{"id":12868,"date":"2018-12-15T17:02:01","date_gmt":"2018-12-15T17:02:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12868"},"modified":"2018-12-15T17:03:03","modified_gmt":"2018-12-15T17:03:03","slug":"poziv-na-cetvrtu-tribinu-ciklusa-zasto-se-mrzimo-o-indivicualnoj-i-grupnoj-mrznji-iskustva-rata-i-mira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12868","title":{"rendered":"Poziv na \u010detvrtu tribinu ciklusa \u201dZa\u0161to se mrzimo: O individualnoj i grupnoj mr\u017enji \u2013 iskustva rata i mira\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Centar za promicanje tolerancije i o\u010duvanje sje\u0107anja na holokaust poziva na \u010detvrtu tribinu ciklusa \u201eZa\u0161to se mrzimo? O individualnoj i grupnoj mr\u017enji \u2013 iskustva rata i mira<em>\u201c,<\/em> 19. prosinca 2018. godine u 19.00 sati u Kulturno informativnom centru (KIC) u Zagrebu.<\/p>\n<p>Govore:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>dr. Dinka \u010corkalo Biru\u0161ki, psihologinja, profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu<\/strong><\/li>\n<li><strong>dr. \u017darko Kora\u0107, psiholog, Beograd<\/strong><\/li>\n<li><strong>dr. Ale\u0161 \u010crni\u010d, sociolog i kulturulog, profesor Fakultete za dru\u0161tvene vede u Ljubljani<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Govornici \u0107e se u svojim izlaganjima fokusirati na sljede\u0107a pitanja i teme:<\/p>\n<p><strong>Prof. dr. Dinka \u010corkalo Biru\u0161ki:\u00a0<\/strong>Brojni inozemni autori, uglavnom povjesni\u010dari, sociolozi i politolozi, tezu o \u201epovijesnim mr\u017enjama\u201c nastoje dokazati kao obja\u0161njenje ratova na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije. Toj se tezi, utemeljenoj naj\u010de\u0161\u0107e na istaknutim, lako pamtljivim, ali uglavnom anegdotalnim dokazima, suprotstavljaju ne samo desetlje\u0107a zajedni\u010dkog \u017eivota u vi\u0161eetni\u010dkim zajednicama isprepletenima sna\u017enim me\u0111uljudskim vezama, nego i empirijska istra\u017eivanja na razli\u010ditim uzorcima. Ona, \u010dak ni u zajednicama najsna\u017enije pogo\u0111enima ratom, ne pru\u017eaju dokaze o postojanju mr\u017enje. U izlaganju \u0107u upravo na tim primjerima, u prvom redu na primjeru Vukovara, nastojati pokazati da emocija mr\u017enje nije empirijska \u010dinjenica \u010dak niti nakon rata. Stoga nagla\u0161avam da je kori\u0161tenje mr\u017enje kao obja\u0161njavaju\u0107eg faktora za rat ili za neuspjeh poslijeratne obnove ratom pogo\u0111enih zajednica dru\u0161tveno opasno i neto\u010dno pojednostavnjivanje vrlo slo\u017eene dinamike uzroka i posljedica naru\u0161enih me\u0111uetni\u010dkih odnosa.<\/p>\n<p><strong>Prof. dr. \u017darko Kora\u0107:\u00a0<\/strong>Dru\u0161tveni konflikti, posebno ozbiljni, veoma rijetko nastaju isklju\u010divo iz emotivnih razloga, oni su skoro uvijek rezultat razli\u010ditih politi\u010dkih ili ekonomskih interesa koji se ne mogu rje\u0161iti kompromisom. Ali zato strane u konfliktu da bi osigurale podr\u0161ku, koriste emocije u propagandi i hu\u0161kanju na konflikt.\u00a0I to prije svega sljede\u0107a\u00a0dva mehanizma mobiliziraju ljude na akciju. Prvi mo\u017eemo definirati\u00a0kao mehanizam resantimana. Nekada ranije na\u0161oj naciji (narodu, dr\u017eavi) u\u010dinjena je nepravda i vrijeme je da to naplatimo ili ispravimo. Drugi bi se mogao nazvati mehanizmom preventivnog konflikta. Na\u0161 protivnik se sprema napasti, moramo preventivno djelovati\u00a0da ga sprije\u010dimo. U oba slu\u010daja poti\u010du\u00a0se emocije straha, nesigurnosti i naro\u010dito mr\u017enje. U mnogim slu\u010dajevima mogli bi re\u0107i da je cilj stvaranje afekta koji smanjuje mo\u0107 racionalnog promi\u0161ljanja realne situacije. U informati\u010dkom vremenu u kojem\u00a0\u017eivimo, dosta lako je izazvati izrazito neprijateljske\u00a0osje\u0107aje\u00a0prema pripadnicima neke nacije ili dru\u0161tvene grupe. Istovremeno treba voditi ra\u010duna da se individualni i dru\u0161tveni plan ne mogu izjedna\u010davati. Emocije straha i mr\u017enje dovode do mnogo ve\u0107e dru\u0161tvene kohezije gdje pojedinci koji druga\u010dije misle imaju mnogo pote\u0161ko\u0107a da se suprotstave ve\u0107ini. Jo\u0161 je konzervativni Gustav Le Bon upozoravao da se kako je on zvao \u201cgomila\u201d rukovodi u pona\u0161anju sasvim drugim na\u010delima nego pojedinac. Tek kasnije \u0107e Frojd i socijalna psihologija dosta detaljno objasniti zakonitosti pona\u0161anja u grupi.<\/p>\n<p><strong>Prof. dr. Ale\u0161 \u010crni\u010d:\u00a0<\/strong>Izlaganje \u0107e predstaviti nedavni medijski doga\u0111aj iz Slovenije i\u00a0na tom primjeru predstaviti\u00a0koncept politike straha (<em>politics of fear<\/em>), koja vodi do sveprisutne kulture straha, a iz nje se ra\u0111a masovna mr\u017enja. Uz o\u010dite individualne i prirodne dimenzije mr\u017enje\u00a0naglasit \u0107e se\u00a0nu\u017enost \u0161ire kontekstualizacije problema mr\u017enje, kojeg ne mo\u017eemo dobro razumjeti bez \u0161ireg dru\u0161tvenog, tj. kulturnog, historijskog, politi\u010dkog i dr. konteksta. U nastavku \u0107e se predstaviti najo\u010ditiji primjer dru\u0161tvene konstrukcije straha i mr\u017enje, to je dugotrajan antagonizam prema islamu i muslimanima. I na kraju upozoriti na nu\u017enost dekonstrukcije prevladavaju\u0107ih suvremenih oblika ekskluzivisti\u010dkog nacionalisti\u010dkog domoljublja, koja se \u010desto poslu\u017euju i eksplicitnog govora mr\u017enje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/blog\/2018\/12\/10\/poziv-na-cetvrtu-tribinu-ciklusa-zasto-se-mrzimo-o-indivicualnoj-i-grupnoj-mrznji-iskustva-rata-i-mira\/\">https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/blog\/2018\/12\/10\/poziv-na-cetvrtu-tribinu-ciklusa-zasto-se-mrzimo-o-indivicualnoj-i-grupnoj-mrznji-iskustva-rata-i-mira\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12869,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-12868","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ZASTO-SE-MRZIMO_4.jpg?fit=1414%2C2000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":12868,"position":0},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":12868,"position":1},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53333,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53333","url_meta":{"origin":12868,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;DOM(A) U OBJE DOMOVINE. Sve\u010dani zbornik u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut Liszt\u2013 Ma\u0111arski kulturni centar\u00a0u Zagrebu poziva Vas na predstavljanje knjige pod nazivom DOM(A) U OBJE DOMOVINE Sve\u010dani zbornik radova u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a Izvanredna je \u010dast i zadovoljstvo za na\u0161 Institut da \u0107e biti doma\u0107in predstavljanju ove knjige, kojom odajemo po\u010dast povjesni\u010daru Dinku \u0160ok\u010devi\u0107u, prvom ravnatelju Instituta Liszt\u00a0u Zagrebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":12868,"position":3},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":12868,"position":4},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54137,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54137","url_meta":{"origin":12868,"position":5},"title":"Poziv za prijavu radova za znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke: Rod, rat i mir","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: ROD, RAT I MIR koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12868","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12868"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12868\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12871,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12868\/revisions\/12871"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12869"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12868"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12868"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12868"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}