{"id":12737,"date":"2018-12-07T18:58:31","date_gmt":"2018-12-07T18:58:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12737"},"modified":"2018-12-07T18:58:31","modified_gmt":"2018-12-07T18:58:31","slug":"spanjolski-knjizevnik-i-publicist-javier-cercas-gostuje-u-puli-i-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12737","title":{"rendered":"\u0160panjolski knji\u017eevnik i publicist Javier Cercas gostuje u Puli i Zagrebu"},"content":{"rendered":"<p>\u0160panjolski knji\u017eevnik i publicist<strong> Javier Cercas <\/strong>gostuje 8. i 9. prosinca u Hrvatskoj, u Puli kao gost <strong>24. Sa(n)jam knjige u Istri<\/strong>, a\u00a0u Zagrebu kao gost <strong>Filozofskog teatra<\/strong>. Povod je gostovanju njegov nedavno objavljeni roman &#8220;<strong>Zakoni granice<\/strong>&#8221;\u00a0koji &#8220;na tankoj me\u0111i izme\u0111u fikcije i zbilje propituje granice na\u0161e slobode, motive na\u0161ih postupaka i neuhvatljivu prirodu istine&#8221;.<\/p>\n<p>Na Pulskom festivalu knjiga i autora <strong>Javier Cercas <\/strong>\u0107e u subotu, 8. prosinca sudjelovati u programu <em>Doru\u010dak s autorom<\/em> voditelja <strong>Aljo\u0161e Pu\u017eara<\/strong>. Kasnije istog dana, u programu <em>Suton uz knjigu<\/em> bit \u0107e predstavljen roman &#8220;Zakoni granice&#8221;,\u00a0o kojem \u0107e uz autora razgovarati <strong>Tomislav Brlek<\/strong> i <strong>Vlaho Bogi\u0161i\u0107<\/strong>.<\/p>\n<p>U Zagrebu gostuje u programu <strong>Filozofskog teatra <\/strong>koji \u0107e se odr\u017eati 9. prosinca u 20 sati u foyeru Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta. Uz simultani prijevod sa \u0161panjolskog s autorom \u0107e razgovarati <strong>Sre\u0107ko Horvat.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Javier Cercas<\/strong>\u00a0ro\u0111en je 1962. u gradi\u0107u Ibahernando, u Extremaduri, na zapadu \u0160panjolske. Jo\u0161 kao dijete s obitelji se preselio u Geronu, u srce Katalonije, pa iako se u zavi\u010daj nije prestao vra\u0107ati, trajno je ostao u tom kulturnom krugu: studirao je u Barceloni, predavao knji\u017eevnost u Geroni, a i stalni je, utjecajni komentator katalonskog izdanja El Pa\u00edsa, \u010diji se knji\u017eevni eseji ali i dru\u0161tvene procjene prate od Madrida do Oxforda, gdje je tako\u0111er gostovao kao profesor komparativnih studija. Cercas je formiran u ambijentu Francova radikalno konzervativnog integralizma, u doba kada su se u gotovo svakoj obitelji jo\u0161 neposredno osje\u0107ale posljedice surovih podjela.<\/p>\n<p>Svjetski uspjeh postigao je romanom &#8220;<strong>Salaminski vojnici<\/strong>&#8221; (Soldados de Salamina) koji je nastao prema istinitoj, gotovo legendarnoj pri\u010di iz \u0160panjolskoga gra\u0111anskog rata o \u010dudesnu spasenju pisca Rafaela S\u00e1ncheza Mazasa, osniva\u010da fa\u0161isti\u010dke Falange. Roman je ubrzo po objavljivanju 2001. nagra\u0111en Nagradom katalonske udruge knji\u017eara Premi Llibreter, nagradom Premio Ciutat de Barcelona, nagradom \u017eirija pisaca Premio Salamb\u00f3, nagradama Premio de la Cr\u00edtica de Chile, Premio Qu\u00e9 Leer, Premio Extremadura i Premio Grinzane-Cavour te u Velikoj Britaniji nagradom Independent Foreign Fiction Prize. Preveden je na petnaest jezika, a\u00a0David Trueba\u00a0je prema romanu snimio istoimeni film.<\/p>\n<p>Objavio je zbirku pripovjedaka &#8220;Relatos reales&#8221; (Istinite pri\u010de, 2000.) i dva hvaljena romana, &#8220;El m\u00f3vil&#8221; (Motiv, 1987.) i &#8220;El vientre de la ballena&#8221; (Kitov trbuh, 1997.). Godine 2005. dijelom potaknut ratom u Iraku, Cercas objavljuje &#8220;Brzinu svjetlosti&#8221; (Le velocidad de la luz) roman o prijateljstvu, u\u017easu rata, krivnji i nemogu\u0107nosti iskupljenja. Roman &#8220;Anatomija jedne pobune&#8221; (Anatom\u00eda de un instante, 2009.) nadahnut je klju\u010dnim trenutkom svr\u0161etka Francove diktature \u2013 poku\u0161ajem dr\u017eavnog udara u \u0161panjolskom parlamentu. Objavio je jo\u0161 romane &#8220;Zakoni granice&#8221; (Las leyes de la frontera, 2012.), &#8220;El Impostor&#8221; (2014.) i &#8220;El monarca de las sombras&#8221; (2017.)<\/p>\n<p>Na hrvatskom su u prijevodu<strong>\u00a0Silvane Rogli\u0107\u00a0<\/strong>i izdanju <strong>Frakture <\/strong>objavljeni njegovi romani: &#8220;<strong>Salaminski vojnici<\/strong>&#8221; (2008.), &#8220;<strong>Brzina svjetlosti<\/strong>&#8221; (2011.), &#8220;<strong>Anatomija jedne pobune<\/strong>&#8221; (2014.), &#8220;<strong>Prevarant<\/strong>&#8221; (2017.) i &#8220;<strong>Zakoni granice<\/strong>&#8221; (2018.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/spanjolski-knjizevnik-i-publicist-javier-cercas-gostuje-u-puli-i-zagrebu\">https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/spanjolski-knjizevnik-i-publicist-javier-cercas-gostuje-u-puli-i-zagrebu<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12738,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-12737","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/anatomija_jedne_pobune.jpg?fit=408%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":12737,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":12737,"position":1},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":12737,"position":2},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":12737,"position":3},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53902,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53902","url_meta":{"origin":12737,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje na skupu &#8220;Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe (16th\u2013mid-19th centuries)&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U zavr\u0161noj godini projekta Modeli naru\u010diteljstva: Naru\u010ditelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stolje\u0107u, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3190, voditelj projekta prof.dr.sc. Dubravka Botica), najavljujemo me\u0111unarodnu konferenciju Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe(16th\u2013mid-19th centuries).\u00a0Konferencija se organizira u suradnji s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":12737,"position":5},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12737","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12737"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12737\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12739,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12737\/revisions\/12739"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12738"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12737"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12737"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12737"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}