{"id":12976,"date":"2018-12-24T17:22:38","date_gmt":"2018-12-24T17:22:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12976"},"modified":"2018-12-24T17:22:38","modified_gmt":"2018-12-24T17:22:38","slug":"uz-blagdane-branko-milanovic-o-globalnoj-nejednakosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12976","title":{"rendered":"Uz blagdane – Branko Milanovi\u0107 o globalnoj nejednakosti"},"content":{"rendered":"

“Smanjenje globalnog siroma\u0161tva i nejednakosti, koje se dogodilo ponajvi\u0161e zbog ekonomskog rasta siroma\u0161nih dr\u017eava s velikim brojem stanovnika, bilo je popra\u0107eno mnogo sporijim stopama rasta te rastu\u0107om nejednakosti u bogatim dr\u017eavama.”<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

(…)<\/p>\n

 <\/p>\n

“Globalna se nejednakost \u2013 a rije\u010d je o nejednakosti u dohocima svih ljudi na svijetu \u2013 odnedavno smanjuje, po prvi put otkad je mjerimo, dakle od industrijske revolucije. Rezultat je to stalnog porasta dohotka za otprilike 1,3 milijarde Kineza, \u0161to je presedan u povijesnom kontekstu. Sli\u010dno tome, nedavne visoke stope rasta Indije, Vijetnama i Indonezije su iz siroma\u0161tva izvukle milijune ljudi, \u0161to je tako\u0111er pridonijelo smanjenju globalne nejednakosti. Intuitivno mo\u017eemo razumjeti to smanjenje globalne nejednakosti smatraju\u0107i da se nejednakost smanjila jer su dohoci velikog broja vrlo siroma\u0161nih ljudi porasli do te mjere da su oni postali dio ne\u010dega \u0161to mo\u017eemo nazvati \u201cglobalnom srednjom klasom\u201d. U najve\u0107oj se mjeri uspjeh Azije mo\u017ee pripisati globalizaciji, odnosno slobodnijoj trgovini te jednostavnijem kretanju kapitala, tehnologije i ideja.<\/p>\n

No ti pozitivni trendovi (manja globalna nejednakost, slobodno kretanje kapitala i dobara) imaju i svoje manje pozitivno nali\u010dje. Smanjenje globalnog siroma\u0161tva i nejednakosti, koje se dogodilo ponajvi\u0161e zbog ekonomskog rasta siroma\u0161nih dr\u017eava s velikim brojem stanovnika, bilo je popra\u0107eno mnogo sporijim stopama rasta te rastu\u0107om nejednakosti u bogatim dr\u017eavama. Uz to, nejednakosti su u ekonomijama u razvoju \u2013 u Kini, Indiji, Vijetnamu itd. \u2013 tako\u0111er porasle. Ponekad se, kao u slu\u010daju Kine, nejednakost vi\u0161e nego udvostru\u010dila.<\/p>\n

Negativna je strana smanjenja globalne nejednakosti vidljiva u rastu\u0107em jazu izme\u0111u prosje\u010dnih stopa rasta u Aziji i Europi, ali \u2013 \u0161to je za nas jo\u0161 va\u017enije \u2013 u rastu\u0107im nejednakostima na nacionalnoj razini, kako u azijskim, tako i u europskim dr\u017eavama. Stoga je tehni\u010dki mogu\u0107e da u isto vrijeme dolazi do rasta nejednakosti na nacionalnoj razini i smanjenja nejednakosti na globalnoj. Sada se u globalizaciji doga\u0111a upravo to. \u0160tovi\u0161e, tvrdi se da su obje pojave rezultat istoga procesa globalizacije. Ona poma\u017ee da siroma\u0161nije dr\u017eave rastu br\u017ee od bogatijih, ali za posljedicu ima pove\u0107anje dohodovnog jaza izme\u0111u pojedinaca u promatranim dru\u0161tvima. U svakoj dr\u017eavi nekim ljudima (\u010desto najbogatijima) bude bolje, dok ostali gube radna mjesta, ne mogu prona\u0107i novo zaposlenje ili prelaze s jednog posla na drugi, u nesigurnim radnim uvjetima i gotovo bez ikakve za\u0161tite.”<\/p>\n

 <\/p>\n

(…)<\/p>\n

 <\/p>\n

Branko Milanovi\u0107, iz Predgovora hrvatskom izdanju knjige Dobitnici i gubitnici. Kratka i osebujna povijest globalne nejednakosti<\/em><\/strong>, Zagreb 2017, str. 10-11.<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/dobitnici-i-gubitnici\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12977,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-12976","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/dobitnici_i_gubitnici_korice.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":12976,"position":0},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":12976,"position":1},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54967,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967","url_meta":{"origin":12976,"position":2},"title":"Milan Ristovi\u0107, \u201eUti\u0161ani glasovi. Iz istorije obi\u010dnih ljudi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Devedesetih godina pro\u0161log veka pojavili su se mla\u0111i i hrabriji istori\u010dari pi\u0161u\u0107i eseje o malim sudbinama pojedinaca u vihorima tih ogromnih prevrata sveta. \u017deleli su da makar naknadno ostave trag dostojanstvu nepravedno nazvanom Mali \u010dovek. Pokazali su da istorijska faktografija nudi beskona\u010dno mnogo izuzetnih pri\u010da koje ravnopravno i jednako zanimljivim\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Utisani-glasovi.jpg?fit=373%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52121,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52121","url_meta":{"origin":12976,"position":3},"title":"Francesca Albanese, \u201eKad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Kad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine Autor: Fran\u010deska Albaneze Prevod: Gordana Suboti\u0107 \u201eDokle \u0107emo sti\u0107i dok svet kao da spava \u010dvrstim snom i zatvara o\u010di pred tom ranom velikom kao ceo jedan narod, tom ranom za koju niko ne \u017eeli da se pobrine, ni da je le\u010di ni\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":12976,"position":4},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":12976,"position":5},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12976","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12976"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12976\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12978,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12976\/revisions\/12978"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12977"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12976"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12976"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12976"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}