{"id":12906,"date":"2018-12-18T09:50:52","date_gmt":"2018-12-18T09:50:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12906"},"modified":"2018-12-18T10:05:34","modified_gmt":"2018-12-18T10:05:34","slug":"nevenko-bartulin-cigansko-pitanje-dokaz-da-ndh-nije-proglasila-rasne-zakone-pod-pritiskom-njemackog-reicha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12906","title":{"rendered":"Nevenko Bartulin &#8211; \u2018Cigansko pitanje\u2019: dokaz da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njema\u010dkog Reicha"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>U zadnjem broju \u2018Globusa\u2019 (14.12.2018) Mirjana Kasapovi\u0107 je napisala komentar o knjizi Igora Vuki\u0107a o Jasenovcu u kojemu je napomenula kako Vuki\u0107 tvrdi da je nacisti\u010dka Njema\u010dka izvr\u0161ila \u2018nepodno\u0161ljiv pritisak\u2019 na NDH kako bi usta\u0161ka vlada usvojila rasne zakone. To je ina\u010de omiljena teza velikog broja dana\u0161njih hrvatskih nacionalista i skupina povjesni\u010dara i pisaca koji, poput Vuki\u0107a, o\u010dito misle da mogu tako predstaviti NDH u \u0161to pozitivnijem svjetlu. Drugim rije\u010dima, usta\u0161e su samo donijeli rasne zakone jer je to bila njema\u010dka cijena za hrvatsku dr\u017eavnost, \u0161to bi ujedno trebalo zna\u010diti da usta\u0161e nisu zapravo bili autenti\u010dni rasni nacionalisti i\/ili antisemiti (eto, po takvoj logici, da je Berlin tra\u017eio od usta\u0161a da diskriminiraju i progone sve ljude koji nose nao\u010dale ili imaju crvenu kosu onda bi i to usta\u0161e vjerojatno napravili samo da dobiju svoju dr\u017eavu). Nadalje, ti povjesni\u010dari i pisci uvijek pose\u017eu za argumentom o \u2018po\u010dasnim arijcima\u2019 ili \u010dak apsurdnim tvrdnjama o navodnih \u201828 \u017eidovskih generala\u2019 u oru\u017eanim snagama NDH ili time da NDH nije imala rasne zakone nego \u2018samo\u2019 rasne zakonske odredbe, kao nepobitnim dokazima da su usta\u0161e bili, barem na\u010delno, protivnici nacionalsocijalisti\u010dkih rasnih ideja. Me\u0111utim, takve teze su, kako sam ve\u0107 pokazao na stranicama ovog portala, sasvim pogre\u0161ne (na primjer: Nevenko Bartulin o prikazu rasnih zakona u Leljakovom filmu \u201cMit o Jasenovcu\u201d <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11493\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=11493<\/a>).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovdje bih \u017eelio svratiti pozornost \u010ditatelja na jednu \u010dinjenicu koja dodatno dokazuje da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njema\u010dkog Reicha. Naime, Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti, donesena u NDH 30. travnja 1941., ozna\u010dila je \u017didove i Cigane (Rome) kao rasne skupine nearijskog podrijetla: \u2018kao Ciganin u smislu ove naredbe vrijedi osoba, koja potje\u010de od dvaju ili vi\u0161e predaka drugog koljena, koji su Cigani po rasi\u2019 (navedeno prema: \u2018Krv i \u010dast hrvatskog naroda za\u0161ti\u0107eni posebnim odredbama\u2019, <em>Hrvatski narod<\/em>, 1. svibnja 1941.). Iako su rasni zakoni NDH bili prire\u0111eni prema njema\u010dkim rasnim zakonima (N\u00fcrnber\u0161ki zakoni), va\u017eno je primijetiti da su se njema\u010dki zakoni o dr\u017eavljanstvu (<em>Reichsb\u00fcrgergesetz<\/em>) i za\u0161titi njema\u010dke krvi i njema\u010dke \u010dasti (<em>Gesetz zum Schutze des deutschen Blutes und der deutschen Ehre<\/em>) od 15. rujna 1935. odnosili samo na \u017didove. Dodu\u0161e, ministarstvo unutarnjih poslova je 26. studenog 1935. pro\u0161irilo zakonsku zabranu me\u0111urasnih brakova (izme\u0111u Arijaca i \u017didova) na Cigane i Crnce, dok je slu\u017ebeni komentar o N\u00fcrnber\u0161kim zakonima tako\u0111er definirao \u017didove i Cigane kao rasno strane elemente u Europi. No, iako su postupno bili li\u0161eni nekih osnovnih prava, njema\u010dki su Cigani ipak slu\u017ebeno zadr\u017eali svoj polo\u017eaj kao gra\u0111ani Reicha (<em>Reichsb\u00fcrger<\/em>) sve do travnja 1943. (Gilad Margalit, \u2018The Uniqueness of the Nazi Persecution of the Gypsies\u2019, <em>Romani Studies<\/em> 5, Vol. 10, No. 2, 2000, str. 195). I tako dolazimo do logi\u010dnog pitanja \u2013 ako su usta\u0161ki rasni zakoni tek kopija N\u00fcrnber\u0161kih zakona donesenih pod pritiskom Reicha, kako tvrdi Vuki\u0107 i njemu sli\u010dni povjesni\u010dari i pisci, za\u0161to je NDH ve\u0107 u travnju 1941. zakonski definirala Cigane kao rasno strane \u2018dr\u017eavne pripadnike\u2019 (a ne dr\u017eavljane), dok su Cigani u Reichu zadr\u017eali, barem formalno, status njema\u010dkih dr\u017eavljana sve do travnja 1943.?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Odgovor na ovo pitanje mo\u017ee biti vi\u0161eslojan, ali je sigurno da je samosvojna (tj. usta\u0161ka) rasna ideja da su Cigani, zajedno s \u017didovima i \u2018Vlasima\u2019 (Srbima), rasno strani elementi u Hrvatskoj igrala va\u017enu ulogu (Srbi nisu bili predmet rasnih zakona, ali su usta\u0161ki ideolozi \u010desto tvrdili da je ve\u0107i broj Srba u NDH nearijskog\/prednjoazijskog rasnog podrijetla). Dakle, nema dokaza da je Njema\u010dki Reich izvr\u0161io ikakav pritisak na usta\u0161ku politiku prema Ciganima. U svom prvom pismu Berlinu kao njema\u010dki poslanik u NDH od 3. svibnja 1941., Siegfried Kasche je napomenuo da je \u2018zakonodavstvo i op\u0107e raspolo\u017eenje\u2019 u NDH protiv Cigana (navedeno prema: Bogdan Krizman, <em>Paveli\u0107 izme\u0111u Hitlera i Mussolinija<\/em>, Zagreb: Globus, 1980, str. 29). Ina\u010de, nacionalsocijalisti su definirali Cigane druga\u010dije nego usta\u0161ke vlasti. Prema tezi njema\u010dkog antropologa i psihijatra Roberta Rittera, vode\u0107eg stru\u010dnjaka za cigansko pitanje u Reichu, samo je manji broj njema\u010dkih Cigana pripadao rasnoj \u010distoj skupini (pleme Sinti), koja nije bila prijetnja ili opasnost za njema\u010dki narod i kulturu, dok je ve\u0107ina njema\u010dkih Cigana pripadala manje vrijednoj i asocijalnoj skupini rasno mije\u0161anog podrijetla (<em>Zigeunermischlinge<\/em>). Reichsf\u00fchrer-SS Heinrich Himmler je dijelio Ritterov relativno pozitivan stav o rasno \u010distim Ciganima (Sinti).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za razliku od nacionalsocijalista, usta\u0161e su naknadno redefinirali tzv. bijele Cigane muslimane, tako da su pripadnici ove skupine formalno postali Arijci. Ova je promjena uslijedila nakon negativne reakcije muslimanskog stanovni\u0161tva i vodstva u Bosni i Hercegovini prema usta\u0161koj diskriminaciji Cigana-muslimana. Kako su usta\u0161ke vlasti nastojale pridobiti naklonost \u2018islamskih Hrvata\u2019, bijeli su Cigani bili izuzeti od anticiganskih mjera u NDH. Ipak, da bi se ovi Cigani mogli za\u0161tititi, trebalo je na\u0107i rasno\/antropolo\u0161ko opravdanje tako da je jedan odbor sastavljen od muslimanskih akademi\u010dara izradio izvje\u0161taj 30. srpnja 1941. u kojemu tvrde da su bijeli Cigani \u2018po svoj prilici ciganskog porijekla, ali su se mije\u0161anjem s doma\u0107im pu\u010danstvom potpuno asimilirali i pohrvatili.\u2019 Prema \u2018nau\u010dnim istra\u017eivanjima\u2019, bijeli Cigani, kao i crni Cigani (tzv. \u010derga\u0161i), \u2018pripadaju arijskoj, odnosno indoeuropskoj\/indogermanskoj\/rasi, a potje\u010du iz sjeverozapadne Indije\u2019 (navedeno prema: Narcisa Lengel-Krizman, <em>Genocid nad Romima: Jasenovac 1942<\/em>. Zagreb: Biblioteka Kameni cvijet, 2003, str. 68). Iako je odbor tvrdio da i crni Cigani pripadaju arijskoj rasi, jedino su bijeli Cigani bili izuzeti. Crni cigani, kao i Cigani katoli\u010dke (i pravoslavne) vjere, su i dalje smatrani rasnim Ciganima u zakonskom smislu. Za usta\u0161e je rasno pitanje bilo va\u017enije od vjerskog identiteta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mo\u017ee se dakle zaklju\u010diti da je NDH provodila vlastitu rasnu politiku koja je nedvojbeno bila oblikovana pod utjecajem (ali ne pod \u2018pritiskom\u2019) Njema\u010dkog Reicha.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Nevenko Bartulin<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Napomena: u tekstu se upotrebljavaju izrazi &#8216;Arijci&#8217; (a ne &#8216;Arijevci&#8217;) i &#8216;Cigani&#8217; (umjesto Romi) isklju\u010divo s obzirom na tada\u0161nje nazive i povijesni kontekst<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-12906","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":12906,"position":0},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":12906,"position":1},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":12906,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":12906,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":12906,"position":4},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53406","url_meta":{"origin":12906,"position":5},"title":"INPUT: Digitalna historija (podcast) \u2013 Ep. 1, AI u historiografiji","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbje\u017eno utje\u010de i na povjesni\u010dare \u2013 kako historiografski (posebno istra\u017eiva\u010dki) koristiti umjetnu inteligenciju? \u0160to pojava AI-a zna\u010di dugoro\u010dno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela vi\u0161e pozitivnih pomaka (ali i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12906"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12906\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12910,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12906\/revisions\/12910"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}