{"id":12588,"date":"2018-11-30T17:17:13","date_gmt":"2018-11-30T17:17:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12588"},"modified":"2018-11-30T17:17:13","modified_gmt":"2018-11-30T17:17:13","slug":"izlozba-diskretni-sarm-jugoslavije-alternativni-posteri-jugoslavenske-kinematografije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12588","title":{"rendered":"Izlo\u017eba &#8220;Diskretni \u0161arm Jugoslavije \u2013 alternativni posteri jugoslavenske kinematografije&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>U galeriji Laval Nugent u Zagrebu otvorena je od 29. studenog do 20. prosinca 2018. izlo\u017eba alternativnih plakata jugoslavenske kinematografije sarajevskog umjetnika Borisa Stapi\u0107a &#8220;Diskretni \u0161arm Jugoslavije&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Izlo\u017eba u galeriji Laval Nugent &#8220;Diskretni \u0161arm Jugoslavije &#8211; alternativni posteri jugoslavenske kinematografije&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U galeriji Laval Nugent u Zagrebu \u0107e se u \u010detvrtak 29.11.2018. u 19 h odr\u017eati otvaranje izlo\u017ebe alternativnih plakata jugoslavenske kinematografije sarajevskog umjetnika Borisa Stapi\u0107a pod nazivom &#8220;Diskretni \u0161arm Jugoslavije&#8221;.<\/p>\n<p>Izlo\u017ebu \u0107e otvoriti grafi\u010dki dizajner, ilustrator, strip crta\u010d i novinar Vladimir \u0160agadin.<\/p>\n<p>Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20.12., a mo\u017ee se razgledati radnim danom od 15 do 19 h, te subotom od 11 do 14 h.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u00a0Slike koje su nas opsjedale <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jedno od najustrajnijih sje\u0107anja koje nosim iz djetinjstva slika je kioska nakrcanog stripovima (crtanim romanima, kako su onomad bili poznati me\u0111u \u010ditateljstvom). \u017darko crvena boja kioska i \u0161arenilo naslovnica bili su dovoljni da pridobiju moju pa\u017enju, no oni su zapravo predstavljali tek ulaznu ta\u010dku za beskrajne ma\u0161tarije o tome kakve sve avanture i svjetove kriju svesci u izlogu. Danas, vi\u0161e od \u010detvrt stolje\u0107a kasnije, kad god sanjam djetinjstvo gotovo neizostavno sanjam (i) kiosk sa stripovima \u2013 prizor koji poput okida\u010da pokrene stare osje\u0107aje ushita i \u010du\u0111enja.\u00a0\u00a0 Fascinaciju kakvu je u djetinjstvu i ranoj mladosti u meni pobu\u0111ivao izlog kioska, kod Borisa Stapi\u0107a pobu\u0111ivali su filmski plakati. \u010cini mi se da se radi o sli\u010dnim do\u017eivljajima: bili smo odu\u0161evljeni slikom, ali slikom koju nismo percepirali kao samodovoljan vizualni objekt, nego kao obe\u0107anje nekog drugog, mo\u0107nijeg i trajnijeg iskustva. Ja sam svoj do\u017eivljaj u vi\u0161e navrata nastojao prevesti u tekst; kao likovnjaku, Borisu je jezik vizualnog bio logi\u010dan izbor.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Postoji jo\u0161 jedno formativno iskustvo koje nas dvojica dijelimo. Rije\u010d je o nestanku na\u0161e zemlje u krvi i vatri, nestanku koji je za nas zna\u010dio i nestanak budu\u0107nosti \u2013 ne u smislu neke konkretne dru\u0161tvene i politi\u010dke perspektive, nego u smislu same sposobnosti da se budu\u0107nost zamisli. Kad budu\u0107nost postane prazan okvir, slike pro\u0161losti mrijeste se poput sablasti; kao duhovi na\u0161ih \u017eivota, da parafraziram teoreti\u010dara Marka Fishera, one nastanjuju snove i vizije, ideje i zamisli, misli i asocijacije. Ustrajnost slika koje su nas opsjedale, a uvijek se iznova vra\u0107aju, ne mo\u017ee se tuma\u010diti pukom okrenuto\u0161\u0107u pro\u0161losti, niti naivnom nostalgijom. Slike su znakovi pro\u0161losti, ali jo\u0161 vi\u0161e odsutne budu\u0107nosti: one nose \u017eal za vremenom koje je moglo biti. Ovdje okupljeni radovi Borisa Stapi\u0107a me\u0111u ostalim su i duboko obilje\u017eeni takvim osje\u0107anjem \u2013 u kojem, vjerujem, Boris i ja nipo\u0161to nismo usamljeni. (Dinko Kreho)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Jugoslavija, filmovi, muzika, stripovi&#8230; fragmenti i slike sje\u0107anja\u00a0\u00a0 <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Serija autorskih alternativnih postera jugoslavenske filmske produkcije \u201cDiskretni \u0161arm Jugoslavije\u201d nastala je kao reakcija na nastupaju\u0107e trendove dokidanja zajedni\u010dke kulture sje\u0107anja post-jugoslavenskih dru\u0161tava, politike historijskog revizionizma te procesima autocenzure vlastitih intimnih historija u kontekstu novouspostavljenih dr\u017eava i novih dru\u0161tvenih odnosa.\u00a0\u00a0 Kriterij selekcije filmskih produkcija zajedni\u010dke nam biv\u0161e dr\u017eave je potpuno slobodan i proizvoljan izbor koji nije diktiran odnosom klijent\/naru\u010dilac \u2013 dizajner\/prekarni radnik, ve\u0107 predstavlja osobni uvid u neke filmove iz perioda dje\u010da\u0161tva koji su ostavili sna\u017ean dojam na mene u formativnim godinama. Generacije stasale u novonastalim dru\u0161tvenim zajednicama koje se distanciraju od bogate zajedni\u010dke kulturne ba\u0161tine ostaju zakinute za proizvode autenti\u010dne i samosvojne umjetnosti i pop kulture, koja raspeta u okolnostima izme\u0111u neoliberalne ekonomije i tr\u017ei\u0161ne logike i reuspostavljanja predmodernisti\u010dkih nacionalnih kulturnih obrazaca kao kanona vi\u0161e nije (ili je to sve manje kako vrijeme odmi\u010de) u stanju danas i ovdje proizvesti kvalitetna dostignu\u0107a na polju sistemskih kolektivnih umjetni\u010dkih praksi. I dok su artefakti socijalisti\u010dkog perioda ostavljeni na reinterpretaciju i i\u0161\u010ditavanje histori\u010darima umjetnosti, sociolozima, antropolozima i teoreti\u010darima sa &#8220;Zapada&#8221;, a u duhu neokolonijalnih praksi, eksproprijacije i komodifikacije identiteta, na terenu su istovremeno djelatni mehanizmi potiranja tekovina istog, u svrhu reispisivanja i reprogramiranja nacionalnih identiteta. Emancipatorske, progresivne i slobodarske ideje prethodnog perioda, vidljive u svim aspektima dru\u0161tva: arhitekturi, filmu, knji\u017eevnosti, \u017eivoj i autenti\u010dnoj umjetni\u010dkoj produkciji, danas su uglavnom prepu\u0161tene nebrizi i propadanju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O umjetniku<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Boris Stapi\u0107 (\u30dc\u30ea\u30b9\u30b9\u30bf\u30d4) se prvi put pojavio 1977. u Sarajevu, biv\u0161a SFRJ, sada\u0161nja BiH. Tokom adolescentskih godina, \u010ditaju\u0107i knjige i stripove odlu\u010dio se za poziv grafi\u010dkog dizajnera i ilustratora.\u00a0 \u0160kolovao se u Zagrebu i Sarajevu, na \u0160PUD-u i ALU. Radio je poslove grafi\u010dkog dizajnera, storyboard, UI i koncept artista za brojne agencije, produkcijske i izdava\u010dke ku\u0107e (McCann Erickson Sarajevo, BH Po\u0161ta, Fabrika Sarajevo, TripleClaim Game Collective, Buybook). Autodidatk na poljima antropologije i socijalnih znanosti. Govori engleski. Hobiji: sakupljanje stripova, pop trivija, za\u010dinjena jela.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(Neven Fitni\u0107)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>27. 11. 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.urbancult.hr\/37293.aspx\">http:\/\/www.urbancult.hr\/37293.aspx<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Boris Stapi\u0107 &#8220;Diskretni \u0161arm Jugoslavije&#8221;<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Serija autorskih alternativnih postera jugoslavenske filmske produkcije \u201cDiskretni \u0161arm Jugoslavije\u201d nastala je kao reakcija na nastupaju\u0107e trendove dokidanja zajedni\u010dke kulture sje\u0107anja post-jugoslavenskih dru\u0161tava, politike historijskog revizionizma te procesima autocenzure vlastitih intimnih historija u kontekstu novouspostavljenih dr\u017eava i novih dru\u0161tvenih odnosa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kriterij selekcije filmskih produkcija zajedni\u010dke nam biv\u0161e dr\u017eave je potpuno slobodan i proizvoljan izbor koji nije diktiran odnosom klijent\/naru\u010dilac \u2013 dizajner\/prekarni radnik, ve\u0107 predstavlja osobni uvid u neke filmove iz perioda dje\u010da\u0161tva koji su ostavili sna\u017ean dojam na mene u formativnim godinama. Generacije stasale u novonastalim dru\u0161tvenim zajednicama koje se distanciraju od bogate zajedni\u010dke kulturne ba\u0161tine ostaju zakinute za proizvode autenti\u010dne i samosvojne umjetnosti i pop kulture, koja raspeta u okolnostima izme\u0111u neoliberalne ekonomije i tr\u017ei\u0161ne logike i reuspostavljanja predmodernisti\u010dkih nacionalnih kulturnih obrazaca kao kanona vi\u0161e nije (ili je to sve manje kako vrijeme odmi\u010de) u stanju danas i ovdje proizvesti kvalitetna dostignu\u0107a na polju sistemskih kolektivnih umjetni\u010dkih praksi.<\/p>\n<p>I dok su artefakti socijalisti\u010dkog perioda ostavljeni na reinterpretaciju i i\u0161\u010ditavanje histori\u010darima umjetnosti, sociolozima, antropolozima i teoreti\u010darima sa &#8220;Zapada&#8221;, a u duhu neokolonijalnih praksi, eksproprijacije i komodifikacije identiteta, na terenu su istovremeno djelatni mehanizmi potiranja tekovina istog, u svrhu reispisivanja i reprogramiranja nacionalnih identiteta. Emancipatorske, progresivne i slobodarske ideje prethodnog perioda, vidljive u svim aspektima dru\u0161tva: arhitekturi, filmu, knji\u017eevnosti, \u017eivoj i autenti\u010dnoj umjetni\u010dkoj produkciji, danas su uglavnom prepu\u0161tene nebrizi i propadanju.<\/p>\n<p>(iz autorovog statementa povodom izlo\u017ebe &#8220;Diskretni \u0161arm Jugoslavije&#8221;)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/584239818700166\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/584239818700166\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12589,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-12588","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/sarm.jpg?fit=960%2C355&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":12588,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":12588,"position":1},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":12588,"position":2},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":12588,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":12588,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":12588,"position":5},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12588","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12588"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12588\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12590,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12588\/revisions\/12590"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12589"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12588"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12588"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12588"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}