{"id":12680,"date":"2018-12-05T13:05:06","date_gmt":"2018-12-05T13:05:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12680"},"modified":"2018-12-05T13:06:39","modified_gmt":"2018-12-05T13:06:39","slug":"upotrebe-prosinackih-zrtava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12680","title":{"rendered":"Upotrebe \u201eprosina\u010dkih \u017ertava\u201c"},"content":{"rendered":"

Povodom stogodi\u0161njice \u201eprosina\u010dkih \u017ertava\u201c u Zagrebu 5. XII. 1918. dio dana\u0161njih medijskih natpisa pojednostavljuje doga\u0111aj, koristi ga kao argument protiv stvaranja Kraljevine SHS, pre\u0161u\u0107uje socijalne i druge aspekte te ga posve neprimjereno povezuje s \u010ditavim 20. stolje\u0107em i Domovinskim ratom\u2026 Dakako, potpuno suprotno javno dostupnom historiografskom znanju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Primjer (zlo)upotrebe \u201eprosina\u010dkih \u017ertava\u201c:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Direktno.hr<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

05.12.2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

POKOLJ NA TRGU BANA JELA\u010cI\u0106A<\/p>\n

 <\/p>\n

PROSINA\u010cKE \u017dRTVE Hrvati su Beogradu rekli NE, krvoproli\u0107em je nagovije\u0161teno \u0161to \u0107e se doga\u0111ati u ostatku stolje\u0107a<\/p>\n

 <\/p>\n

Prvoga dana prosinca 1918. godine stvorena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ujedinjenjem Dr\u017eave SHS i Kraljevine Srbije koja je ne\u0161to ranije pripojila podru\u010dje Vojvodine i Kraljevine Crne Gore. Ve\u0107 nekoliko dana kasnije, oni koji su se tome usprotivili, likvidirani su na svirep i kukavi\u010dki na\u010din.<\/p>\n

Stvaranje Kraljevine SHS (prve Jugoslavije) uvod je u turbulentno 20. stolje\u0107e koje je zavr\u0161ilo brutalnim i krvavim ratovima ’90-ih i raspadom druge Jugoslavije.<\/p>\n

Jugoslavenske vlasti pokazale kakva \u0107e to biti zemlja: velikosrpska, hegemonisti\u010dka, netolerantna i pona\u0161anjem je najavila desetlje\u0107a monarhofa\u0161izma.<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

Tih dana po\u010dela je bitka za slobodu hrvatskog naroda od velikosrpske hegemonije, a koja je zavr\u0161ena pobjedom u Domovinskom ratu, usprkos nekim idejama koje su jo\u0161 uvijek \u017eive…<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/direktno.hr\/direkt\/prosinacke-zrtve-hrvati-su-beogradu-rekli-ne-krvoprolicem-je-nagovijesteno-sto-ce-se-dogadati-u-ostatku-stoljeca-141099\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Usporediti:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/direktno.hr\/direkt\/fotogalerija-domobrani-i-hsp-poklonili-se-prosinackim-zrtvama-jelacic-placu-141121\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/narod.hr\/kultura\/5-prosinca-1918-prosinacke-zrtve-sto-je-o-krvavim-dogadajima-i-pokolju-u-zagrebu-pisao-dr-rudolf-horvat<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.24sata.hr\/news\/dan-kad-su-mitraljezima-pucali-po-gra-anima-u-centru-zagreba-603088<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Kontrapunkt<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Historiografsko tuma\u010denje:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatska enciklopedija<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

prosina\u010dke \u017ertve<\/strong>, naziv za doga\u0111aje, koji su se odigrali 5. XII. 1918. u Zagrebu, nedugo nakon progla\u0161enja Kraljevine SHS. Da bi se pokazalo kako Zagrep\u010dani podupiru ujedinjenje u Kraljevinu SHS, Narodno vije\u0107e Dr\u017eave SHS odlu\u010dilo je u Zagrebu organizirati proslavu ujedinjenja te su 5. XII. bili organizirani skupovi potpore ujedinjenju i misa u zagreba\u010dkoj katedrali. Istodobno je krenula povorka nezadovoljnih gra\u0111ana, predvo\u0111ena pripadnicima 25. i 53. pje\u0161a\u010dke (domobranske) pukovnije, koja je izvikivala parole potpore hrvatskoj republici, kao i bolj\u0161evi\u010dkoj revoluciji. Po\u0161to su prosvjednici stigli na Jela\u010di\u0107ev trg, vladine snage (sokola\u0161i i drugi dragovoljci, prista\u0161e Narodnoga vije\u0107a) otpo\u010deli su paljbu iz okolnih ku\u0107a. Pritom je smrtno stradalo 15 osoba, a vi\u0161e od 20 bilo ih je ranjeno. Iste je no\u0107i zagreba\u010dki garnizon bio razoru\u017ean, ubrzo potom bile su ukinute spomenute dvije pukovnije, a vojne funkcije preuzeli su odredi vladine vojske u Zagrebu. Uskoro su bile uvedene izvanredne mjere; bilo je ograni\u010deno radno vrijeme javnih lokala, zabranjeno je okupljanje i javno ogla\u0161avanje. Prosina\u010dke \u017ertve bile su prvi masovni prosvjed protiv novouspostavljene dr\u017eave. \u010cinjenica da su vojnici dviju domobranskih pukovnija izvikivali parole potpore stvaranju hrvatske republike, pa \u010dak i bolj\u0161evi\u010dkoj revoluciji, u hrvatskoj i jugoslavenskoj historiografiji tuma\u010dilo se katkad nacionalnim, a katkad socijalnim stajali\u0161tima i motivima sudionika prosvjeda. No koncem 1918. prosvjedi i pobune vojnika i gra\u0111ana bili su \u010desta pojava, ne samo u Hrvatskoj ve\u0107 i u Njema\u010dkoj, Austriji i Mad\u017earskoj. Socijalisti\u010dke i bolj\u0161evi\u010dke ideje prodirale su me\u0111u vojnike na cijelome podru\u010dju Dr\u017eave SHS. Ideja republikanizma tako\u0111er je bila privla\u010dna i u jednome dijelu stanovni\u0161tva shva\u0107ala se kao ideja o dr\u017eavi bez rata, vojske, neima\u0161tine i poreza te je svaka monarhija bila neprihvatljiva.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.enciklopedija.hr\/natuknica.aspx?ID=50697<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12681,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-12680","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Prosvjedi_5_prosinca_1918_MGZ.jpg?fit=1000%2C735&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":12680,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":12680,"position":1},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":12680,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":12680,"position":3},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":12680,"position":4},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":12680,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12680","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12680"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12680\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12684,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12680\/revisions\/12684"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12681"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12680"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12680"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12680"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}