{"id":12868,"date":"2018-12-15T17:02:01","date_gmt":"2018-12-15T17:02:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12868"},"modified":"2018-12-15T17:03:03","modified_gmt":"2018-12-15T17:03:03","slug":"poziv-na-cetvrtu-tribinu-ciklusa-zasto-se-mrzimo-o-indivicualnoj-i-grupnoj-mrznji-iskustva-rata-i-mira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12868","title":{"rendered":"Poziv na \u010detvrtu tribinu ciklusa \u201dZa\u0161to se mrzimo: O individualnoj i grupnoj mr\u017enji \u2013 iskustva rata i mira\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Centar za promicanje tolerancije i o\u010duvanje sje\u0107anja na holokaust poziva na \u010detvrtu tribinu ciklusa \u201eZa\u0161to se mrzimo? O individualnoj i grupnoj mr\u017enji \u2013 iskustva rata i mira<em>\u201c,<\/em> 19. prosinca 2018. godine u 19.00 sati u Kulturno informativnom centru (KIC) u Zagrebu.<\/p>\n<p>Govore:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>dr. Dinka \u010corkalo Biru\u0161ki, psihologinja, profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu<\/strong><\/li>\n<li><strong>dr. \u017darko Kora\u0107, psiholog, Beograd<\/strong><\/li>\n<li><strong>dr. Ale\u0161 \u010crni\u010d, sociolog i kulturulog, profesor Fakultete za dru\u0161tvene vede u Ljubljani<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Govornici \u0107e se u svojim izlaganjima fokusirati na sljede\u0107a pitanja i teme:<\/p>\n<p><strong>Prof. dr. Dinka \u010corkalo Biru\u0161ki:\u00a0<\/strong>Brojni inozemni autori, uglavnom povjesni\u010dari, sociolozi i politolozi, tezu o \u201epovijesnim mr\u017enjama\u201c nastoje dokazati kao obja\u0161njenje ratova na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije. Toj se tezi, utemeljenoj naj\u010de\u0161\u0107e na istaknutim, lako pamtljivim, ali uglavnom anegdotalnim dokazima, suprotstavljaju ne samo desetlje\u0107a zajedni\u010dkog \u017eivota u vi\u0161eetni\u010dkim zajednicama isprepletenima sna\u017enim me\u0111uljudskim vezama, nego i empirijska istra\u017eivanja na razli\u010ditim uzorcima. Ona, \u010dak ni u zajednicama najsna\u017enije pogo\u0111enima ratom, ne pru\u017eaju dokaze o postojanju mr\u017enje. U izlaganju \u0107u upravo na tim primjerima, u prvom redu na primjeru Vukovara, nastojati pokazati da emocija mr\u017enje nije empirijska \u010dinjenica \u010dak niti nakon rata. Stoga nagla\u0161avam da je kori\u0161tenje mr\u017enje kao obja\u0161njavaju\u0107eg faktora za rat ili za neuspjeh poslijeratne obnove ratom pogo\u0111enih zajednica dru\u0161tveno opasno i neto\u010dno pojednostavnjivanje vrlo slo\u017eene dinamike uzroka i posljedica naru\u0161enih me\u0111uetni\u010dkih odnosa.<\/p>\n<p><strong>Prof. dr. \u017darko Kora\u0107:\u00a0<\/strong>Dru\u0161tveni konflikti, posebno ozbiljni, veoma rijetko nastaju isklju\u010divo iz emotivnih razloga, oni su skoro uvijek rezultat razli\u010ditih politi\u010dkih ili ekonomskih interesa koji se ne mogu rje\u0161iti kompromisom. Ali zato strane u konfliktu da bi osigurale podr\u0161ku, koriste emocije u propagandi i hu\u0161kanju na konflikt.\u00a0I to prije svega sljede\u0107a\u00a0dva mehanizma mobiliziraju ljude na akciju. Prvi mo\u017eemo definirati\u00a0kao mehanizam resantimana. Nekada ranije na\u0161oj naciji (narodu, dr\u017eavi) u\u010dinjena je nepravda i vrijeme je da to naplatimo ili ispravimo. Drugi bi se mogao nazvati mehanizmom preventivnog konflikta. Na\u0161 protivnik se sprema napasti, moramo preventivno djelovati\u00a0da ga sprije\u010dimo. U oba slu\u010daja poti\u010du\u00a0se emocije straha, nesigurnosti i naro\u010dito mr\u017enje. U mnogim slu\u010dajevima mogli bi re\u0107i da je cilj stvaranje afekta koji smanjuje mo\u0107 racionalnog promi\u0161ljanja realne situacije. U informati\u010dkom vremenu u kojem\u00a0\u017eivimo, dosta lako je izazvati izrazito neprijateljske\u00a0osje\u0107aje\u00a0prema pripadnicima neke nacije ili dru\u0161tvene grupe. Istovremeno treba voditi ra\u010duna da se individualni i dru\u0161tveni plan ne mogu izjedna\u010davati. Emocije straha i mr\u017enje dovode do mnogo ve\u0107e dru\u0161tvene kohezije gdje pojedinci koji druga\u010dije misle imaju mnogo pote\u0161ko\u0107a da se suprotstave ve\u0107ini. Jo\u0161 je konzervativni Gustav Le Bon upozoravao da se kako je on zvao \u201cgomila\u201d rukovodi u pona\u0161anju sasvim drugim na\u010delima nego pojedinac. Tek kasnije \u0107e Frojd i socijalna psihologija dosta detaljno objasniti zakonitosti pona\u0161anja u grupi.<\/p>\n<p><strong>Prof. dr. Ale\u0161 \u010crni\u010d:\u00a0<\/strong>Izlaganje \u0107e predstaviti nedavni medijski doga\u0111aj iz Slovenije i\u00a0na tom primjeru predstaviti\u00a0koncept politike straha (<em>politics of fear<\/em>), koja vodi do sveprisutne kulture straha, a iz nje se ra\u0111a masovna mr\u017enja. Uz o\u010dite individualne i prirodne dimenzije mr\u017enje\u00a0naglasit \u0107e se\u00a0nu\u017enost \u0161ire kontekstualizacije problema mr\u017enje, kojeg ne mo\u017eemo dobro razumjeti bez \u0161ireg dru\u0161tvenog, tj. kulturnog, historijskog, politi\u010dkog i dr. konteksta. U nastavku \u0107e se predstaviti najo\u010ditiji primjer dru\u0161tvene konstrukcije straha i mr\u017enje, to je dugotrajan antagonizam prema islamu i muslimanima. I na kraju upozoriti na nu\u017enost dekonstrukcije prevladavaju\u0107ih suvremenih oblika ekskluzivisti\u010dkog nacionalisti\u010dkog domoljublja, koja se \u010desto poslu\u017euju i eksplicitnog govora mr\u017enje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/blog\/2018\/12\/10\/poziv-na-cetvrtu-tribinu-ciklusa-zasto-se-mrzimo-o-indivicualnoj-i-grupnoj-mrznji-iskustva-rata-i-mira\/\">https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/blog\/2018\/12\/10\/poziv-na-cetvrtu-tribinu-ciklusa-zasto-se-mrzimo-o-indivicualnoj-i-grupnoj-mrznji-iskustva-rata-i-mira\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12869,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-12868","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ZASTO-SE-MRZIMO_4.jpg?fit=1414%2C2000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":12868,"position":0},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":12868,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":12868,"position":2},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":12868,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":12868,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":12868,"position":5},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe &#8220;Hrvati na So\u010danskom frontu&#8221; i predavanje &#8220;So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12868","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12868"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12868\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12871,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12868\/revisions\/12871"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12869"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12868"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12868"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12868"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}