{"id":12949,"date":"2018-12-21T15:37:59","date_gmt":"2018-12-21T15:37:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12949"},"modified":"2018-12-21T15:37:59","modified_gmt":"2018-12-21T15:37:59","slug":"izlozba-ziv-sam-i-dobro-mi-je-sto-godina-od-zavrsetka-prvog-svjetskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12949","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201e\u017div sam i dobro mi je!\u201c. Sto godina od zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata"},"content":{"rendered":"<p>Izlo\u017eba povodom stogodi\u0161njice Prvog svjetskog rata otvorena je u Knji\u017enici Bo\u017eidara Ad\u017eije u Zagrebu od 10. prosinca 2018. do 14. sije\u010dnja 2019. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017ebom \u201e\u017div sam i dobro mi je!\u201c sto godina od zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata, obilje\u017eavamo kraj tog zna\u010dajnog povijesnog doga\u0111aja i prisje\u0107amo se njegovih posljedica za hrvatske ljude i krajeve. Statisti\u010dki podaci govore da je od 1914. &#8211; 1918. u ratnim operacijama poginulo deset, a ranjeno dvadeset jedan milijun ljudi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ratni vihor zbrisao je \u010detiri golema carstva: austro-ugarsko, njema\u010dko, tursko i rusko. Dakako da je i Hrvatska, s \u010detiri svoje tada\u0161nje zemlje\u00a0 sastavnice: u\u017ea, tzv. Banska Hrvatska, Slavonija, Dalmacija i Istra, podijelila sudbinu \u201epropale\u201c Austrije. Hrvati su ginuli na boji\u0161tima Galicije, Rusije, Srbije i Italije. U rovovima je \u017eivot izgubilo oko 137.000 hrvatskih vojnika, dok je civilno stanovni\u0161tvo kosila glad, \u0161panjolska gripa i razne epidemije. Povijesni izvori navode podatak da je od tih uzroka stradalo 109.000 ljudi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nakon rata, iz jednog kraljevstva usko\u010dili smo u drugo. Prijelazni oblik bio je kratkotrajna, ali politi\u010dki i povijesno va\u017ena Dr\u017eava Slovenaca, Hrvata i Srba, zatim Kraljevina SHS te Kraljevina Jugoslavija &#8211; u koje smo \u201euletjeli\u201c, prema rije\u010dima Stjepana Radi\u0107a, kao \u201eguske u magli\u201c. Jedan od najva\u017enijih knji\u017eevnih doprinosa o sudbini hrvatskih soldata u Prvome svjetskome ratu je Krle\u017ein dramski fragment Galicija u \u010detiri \u010dina, iz ciklusa Hrvatski bog Mars (poznatija pod naslovom U logoru), objavljena u \u010dasopisu Kritika godine 1922. Iako se ne zna gdje je to\u010dno bio, neupitna je njegova osobna nazo\u010dnost, kao pripadnika 25. domobranske pje\u0161a\u010dke pukovnije na ukrajinskom ratnom prostoru. Zbog toga je taj dio njegova knji\u017eevnog opusa dragocjeno svjedo\u010danstvo o u\u017easima Velikoga rata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017eba poku\u0161ava spojiti povijesne \u010dinjenice o ratu i njezin odraz u znanstvenoj i memoarskoj prozi i to posebice iz to\u010dke gledi\u0161ta neposrednih hrvatskih sudionika rata. Tako je naslov izlo\u017ebe preuzet iz uspomena o Velikome ratu Frane Dubrav\u010di\u0107a. On je, pak, naslov preuzeo s dopisnica bojne po\u0161te na kojima je stajalo \u201e\u017div sam i dobro mi je\u201c ili \u201eZdrav sam i dobro mi je\u201c. &#8220;Te zelene karte slali smo onda kad se spremala ofenziva, bilo s na\u0161e ili talijanske strane. Tada nismo smjeli ni\u0161ta drugo pisati nego na tu kartu staviti adresu primatelja. Dakle onda, kad nam je najtjeskobnije bilo\u201c \u2013 pi\u0161e autor.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Literatura:<\/p>\n<p>Dubrav\u010di\u0107, F. \u017div sam i dobro mi je : uspomene iz Prvog svjetskog rata : 1914.-1917. \/ priredio i dopunio prilozima Milan F. Dubrav\u010di\u0107. &#8211; Oto\u010dac [etc.] : Katedra \u010dakavskog sabora pokrajine Gacke [etc.], 2002.<\/p>\n<p>Goldstein, I. Hrvatska povijest. &#8211; 3. izd.. &#8211; Zagreb : Novi Liber, 2013.<\/p>\n<p>Nemec, K. Miroslav Krle\u017ea i Prvi svjetski rat. \/\/ Forum 53, 10\/12(2014), str.1060-1095.<\/p>\n<p>Pavi\u010di\u0107, S. Hrvatska vojna i ratna povijest i Prvi svjetski rat. Split : Knjigotisak, 2009.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/ziv-sam-i-dobro-mi-je-sto-godina-od-zavrsetka-prvog-svjetskog-rata\/49491\">http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/ziv-sam-i-dobro-mi-je-sto-godina-od-zavrsetka-prvog-svjetskog-rata\/49491<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12950,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-12949","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/pukovnija.jpg?fit=627%2C427&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":12949,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":12949,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":12949,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":12949,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":12949,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":12949,"position":5},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12949","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12949"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12949\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12951,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12949\/revisions\/12951"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12950"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12949"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12949"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12949"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}