{"id":12853,"date":"2018-12-14T16:25:29","date_gmt":"2018-12-14T16:25:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12853"},"modified":"2018-12-14T16:31:04","modified_gmt":"2018-12-14T16:31:04","slug":"vlado-vurusic-obala-marsala-tita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12853","title":{"rendered":"Vlado Vuru\u0161i\u0107, \u201cObala mar\u0161ala Tita\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107 objavio je 2018. godine \u201cknjigu uspomena Vlade Vuru\u0161i\u0107a na odrastanje u Trogiru u \u0161ezdesetima i sedamdesetima\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010d: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

Autor: Vlado Vuru\u0161i\u0107<\/p>\n

Urednik: Boris Peri\u0107<\/p>\n

Lektura: Petra Slovak<\/p>\n

Prijelom i ovitak: Iva Mandi\u0107<\/p>\n

Za izradu ovitka kori\u0161tena fotografija Tina Vuru\u0161i\u0107a<\/p>\n

Broj stranica: 396<\/p>\n

 <\/p>\n

Opis<\/strong><\/p>\n

Knjiga uspomena Vlade Vuru\u0161i\u0107a na odrastanje u Trogiru u \u0161ezdesetima i sedamdesetima nije \u2018samo\u2019 jo\u0161 jedna zbirka privatnih uspomena, nego zbirka uspomena koje govore mnogima i koje se izdi\u017eu iznad iskustvenog obzora svog autora i konkretnog mjesta i vremena, konkretnih do\u017eivljaja i osoba. [\u2026] Zato neka ni\u0161ta ne brinu oni koji nisu odrasli ni na mjestu ni u vremenima na kojima je to obavio Vlado; u knjizi je sve taman i za njih. Posrijedi su desetlje\u0107a kad je jedno dru\u0161tvo upoznavalo i tra\u017eilo samo sebe, ali u kojim to desetlje\u0107ima ono to nije \u010dinilo? Posrijedi je vrijeme kad smo spoznavali vanjski svijet, ali u kojim to vremenima nismo \u010dinili i zar \u0107e to ikad zavr\u0161iti?<\/p>\n

[\u2026] Doga\u0111aji, sudbine, slu\u010dajnosti i pravilnosti, tuge i veselja, rastanci i \u010dekanja, statiranje u njema\u010dko-jugoslavenskim filmskim koprodukcijama o Winnetouu i odlasci na Hajdukove utakmice, Titovi dolasci i smrt Jima Morrisona, ljetni udvara\u010di ja\u010di na rije\u010dima nego na djelu i iznajmljiva\u010di koji \u010de\u0161kim (i slova\u010dkim) turistima \u0161to ih je u kolovozu \u201968. na ljetovanju zatekla sovjetska okupacija ne napla\u0107uju smje\u0161taj i hranu, sve to i \u0161to\u0161ta jo\u0161 zasvjedo\u010deno je na ovim stranicama, jer to je ono \u0161to zovemo zavi\u010daj, ili rodni grad, ovdje Trogir, drugdje nekako druga\u010dije, ali to je \u201eono kad vam je toplo, kad sve znate, kad vam ni\u0161ta nije nepoznato, pa su \u010dak i strahovi, nedoumice i bojazni nekako topli i familijarni. Bilo je tu puno ljudi za koje se pita\u0161 \u0161to uop\u0107e rade na svijetu, jesu li bo\u017eji, civilizacijski ili evolucijski propust, ili pak kobni preskok. Mo\u017eda samo popunjavaju prazninu. Mo\u017eda su njihovi \u017eivoti uzaludni, prazni i besciljni, ali bili su i ostali du\u0161a toga grada. Hodaju\u0107i uskim, gotovo tjeskobno tijesnim ulicama, \u010dovjek se osje\u0107a kao da iza svakog okrznutog ugla vreba neki \u017eivopisni lik, neki melankolik, propalica, \u010dudak, neki mali veliki \u010dovjek \u010dija se pri\u010da mora ispri\u010dati, pa makar se i izmislila.\u201c<\/p>\n

iz pogovora Ive \u017dani\u0107a<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru<\/strong><\/p>\n

Vlado Vuru\u0161i\u0107 ro\u0111en je u Trogiru. Zavr\u0161io je Filozofski fakultet u Zagrebu. Autor je dviju publicisti\u010dkih knjiga, \u201cNogomet: svjetska prvenstva\u201d (u suradnji s prijateljem Ivicom Buljanom) te \u201cPri\u010da o nogometu i rokenrolu\u201d, a sudjelovao je u radu na mnogim posebnim prilozima poput onih o operaciji \u201cOluja\u201d, tragediji Vukovara te biografiji pape Franje. Za kratku pri\u010du \u201cMiris oceana\u201d dobio je nagradu na natje\u010daju HAVC-a i Ministarstva branitelja. Radi kao novinar u Jutarnjem listu. Radio je ratne reporta\u017ee iz Slovenije, Hrvatske i BiH. Bio je i sudionik Domovinskog rata. Za svoje reporta\u017ee objavljene u Globusu dobio je nagradu Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva Marija Juri\u0107 Zagorka. Objavio je vi\u0161e prijevoda s ruskog.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/obala-marsala-tita\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12854,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-12853","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/obala_naslovnica_web.jpg?fit=489%2C759&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54822,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54822","url_meta":{"origin":12853,"position":0},"title":"Kasimma, \u201ePortret za dar-mar\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbirka pri\u010da nigerijske spisateljice Kasimme prikazuje \u017eivot u za\u010dudnoj svevremenskoj perspektivi koja supostavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i obi\u010daje nigerijskog naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije, najmnogoljudnije afri\u010dke zemlje koju je ve\u0107 minula panika postkolonijalnog pusto\u0161enja prirodnih resursa i poni\u017eavanja, te je zapala u duboku ekonomsku i politi\u010dku depresiju. Zemlja je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Portret-za-dar-mar.jpg?fit=296%2C468&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":12853,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54630","url_meta":{"origin":12853,"position":2},"title":"Zbirka \u201cHomo Climaticum: Balkan\u201d: Manifest regionalne knji\u017eevnosti o klimatskoj krizi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Zbirka Homo Climaticum pribli\u017eava autenti\u010dne perspektive onih koji \u017eive u klimatskoj krizi, a pritom i na Balkanu. Nastala u okviru europskog projekta STORY posve\u0107enog glasovima mladih, zbirka je svjedo\u010danstvo i manifest generacije koja preuzima odgovornost za budu\u0107nost planeta. Na poziv da zamisle svjetove koji dolaze (ili koji su mo\u017eda ve\u0107\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":12853,"position":3},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778","url_meta":{"origin":12853,"position":4},"title":"Boris Akunin, “Pelagija i crni monah”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"U ovom romanu \u010ditatelji mogu \u010duti odjeke Tolstoja, Dostojevskog i \u010cehova, u\u017eivati u intrigantnom krimi\u0107u i u dobroj knji\u017eevnosti. Los Angeles Times Mali ruski gradi\u0107 Zavol\u017esk nije se jo\u0161 do kraja oporavio od slu\u010daja Bijelog buldoga, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala jo\u0161 jedna neobi\u010dna pojava. U grad je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":12853,"position":5},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12853"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12853\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12857,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12853\/revisions\/12857"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}