{"id":12841,"date":"2018-12-13T21:48:53","date_gmt":"2018-12-13T21:48:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12841"},"modified":"2018-12-13T21:48:53","modified_gmt":"2018-12-13T21:48:53","slug":"odrzana-druga-konferencija-ko-je-prvi-poceo-istoricari-protiv-revizionizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12841","title":{"rendered":"Odr\u017eana druga konferencija \u201eKo je prvi po\u010deo? Istori\u010dari protiv revizionizma\u201c"},"content":{"rendered":"

Druga konferencija \u201eKo je prvi po\u010deo? Istori\u010dari protiv revizionizma\u201c odr\u017eana je 9. i 10. prosinca 2018. u Novom Sadu, a na njoj su sudjelovali povjesni\u010dari i stru\u010dnjaci iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

KO JE PRVI PO\u010cEO? ISTORI\u010cARI PROTIV REVIZIONIZMA DRUGA KONFERENCIJA, NOVI SAD 9. i 10. DECEMBAR<\/p>\n

 <\/p>\n

Druga konferencija projekta \u201cKo je prvi po\u010deo? \u2013 Istori\u010dari protiv revizionizma\u201d odr\u017ea\u0107e se u Omladinskom centru CK13 u Novom Sadu, 9. i 10. decembra od 18 sati. Prvi debatni dan nosi radni naslov SVI NA\u0160I RATOVI, Drugi svetski rat i ratovi 1990-ih dok \u0107e drugog dana konferencije eminentni istori\u010dari iz zemalja biv\u0161e Jugoslavije debatovati na temu SVE NA\u0160E JUGOSLAVIJE, Stvaranje i razaranje prve i druge Jugoslavije.<\/p>\n

 <\/p>\n

U\u010destvuju: Vesna Ter\u0161eli\u010d, Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107, Sr\u0111an \u0160u\u0161nica, Olga Manojlovi\u0107 Pintar, Nemanja Stjepanovi\u0107, Bojan Balkovec, Petar Todorov, Adnan Preki\u0107 i Goran Hutinec kao i \u010dlanovi radne grupe projekta \u201cKo je prvi po\u010deo? \u2013 Istori\u010dari protiv revizionizma\u201d: Dubravka Stojanovi\u0107, Milivoj Be\u0161lin, Tvrtko Jakovina i Husnija Kamberovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon projekta \u201cJezici i nacionalizmi\u201d, koji se bavio kompleksnim pitanjem realnosti postojanja \u010detiri politi\u010dka jezika u regionu, kao i nakon njegovog velikog finala \u2013 Deklaracije o zajedni\u010dkom jeziku, na kojoj je radilo 30 lingvista i drugih eksperta i koju je svojim potpisima podr\u017ealo oko deset hiljada ljudi iz \u010ditavog regiona Zapadnog Balkana \u2013 Udru\u017eenje KROKODIL je zapo\u010delo novi projekat pod nazivom \u201cKo je prvi po\u010deo? \u2013 Istori\u010dari protiv revizionizma\u201d. Ovaj dvoipogodi\u0161nji projekat zapo\u010deo je velikom konferencijom u okviru festivala KROKODIL juna meseca ove godine na kojoj je prisustvovalo vi\u0161e stotina posetilaca a koja je okupila istori\u010dare iz svih dr\u017eava Zapadnog Balkana.<\/p>\n

 <\/p>\n

Od juna do septembra meseca organizovani su rezidencijalni boravci za istori\u010dare u okviru \u201cKROKODILove ku\u0107e za pisce\u201d u Beogradu. Dvonedeljni rezidencijalni boravak omogu\u0107io je da \u0161estoro istori\u010dara vr\u0161e istra\u017eivanje, pre svega imaju\u0107i u vidu da su dokumenti jugoslovenske istorije pohranjeni u Arhivu Jugoslavije kao i u Arhivu Minstarstva spoljnih poslova Srbije, oba sa sedi\u0161tem u Beogradu. Nakon rezidencijalnih boravaka istori\u010dara, u septembru mesecu odr\u017eane su tri letnje \u0161kole namenjene studentima iz regiona biv\u0161e Jugoslavije \u010diji je cilj bio da studente upozna s metodom multi-perspektivnog istorijskog narativa. Fokus studentskih radova tokom njihove saradnje s mentorima bile su neuralgi\u010dne ta\u010dke istorije jugoslovenske dr\u017eave.<\/p>\n

 <\/p>\n

Glavni cilj ovog projekta je stvaranje prostora za istorijski i inter-kulturalni dijalog kroz kreiranje mre\u017ee istori\u010dara, pisaca, novinara, studenata i \u0161ire publike koja \u0107e doprineti re\u0161avanju konflikta, uzajamno po\u0161tovanim istorijskim narativima (ako ve\u0107 zajedni\u010dki nije mogu\u0107), i inkluzivnijoj kulturi se\u0107anja. Projektne aktivnosti \u0107e rezultirati stvaranjem odr\u017eive platforme koja \u0107e omogu\u0107iti prihvatljive interpretacije doga\u0111aja iz bli\u017ee i dalje pro\u0161losti kori\u0161\u0107enjem metoda multi-perspektivnog istorijskog narativa. Beogradska konferencija okupi\u0107e vode\u0107e eksperte me\u0111u istori\u010darima iz Srbije i regiona me\u0111u kojima su Dr Dubravka Stojanovi\u0107, Dr Bo\u017eo Repe, Dr Husnija Kamberovi\u0107, Dr Milivoj Be\u0161lin, Dr Tvrtko Jakovina Dr Peter Mik\u0161a, Dr Hrvoje Klasi\u0107, Adnan Preki\u0107 i mnogi drugi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj projekat finansira Evropska Unija a bi\u0107e implementiran u bliskoj saradnji s organizacijom forumZFD Srbija. Projekat su podr\u017eali Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Kancelarija za saradnju sa civilnim dru\u0161tvom Vlade Republike Srbije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.krokodil.rs\/2018\/12\/ko-je-prvi-poceo-istoricari-protiv-revizionizma-druga-konferencija-novi-sad-9-i-10-decembar\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medijskih odjeka:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.autonomija.info\/nemanja-stjepanovic-srbija-je-bila-duboko-ukljucena-u-ratove-u-hrvatskoj-i-u-bosni-i-hercegovini.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.danas.rs\/drustvo\/stjepanovic-vlast-prikriva-ulogu-srbije-u-ratovima-u-hrvatskoj-i-bih\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.autonomija.info\/istoricari-muzej-prisajedinjenja-je-propagandisticka-izlozba.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/avangarda.ba\/detaljno.php?id=696<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12842,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-12841","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/foto.jpg?fit=1280%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":12841,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":12841,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":12841,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":12841,"position":3},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":12841,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":12841,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12841","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12841"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12841\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12843,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12841\/revisions\/12843"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12842"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}