{"id":12592,"date":"2018-12-01T14:54:13","date_gmt":"2018-12-01T14:54:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12592"},"modified":"2018-12-01T14:54:13","modified_gmt":"2018-12-01T14:54:13","slug":"hrt-otvoreno-o-povijesnom-revizionizmu-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12592","title":{"rendered":"HRT: \u201cOtvoreno\u201d o povijesnom revizionizmu u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"<p>Gosti \u201cOtvorenog\u201d (29.11.2018) bili su Lora Vidovi\u0107 \u2013 pu\u010dka pravobraniteljica, Dra\u017een Bo\u0161njakovi\u0107 \u2013 ministar pravosu\u0111a, Ivo Lu\u010di\u0107 \u2013 Hrvatski institut za povijest, Arsen Bauk \u2013 predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, akademik Zvonko Kusi\u0107 i Anto \u0110api\u0107 \u2013 predsjednik stranke DESNO.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za\u0161to pu\u010dka pravobraniteljica optu\u017euje dr\u017eavna tijela za toleriranje povijesnog revizionizma? Kakva je budu\u0107nost spomen-plo\u010da s pozdravom &#8220;Za dom spremni&#8221;? Za\u0161to SDP tra\u017ei interpelaciju o radu Vlade?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na pitanje \u010dime argumentira optu\u017ebe da dr\u017eavne institucije zatvaraju o\u010di i \u0161ute pred pojavom revizionizma, pu\u010dka pravobraniteljica rekla: vrlo konkretnim primjerima. &#8220;Koncert Marka Perkovi\u0107a Thompsona gdje je bilo izvikivano &#8220;Za dom spremni&#8221; nije uspio do\u0107i do kraja svog pravnog puta jer je nakon osloba\u0111aju\u0107e prvostupanjske odluke policija propustila ulo\u017eiti \u017ealbu zbog \u010dega o toj odluci nije mogao odlu\u010divati Visoki prekr\u0161ajnim sud, a znamo za ujedna\u010denu praksu i Visokog prekr\u0161ajnog i Ustavnog suda koja vrlo jasno i nedvosmisleno govori o karakteru NDH i simbolima koji su iz NDH proizi\u0161li u nekoliko odluka koje su vrlo konzistentne. Odluku da ne ulo\u017ei optu\u017eni prijedlog godinu dana kasnije u vrlo sli\u010dnoj ili istoj situaciji policija je argumentirala upravo tom osloba\u0111aju\u0107om prvostupanjskom pravomo\u0107nom presudom koja je postala pravomo\u0107na zbog propusta policije da se na nju \u017eali. \u010cinjenica je da ZDS i kukaste kri\u017eeve vidimo u javnom prostoru posvuda: fasadama, stadionima, majicama&#8230; to zaista smeta pripadnike naroda koji su bili \u017ertve usta\u0161kog re\u017eima u II. svjetskom ratu. Takvi primjeri ne nailaze na reakcije dr\u017eavnih tijela, nema slu\u017ebene reakcije najvi\u0161ih nositelja dr\u017eavne vlasti koja bi trebala biti u skladu s onim \u0161to stoji u Ustavu, rekla je Vidovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Mislim da stvaranje ovakve slike, da nas na svakom kutku \u010deka netko sa majicom na kojoj je kukasti kri\u017e ili crnoko\u0161ulja\u0161, nije objektivno i to nije slika Hrvatske. U presude sudova ne\u0107u ulaziti jer je svaki sud to obrazlo\u017eio. U konkretnom kontekstu treba pogledati da li je bilo poziva na mr\u017enju, ovakvih ili onakvih motiva i namjera. Oni koji trebaju podnijet \u017ealbu su to ocijenili pa su je podnijeli ili nisu. Ne\u0107u negirati razli\u010ditu praksu na\u0161ih sudova i s te strane mogu je opravdati jedino da je svaki predmet pri\u010da za sebe. Sukladno dobrim preporukama Vije\u0107a za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, jedna od preporuka je da mi imamo institucionalni okvir &#8211; normu koja nam omogu\u0107ava pokretanje procesuiranja i dono\u0161enje odluka u takvim situacijama, no treba razmisliti da li to treba biti malo preciznije upravo radi ovoga. Ministarstvo pravosu\u0111a na tim stvarima radimo, imamo \u0161iroki \u010dlanak u Kaznenom zakonu &#8211; 325 &#8211; koji \u0107emo u suradnji sa stru\u010dnjacima preispitati, da vidimo je li tu mogu\u0107e napraviti iskorake. Po meni, mislim da je ovo pretjerivanje i da to nije realno&#8221;, rekao je ministar Bo\u0161njakovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Ja ne vidim revizionizam u Hrvatskoj. Vije\u0107e je napravilo jako dobar posao i dokument oko kojeg postoji op\u0107a suglasnost svih 17 \u010dlanova vije\u0107a. U tom su materijalu ove stvari jasno obja\u0161njene i da se toga barem pribli\u017eno dr\u017eimo ne bi imali problema koje danas imamo u tuma\u010denju i u pogledu prema tim nekim simbolima &#8211; kukastim kri\u017eevima, slova U, ali to nije nekakav dru\u0161tveni, nego, \u010dini mi se, komunalni problem. U dokumentu Vije\u0107a ima va\u017ena re\u010denica: &#8220;Vrijednosti antifa\u0161izma kao osnovi demokratskog pokreta treba o\u010duvati kako od neofa\u0161isti\u010dkih i parafa\u0161isti\u010dkih agitatora tako i od onih neokomunisti\u010dkih i projugoslavenskih agitatora koji su ih zlorabili i te zlouporabe opravdavaju povijesnom nu\u017edom, a koji zajedno \u010dine svojevrstan neprijateljski savez u kojem jedna strana pothranjuje onu drugu, a obje nastoje okovati hrvatsku politi\u010dku stvarnost zadr\u017eavaju\u0107i je u vrtlogu Drugoga svjetskoga rata&#8221;. Donijeli smo preporuku da se upozorava \u010delne ljude u politici i predsjednike va\u017enih stranaka da se klone te vrste politi\u010dkog obra\u010duna i te vrste prozivanja. Naravno to vrijedi i za institucije kao \u0161to je pravobraniteljica, osim ako doista postoji neka velika opasnost. Za simbole smo preporu\u010dili da se samo iznimno dopusti njihova upotreba u komemorativne svrhe &#8211; na grobljima, mjestima stradanja itd. \u0160to se ti\u010de ne \u010dinjenja institucija, hrvatska dr\u017eava je propustila reagirati mo\u017eda &#8217;91., a \u0161to bi bilo da je reagirala, mo\u017eda bi dovela u pitanje obranu, mo\u017eda je tada bilo va\u017eno da se svatko bori protiv tada\u0161njeg fa\u0161izma velikosrpske agresije&#8221;, rekao je Lu\u010di\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;U interpelaciji iz travnja 2017. tra\u017eili smo 3 stvari: jedna je da se Sabor jasno odredi o pozdravu, druga da se ukloni plo\u010da iz Jasenovca, a tre\u0107i da Vlada napravi nadzor nad statutima udruga koje imaju u statutima taj pozdrav i da sukladno odluci Ustavnog suda iz 2016. stavi van snage&#8221;, rekao je Bauk. Na konstataciju da je pozdrav u grbu HOS-a legalizirala SDP-ova Vlada, Bauk je rekao da je pozdrav je u statut HOS-a prvi put u\u0161ao 2002. i prva presuda prekr\u0161ajnog suda da je taj pozdrav ka\u017enjiv bila je 2016. i 2017. &#8220;Interpelacijom smo htjeli da se ta stvar raspravi u Saboru. Iz izlaganja dobrog dijela zastupnika jasno je da jo\u0161 uvijek imamo problem u shva\u0107anju karaktera NDH i karaktera antifa\u0161isti\u010dke borbe u Hrvatskoj.&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Godine 1998. prvi put je registrirana udruga HOS-a s grbom i ratnim pozdravom HOS-a, a 2001. sam razgovarao s premijerom Ra\u010danom koji mi je rekao da njemu to nije ni\u0161ta sporno i tako je to i\u0161lo posljednjih godina i plo\u010de u Jasenovcu. Mjesec dana nitko nije reagirao dok nije do\u0161la uputa iz Beograda da se treba reagirati. Od tada imamo divlja\u010dki napad na postrojbe HOS-a \u017eele\u0107i uvaliti tu \u010dasnu hrvatsku postrojbu u vrtlog rasprava o Drugom svjetskom ratu \u0161to mi s indignacijom to odbijamo. Za ovo \u0161to je govorila gospo\u0111a Vidovi\u0107 u svakoj ure\u0111enoj dr\u017eavi ne bi mogla obna\u0161ati du\u017enost koju obna\u0161a. Ona sebi daje za pravo da daje arbitra\u017ene politi\u010dke odluke o tome \u0161to je a \u0161to nije. U suvremenoj slobodnoj hrvatskoj dr\u017eavi koja je temeljena na domovinskom ratu svaki napad na postrojbe HOS-a nije za gospo\u0111u Vidovi\u0107 o\u010dito ni\u0161ta sporno, ali je sporno 100 hosovaca koji su pro\u0161li u Koloni sje\u0107anja u Vukovaru, rekao je \u0110api\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jesu li kukasti kri\u017eevi i usta\u0161ko U komunalni problem mislim da su o tome pozvani govoriti pripadnici romske, \u017eidovske i srpske zajednice. Ne bih ba\u0161 olako rekla da je to samo komunalni problem, reagirala je Vidovi\u0107. &#8220;Od objave moje analize iznenadio me broj pozitivnih reakcija, a primila sam i vrlo ozbiljne prijetnje koje sam prijavila policiji, ali na to sam bila spremna. Ali nisam bila spremna na tezu da je Domovinski rat nastavak usta\u0161ke borbe u NDH. O tome govore mrzila\u010dke poruke koje primam. Imam izuzetno po\u0161tovanje prema svakom hrvatskom branitelju, bio on u HOS-u ili ne. Danas znamo da su maloljetne osobe u vrijeme Domovinskog rata mogle biti jedino pripadnici HOS-a i da danas imaju najvi\u0161e problema s priznavanjem statusa jer hrvatska dr\u017eava ne smije priznati da su se borile maloljetne osobe. Sporna je jedino simbolika i ornamenti NDH koji se koriste u javnom prostoru. Kao da je cijeli Domovinski rat bio ozna\u010den usta\u0161kim pozdravom &#8220;Za dom spremni&#8221;, ali to nije tako&#8221;, rekla je.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Akademik Kusi\u0107 odao je priznanje premijeru Plenkovi\u0107u za osnivanje Vije\u0107a za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. &#8220;To je bio veliki iskorak. Vije\u0107e je bilo svjetonazorski pluralisti\u010dko i trebalo je smiriti sve ove strasti koje smo \u010duli. Trebalo je odmaknuti se od emocija. Vije\u0107e je po prvi put uspjelo objektivizirati, koliko je to uop\u0107e mogu\u0107e, doga\u0111anja iz na\u0161e pro\u0161losti. Postoji asimetrija zlo\u010dina &#8211; fa\u0161isti\u010dki su osu\u0111eni dok su komunisti\u010dki slabije poznati i \u010desto prikriveni. Tako je postojala stalna tenzija koja se u dru\u0161tvu obnavljala i Vije\u0107e trebalo napraviti da se to zaustavi i ne prenosi u sljede\u0107e generacije. Odre\u0111ene grupe gra\u0111ana nikad ne\u0107e prihvatiti kompromisna rje\u0161enja koje nudi Vije\u0107e. Ono nije uspjelo stvoriti idealni dokument, ali je on najrealniji i dru\u0161tveno prihvatljiv za najve\u0107i broj gra\u0111ana. Problem je ako ho\u0107ete ne\u0161to racionalno rije\u0161iti, a u podlozi imate emocije. Vije\u0107e je nastojalo objektivno analizirati doga\u0111anja u na\u0161oj pro\u0161losti.&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Ustavni sud u svojoj odluci o nedopustivosti kori\u0161tenja usta\u0161kog znakovlja za imena ulica i trgova jasno rekao da Ustav RH nije vrijednosno neutralan nego da demokracija utemeljena na ljudskim pravima i vladavini prava je jedini politi\u010dki model koji priznaje i o tome treba voditi ra\u010duna&#8221;, rekla je pu\u010dka pravobraniteljica.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Ovo je pitanje va\u017eno, imamo preporuke i na njima treba raditi, a imamo i budu\u0107nost na kojoj trebamo raditi. Trebamo raditi na mjerama da nam ljudi ne idu van, da pove\u0107amo zaposlenost i BDP. Time ne \u017eelim umanjiti va\u017enost ovoga pitanja, jasno je da trebamo o njemu razgovarati i da to polako trebamo prepu\u0161tati povjesni\u010darima, a mi se trebamo baviti budu\u0107no\u0161\u0107u&#8221;, rekao je ministar Bo\u0161njakovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Trebamo se vratiti na jedinstvo hrvatskog naroda u Domovinskom ratu i da to bude poruka za budu\u0107nost. Ove stvari se ne\u0107e rije\u0161iti nikakvim dekretom one \u0107e se rije\u0161iti promjenama u dru\u0161tvu, nizom manjih koraka i ovaj dokument i poruka ove vlade je jasna u kojem smjeru treba i\u0107i&#8221;, rekao je Kusi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Ovo nije tema o povijesti. Ovo je tema o na\u0161oj sada\u0161njosti, vrlo ozbiljno razgovarati i vrlo ozbiljno shvatiti upozorenja i nacionalni h manjina i pu\u010dke pravobraniteljice&#8221;, rekao je Bauk.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Ustav nije neutralan i sve fa\u0161isti\u010dke i sve komunisti\u010dke simbole treba ostaviti na spomenicima i grobljima, tamo gdje im je i mjesto jer su oni dio pro\u0161losti, a ne hrvatske budu\u0107nosti&#8221;, rekao je Lu\u010di\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/vijesti.hrt.hr\/475247\/otvoreno-o-optuzama-za-toleriranje-povijesnog-revizionizma\">https:\/\/vijesti.hrt.hr\/475247\/otvoreno-o-optuzama-za-toleriranje-povijesnog-revizionizma<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12593,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-12592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/otvoreno-hrt.jpg?fit=1024%2C576&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":12592,"position":0},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":12592,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":12592,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":12592,"position":3},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":12592,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":12592,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12592"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12592\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12594,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12592\/revisions\/12594"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12593"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}