskom stradanju po\u010deli su se mijenjati tek 1970-ih i 1980-ih godina kao posljedica slu\u017ebenog priznanja romskih \u017ertava.<\/p>\n<p>U hrvatskom obrazovnom sustavu, posebice u nastavi povijesti u osnovnim i srednjim \u0161kolama, stradanje Roma spominje se uzgredno i ve\u0107inom u jednoj re\u010denici u kojoj se navodi da su i oni bili \u017ertve usta\u0161ke vlasti, bez ula\u017eenja u obja\u0161njenje razloga koji su doveli do njihova stradanja, na\u010dina na koje su ubijeni i mu\u010deni te posljedica, naro\u010dito onih demografskih, koje su ostavili na romsko stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj. S druge strane, u aktualnom nastavnom planu i programu te kurikulumu povijesti navedena se tema uop\u0107e ne spominje, ve\u0107 je \u2013 neispravno \u2013 uklju\u010dena u zajedni\u010dki pojam holokaust. Taj manjkavi pristup hrvatskoga obrazovnog sustava stradanju Roma mo\u017ee se povezati i s njihovom socio-ekonomskom marginaliziranosti u hrvatskom dru\u0161tvu, s kontinuiranim problemima odnosa ve\u0107inskog stanovni\u0161tva prema Romima, posebno u pogledu obrazovne i \u0161ire dru\u0161tvene diskriminacije \u0161to predstavlja jedan od razloga spre\u010davanja njihove dru\u0161tvene integracije. Zanemarenost i marginaliziranost tematike stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj klju\u010dan je razlog za promi\u0161ljanje na\u010dina kako se takvo stanje mo\u017ee promijeniti.<\/p>\n<p>Projekt \u201eStradanje Roma u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sje\u0107anja, obrazovanje\u201c provodio se od kolovoza 2017. do kraja 2018. u nekoliko faza. U prvoj fazi provedeno je u arhivima, muzejima i knji\u017enicama znanstveno istra\u017eivanje. Nakon toga slijedila je faza u kojoj je temeljem prikupljenih dokumenata u pet osnovnih \u0161kola u Republici Hrvatskoj postavljena izlo\u017eba \u201eRomi u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj\u201c. U posljednjoj fazi izra\u0111en je Priru\u010dnik za u\u010ditelje osnovnih \u0161kola: Romi u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj, 1941.-1945. Kako bi se projekt mogao provoditi u \u0161kolama, mi\u0161ljenje i dopu\u0161tenje zatra\u017eeno je od Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je u sije\u010dnju 2018. projekt pozitivno ocijenilo i odobrilo njegovu provedbu na temelju stru\u010dnog mi\u0161ljenja Agencije za odgoj i obrazovanje. Nakon toga uslijedilo je i pozitivno mi\u0161ljenje o provedbi projekta Eti\u010dkog povjerenstva Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar.<\/p>\n<p>Projekt je financijski podr\u017eala berlinska Zaklada \u201eErinnerung, Verantwortung und Zukunft\u201c (\u201eSje\u0107anje, odgovornost i budu\u0107nost\u201c), na \u010demu im posebno zahvaljujem. Zaklada je osnovana 2000. posebnom zakonskom odredbom njema\u010dkog Parlamenta kojom je omogu\u0107eno da se putem te organizacije ispla\u0107uje od\u0161teta \u017ertvama nacionalsocijalisti\u010dkih vlasti (posebice osobama koje su bile na prisilnom radu). Sama Zaklada fnancijski podupire projekte vezane uz kriti\u010dku analizu povijesti, pitanja ljudskih prava i \u017ertava nacionalsocijalizma.<\/p>\n<p>Zahvaljujem na podr\u0161ci kolegama i kolegicama u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, napose ravnatelju Instituta prof. dr. sc. Vladi \u0160aki\u0107u te kolegama Antunu Plenkovi\u0107u i Mireli Crljen. Posebno zahvaljujem svim \u010dlanovima projektnog tima koji sam predvodio u ime Instituta Pilar: muzejskom stru\u010dnjaku Ivi Pejakovi\u0107u (Javna ustanova Spomen-podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac), pedago\u0161kom stru\u010dnjaku Goranu Lapatu (U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) i povjesni\u010daru Nevenu Kova\u010devu.<\/p>\n<p>Kako bismo omogu\u0107ili potpun uvid u odre\u0111eni dokument, u Priru\u010dnik je uvr\u0161ten QR kod. Za pregled cjelovitog materijala potrebno je skenirati QR Va\u0161im pametnim telefonom. Kako biste uspje\u0161no skenirali QR kod, \u010dita\u010d preuzmite u aplikaciji Trgovina Play\/App Store, ovisno o operativnom sustavu Va\u0161eg pametnog telefona.<\/p>\n<p>Nadam se da \u0107e nastavnicima povijesti i drugim zainteresiranima ovaj Priru\u010dnik postati jedno od nezaobilaznih nastavnih sredstava u pou\u010davanju o stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu. Njime se \u017eeli unaprijediti znanje hrvatskoga dru\u0161tva o jednoj nedovoljno poznatoj (marginaliziranoj i zaboravljenoj) stranici povijesti Hrvatske, slijede\u0107i izreku <em>Scientia potestas est \u2013 Znanje je mo\u0107<\/em>. Tako\u0111er, boljim poznavanjem vlastite pro\u0161losti, kao i pro\u0161losti jedne od danas najstarijih i najbrojnijih manjinskih skupina poput romske, nastoji se pridonijeti razvoju kulture tolerancije i borbi protiv predrasuda i stereotipa (anticiganizma) prema Romima.<\/p>\n<p><em>Danijel Vojak<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Puni tekst priru\u010dnika:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/pdf\/e-prirucnik_Romi%20u%20NDH.pdf\">https:\/\/www.pilar.hr\/pdf\/e-prirucnik_Romi%20u%20NDH.pdf<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/2018\/12\/objavljen-prirucnik-romi-u-drugom-svjetskom-ratu-u-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj-1941-1945\/\">https:\/\/www.pilar.hr\/2018\/12\/objavljen-prirucnik-romi-u-drugom-svjetskom-ratu-u-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj-1941-1945\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13009,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-13008","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Prirucnik.png?fit=620%2C875&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":13008,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":13008,"position":1},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":13008,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":13008,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":13008,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":13008,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13008"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13008\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13010,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13008\/revisions\/13010"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13009"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}