{"id":12674,"date":"2018-12-05T11:16:13","date_gmt":"2018-12-05T11:16:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12674"},"modified":"2018-12-05T12:06:40","modified_gmt":"2018-12-05T12:06:40","slug":"dokumentarni-serijal-o-valpovstini-i-miholjstini-2-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12674","title":{"rendered":"Dokumentarni serijal o Valpov\u0161tini i Miholj\u0161tini (2-4)"},"content":{"rendered":"<p>Novi nastavci dokumentarnog serijala \u201cZapisi iz Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine\u201d dostupni su online na YouTubeu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Video: Valpovo \u2013 sredi\u0161te tijekom srednjeg vijeka i osmanske vlasti<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U drugom dijelu Zapisa iz Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine progovara se o trgovi\u0161tu Valpovo \u2013sredi\u0161tu slavonske Podravine, odnosno dana\u0161nje Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine. Mo\u0107i \u0107ete izme\u0111u ostaloga vidjeti prikaz Valpova iz zemljovida koji je nacrtan 1730-ih godina, prikaze valpova\u010dke kule, valpova\u010dke kapelice koja je u svojih \u0161est stolje\u0107a postojanja bila kapelica sv. Ladislava, d\u017eamija i kapelica sv. Trojstva, kao i prikaze drugih naselja sredi\u0161nje Valpov\u0161tine i ju\u017ene Miholj\u0161tine iz zemljovida koji su nastali 1730-ih i 1780-ih godina.<\/p>\n<p>Progovara se o razvoju Valpova tijekom srednjeg vijeka i osmanske vlasti pri \u010demu \u0107e se daje interpretacija i na pitanja:<\/p>\n<p>Kada Valpovo do\u017eivljava prvu \u201erenesansu\u201c?<\/p>\n<p>Tko su bili srednjovjekovni vladari Valpova, Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine?<\/p>\n<p>\u0160to je od materijalne ba\u0161tine ostalo u Valpovu od srednjega vijeka?<\/p>\n<p>Koja su naselja Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine bila sredi\u0161ta tijekom osmanske vlasti?<\/p>\n<p>Tko je \u017eivio u Valpovu, a tko u ostalim naseljima tijekom osmanske vlasti?<\/p>\n<p>Kada dolazi do politi\u010dkih, konfesionalnih i demografskih promjena u Valpov\u0161tini i Miholj\u0161tini?<\/p>\n<p>Drugi dio serijala zavr\u0161ava s koncem 17. stolje\u0107a, odnosno promjenom vlasti uz uvod u tre\u0107i dio u kojemu \u0107e se progovoriti o drugoj renesansi Valpova, gradnji dvorca i dolasku obitelji Hilleprand u Slavoniju i Valpovo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/youtu.be\/H7FTZol5-AE\">https:\/\/youtu.be\/H7FTZol5-AE<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Video: Valpovo \u2013 sredi\u0161te migracija i obitelji Hilleprand<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tko je sve \u017eivio u Valpovu prije tri stolje\u0107a i \u201ekusur\u201c godina?<\/p>\n<p>Iz kojih naselja dolaze \u017eivjeti u Valpovo i mo\u010dvare?<\/p>\n<p>Kako je Valpovo izgledalo tijekom 18. stolje\u0107a?<\/p>\n<p>Kako je izgledala srednjovjekovna utvrda po\u010detkom 18. stolje\u0107a?<\/p>\n<p>Kada je do\u0161ao i \u0161to je radio Petar II. Antun Hilleprand von Prandau?<\/p>\n<p>Od kojih se dijelova sastoji valpova\u010dki dvorac?<\/p>\n<p>Kada je valpova\u010dki dvorac poprimio dana\u0161nji izgled?<\/p>\n<p>\u0160to se nalazilo na Zelenom brijegu?<\/p>\n<p>Gdje su sve bili tokovi rijeke Kara\u0161ice?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I na mnoga druga pitanja poku\u0161at \u0107e se dati odgovor u tre\u0107em dijelu Zapisa iz Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine \u2013 Valpovo, 2. dio. Uz prikaz Valpova iz zemljovida 1730-ih i 1780-ih godina mo\u0107i \u0107ete vidjeti i prikaz naselja sredi\u0161nje i ju\u017ene Valpov\u0161tine (Veli\u0161kovci, Gat, Tiborjanci, Bocanjevci, Vinogradci, Bistrinci, Ivanovci, Zel\u010din, Harkanovci\u2026), isto\u010dne i ju\u017ene Miholj\u0161tine (Marijanci, \u010crnkovci, Radikovci, \u010camagajevci, Kuni\u0161inci, Beni\u010danci, Laci\u0107i\u2026), mo\u010dvare koje su progutale naselja koncem 17. i po\u010detkom 18. stolje\u0107a (\u010cakanci, Mer\u010dinci, Metlinci\u2026), prikaze valpova\u010dkog dvorca, \u017eupne crkve i valpova\u010dkih ku\u0107a iz 18. stolje\u0107a, tokove rijeka Drave, Kara\u0161ice i Vu\u010dice tijekom 18. stolje\u0107a\u2026<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Serijal Zapisi iz Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine nastao je kao rezultat suradnje Valpov\u0161tine.info, Hrvatskog radija Valpov\u0161tine i \u0160egrtskih zapisa. U 12 dijelova \u0107e se progovoriti o povijesti slavonske Podravine, ali i ostatka Slavonije uz kori\u0161tenje povijesnih izvora i zemljovida iz 17. i 18. stolje\u0107a.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=7IvbKnRw2kg\">https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=7IvbKnRw2kg<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Video: Valpovo i Miholjac \u2013 dva razli\u010dita sredi\u0161ta jednog vlastelinstva<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u0160to je Valpovo bilo osim administrativnog sredi\u0161ta slavonske Podravine?<\/p>\n<p>Koje je naselje najvi\u0161e mijenjalo nazive u gotovo 1000 godina?<\/p>\n<p>Koji su se rije\u010dni prijelazi nalazili kod Valpova, \u0160okac Miholjca, Petrijevaca i Moslavine?<\/p>\n<p>Tko je sve prolazio podravskom magistralom i miholja\u010dkom skelom?<\/p>\n<p>Kada se valpova\u010dko vlastelinstvo dijeli na dva dijela?<\/p>\n<p>Koji je dio dobio Karlo, a koji Gustav?<\/p>\n<p>Tko de facto ujedinjuje valpova\u010dko i miholja\u010dko vlastelinstvo?<\/p>\n<p>Valpovo ima takozvanu tursku kulu, a Donji Miholjac?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I na mnoga druga pitanja poku\u0161at \u0107e se dati odgovor u \u010detvrtom dijelu Zapisa iz Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine \u2013 Donji Miholjac, 1. dio. Za razliku od prija\u0161njih dijelova serijala kada smo donijeli prikaze Valpova iz zemljovida 18. stolje\u0107a sada \u0107ete mo\u0107i vidjeti i prikaze Valpova i okolice, kao i Miholjca i okolice iz zemljovida 19. stolje\u0107a. Tako\u0111er \u0107ete mo\u0107i vidjeti i osamnaestoljetne prikaze iz zemljovida takozvane kopnene \u017eile kucavice Valpova\u0161tine i Miholj\u0161tine \u2013 dana\u0161nje podravske magistrale. Donose se i do sada neprikazani izgledi naselja Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine iz 1730-ih godina \u2013 Ladimirevci, Satnica, Harkanovci, \u010crnkovci, Bo\u010dkinci, Kuni\u0161inci, kao i prikaze Svetog \u0110ur\u0111a, Podgajaca Podravskih i Osijeka iz 1780-ih godina. Za sve zaljubljenike u dvorce donosimo i nekoliko fotografija Dvorca Mailath i \u201estarog dvorca\u201c iz Donjeg Miholjca.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Serijal Zapisi iz Valpov\u0161tine i Miholj\u0161tine nastao je kao rezultat suradnje Valpov\u0161tine.info, Hrvatskog radija Valpov\u0161tine i \u0160egrtskih zapisa. U 12 dijelova \u0107e se progovoriti o povijesti slavonske Podravine, ali i ostatka Slavonije uz kori\u0161tenje povijesnih izvora i zemljovida iz 17. i 18. stolje\u0107a.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=tYZf3dpYz_M&amp;feature=youtu.be\">https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=tYZf3dpYz_M&amp;feature=youtu.be<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12679,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-12674","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/Foto.jpg?fit=800%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":12674,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":12674,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":12674,"position":2},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":12674,"position":3},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":12674,"position":4},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":12674,"position":5},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12674"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12674\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12675,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12674\/revisions\/12675"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12679"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}