{"id":12976,"date":"2018-12-24T17:22:38","date_gmt":"2018-12-24T17:22:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12976"},"modified":"2018-12-24T17:22:38","modified_gmt":"2018-12-24T17:22:38","slug":"uz-blagdane-branko-milanovic-o-globalnoj-nejednakosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12976","title":{"rendered":"Uz blagdane – Branko Milanovi\u0107 o globalnoj nejednakosti"},"content":{"rendered":"

“Smanjenje globalnog siroma\u0161tva i nejednakosti, koje se dogodilo ponajvi\u0161e zbog ekonomskog rasta siroma\u0161nih dr\u017eava s velikim brojem stanovnika, bilo je popra\u0107eno mnogo sporijim stopama rasta te rastu\u0107om nejednakosti u bogatim dr\u017eavama.”<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

(…)<\/p>\n

 <\/p>\n

“Globalna se nejednakost \u2013 a rije\u010d je o nejednakosti u dohocima svih ljudi na svijetu \u2013 odnedavno smanjuje, po prvi put otkad je mjerimo, dakle od industrijske revolucije. Rezultat je to stalnog porasta dohotka za otprilike 1,3 milijarde Kineza, \u0161to je presedan u povijesnom kontekstu. Sli\u010dno tome, nedavne visoke stope rasta Indije, Vijetnama i Indonezije su iz siroma\u0161tva izvukle milijune ljudi, \u0161to je tako\u0111er pridonijelo smanjenju globalne nejednakosti. Intuitivno mo\u017eemo razumjeti to smanjenje globalne nejednakosti smatraju\u0107i da se nejednakost smanjila jer su dohoci velikog broja vrlo siroma\u0161nih ljudi porasli do te mjere da su oni postali dio ne\u010dega \u0161to mo\u017eemo nazvati \u201cglobalnom srednjom klasom\u201d. U najve\u0107oj se mjeri uspjeh Azije mo\u017ee pripisati globalizaciji, odnosno slobodnijoj trgovini te jednostavnijem kretanju kapitala, tehnologije i ideja.<\/p>\n

No ti pozitivni trendovi (manja globalna nejednakost, slobodno kretanje kapitala i dobara) imaju i svoje manje pozitivno nali\u010dje. Smanjenje globalnog siroma\u0161tva i nejednakosti, koje se dogodilo ponajvi\u0161e zbog ekonomskog rasta siroma\u0161nih dr\u017eava s velikim brojem stanovnika, bilo je popra\u0107eno mnogo sporijim stopama rasta te rastu\u0107om nejednakosti u bogatim dr\u017eavama. Uz to, nejednakosti su u ekonomijama u razvoju \u2013 u Kini, Indiji, Vijetnamu itd. \u2013 tako\u0111er porasle. Ponekad se, kao u slu\u010daju Kine, nejednakost vi\u0161e nego udvostru\u010dila.<\/p>\n

Negativna je strana smanjenja globalne nejednakosti vidljiva u rastu\u0107em jazu izme\u0111u prosje\u010dnih stopa rasta u Aziji i Europi, ali \u2013 \u0161to je za nas jo\u0161 va\u017enije \u2013 u rastu\u0107im nejednakostima na nacionalnoj razini, kako u azijskim, tako i u europskim dr\u017eavama. Stoga je tehni\u010dki mogu\u0107e da u isto vrijeme dolazi do rasta nejednakosti na nacionalnoj razini i smanjenja nejednakosti na globalnoj. Sada se u globalizaciji doga\u0111a upravo to. \u0160tovi\u0161e, tvrdi se da su obje pojave rezultat istoga procesa globalizacije. Ona poma\u017ee da siroma\u0161nije dr\u017eave rastu br\u017ee od bogatijih, ali za posljedicu ima pove\u0107anje dohodovnog jaza izme\u0111u pojedinaca u promatranim dru\u0161tvima. U svakoj dr\u017eavi nekim ljudima (\u010desto najbogatijima) bude bolje, dok ostali gube radna mjesta, ne mogu prona\u0107i novo zaposlenje ili prelaze s jednog posla na drugi, u nesigurnim radnim uvjetima i gotovo bez ikakve za\u0161tite.”<\/p>\n

 <\/p>\n

(…)<\/p>\n

 <\/p>\n

Branko Milanovi\u0107, iz Predgovora hrvatskom izdanju knjige Dobitnici i gubitnici. Kratka i osebujna povijest globalne nejednakosti<\/em><\/strong>, Zagreb 2017, str. 10-11.<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/dobitnici-i-gubitnici\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12977,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-12976","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/dobitnici_i_gubitnici_korice.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":12976,"position":0},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":12976,"position":1},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54072,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54072","url_meta":{"origin":12976,"position":2},"title":"Javnopovijesno mi\u0161ljenje – Jay Winter: Povjesni\u010dar na televiziji nema vremena re\u0107i da su stvari komplicirane ve\u0107 treba iza\u0107i s interpretacijom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Kad sam se po\u010deo baviti javnom povije\u0161\u0107u, bilo je protivljenja. Neki od mojih kolega na Cambridgeu ovu vrstu rada smatrali su prili\u010dno priprostom zato \u0161to za televizijsku povijest treba pojednostaviti stvari. Nema vremena za re\u0107i \"s jedne strane, s druge strane, komplicirano je, dijalekti\u010dno\". Umjesto toga, treba iza\u0107i s interpretacijom.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":12976,"position":3},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":12976,"position":4},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":12976,"position":5},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12976","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12976"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12976\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12978,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12976\/revisions\/12978"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12977"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12976"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12976"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12976"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}