{"id":12853,"date":"2018-12-14T16:25:29","date_gmt":"2018-12-14T16:25:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12853"},"modified":"2018-12-14T16:31:04","modified_gmt":"2018-12-14T16:31:04","slug":"vlado-vurusic-obala-marsala-tita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12853","title":{"rendered":"Vlado Vuru\u0161i\u0107, \u201cObala mar\u0161ala Tita\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107 objavio je 2018. godine \u201cknjigu uspomena Vlade Vuru\u0161i\u0107a na odrastanje u Trogiru u \u0161ezdesetima i sedamdesetima\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010d: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

Autor: Vlado Vuru\u0161i\u0107<\/p>\n

Urednik: Boris Peri\u0107<\/p>\n

Lektura: Petra Slovak<\/p>\n

Prijelom i ovitak: Iva Mandi\u0107<\/p>\n

Za izradu ovitka kori\u0161tena fotografija Tina Vuru\u0161i\u0107a<\/p>\n

Broj stranica: 396<\/p>\n

 <\/p>\n

Opis<\/strong><\/p>\n

Knjiga uspomena Vlade Vuru\u0161i\u0107a na odrastanje u Trogiru u \u0161ezdesetima i sedamdesetima nije \u2018samo\u2019 jo\u0161 jedna zbirka privatnih uspomena, nego zbirka uspomena koje govore mnogima i koje se izdi\u017eu iznad iskustvenog obzora svog autora i konkretnog mjesta i vremena, konkretnih do\u017eivljaja i osoba. [\u2026] Zato neka ni\u0161ta ne brinu oni koji nisu odrasli ni na mjestu ni u vremenima na kojima je to obavio Vlado; u knjizi je sve taman i za njih. Posrijedi su desetlje\u0107a kad je jedno dru\u0161tvo upoznavalo i tra\u017eilo samo sebe, ali u kojim to desetlje\u0107ima ono to nije \u010dinilo? Posrijedi je vrijeme kad smo spoznavali vanjski svijet, ali u kojim to vremenima nismo \u010dinili i zar \u0107e to ikad zavr\u0161iti?<\/p>\n

[\u2026] Doga\u0111aji, sudbine, slu\u010dajnosti i pravilnosti, tuge i veselja, rastanci i \u010dekanja, statiranje u njema\u010dko-jugoslavenskim filmskim koprodukcijama o Winnetouu i odlasci na Hajdukove utakmice, Titovi dolasci i smrt Jima Morrisona, ljetni udvara\u010di ja\u010di na rije\u010dima nego na djelu i iznajmljiva\u010di koji \u010de\u0161kim (i slova\u010dkim) turistima \u0161to ih je u kolovozu \u201968. na ljetovanju zatekla sovjetska okupacija ne napla\u0107uju smje\u0161taj i hranu, sve to i \u0161to\u0161ta jo\u0161 zasvjedo\u010deno je na ovim stranicama, jer to je ono \u0161to zovemo zavi\u010daj, ili rodni grad, ovdje Trogir, drugdje nekako druga\u010dije, ali to je \u201eono kad vam je toplo, kad sve znate, kad vam ni\u0161ta nije nepoznato, pa su \u010dak i strahovi, nedoumice i bojazni nekako topli i familijarni. Bilo je tu puno ljudi za koje se pita\u0161 \u0161to uop\u0107e rade na svijetu, jesu li bo\u017eji, civilizacijski ili evolucijski propust, ili pak kobni preskok. Mo\u017eda samo popunjavaju prazninu. Mo\u017eda su njihovi \u017eivoti uzaludni, prazni i besciljni, ali bili su i ostali du\u0161a toga grada. Hodaju\u0107i uskim, gotovo tjeskobno tijesnim ulicama, \u010dovjek se osje\u0107a kao da iza svakog okrznutog ugla vreba neki \u017eivopisni lik, neki melankolik, propalica, \u010dudak, neki mali veliki \u010dovjek \u010dija se pri\u010da mora ispri\u010dati, pa makar se i izmislila.\u201c<\/p>\n

iz pogovora Ive \u017dani\u0107a<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru<\/strong><\/p>\n

Vlado Vuru\u0161i\u0107 ro\u0111en je u Trogiru. Zavr\u0161io je Filozofski fakultet u Zagrebu. Autor je dviju publicisti\u010dkih knjiga, \u201cNogomet: svjetska prvenstva\u201d (u suradnji s prijateljem Ivicom Buljanom) te \u201cPri\u010da o nogometu i rokenrolu\u201d, a sudjelovao je u radu na mnogim posebnim prilozima poput onih o operaciji \u201cOluja\u201d, tragediji Vukovara te biografiji pape Franje. Za kratku pri\u010du \u201cMiris oceana\u201d dobio je nagradu na natje\u010daju HAVC-a i Ministarstva branitelja. Radi kao novinar u Jutarnjem listu. Radio je ratne reporta\u017ee iz Slovenije, Hrvatske i BiH. Bio je i sudionik Domovinskog rata. Za svoje reporta\u017ee objavljene u Globusu dobio je nagradu Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva Marija Juri\u0107 Zagorka. Objavio je vi\u0161e prijevoda s ruskog.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/obala-marsala-tita\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12854,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-12853","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/obala_naslovnica_web.jpg?fit=489%2C759&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":12853,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":12853,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":12853,"position":2},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":12853,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":12853,"position":4},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":12853,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12853"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12853\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12857,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12853\/revisions\/12857"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}