{"id":12546,"date":"2018-11-29T10:18:07","date_gmt":"2018-11-29T10:18:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12546"},"modified":"2018-11-29T10:18:07","modified_gmt":"2018-11-29T10:18:07","slug":"aleksandar-jakir-dalmacija-u-meduratnom-razdoblju-1918-1941","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12546","title":{"rendered":"Aleksandar Jakir, \u201cDalmacija u me\u0111uratnom razdoblju 1918.-1941.\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Leykam international objavio je 2018. godine knjigu povjesni\u010dara Aleksandra Jakira \u201cDalmacija u me\u0111uratnom razdoblju 1918.-1941.\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

O Dalmaciji u prvoj polovici 20. stolje\u0107a nema opse\u017enijeg historiografskog djela do sada koje bi obuhvatilo vi\u0161e aspekata razvoja. Dalmacija je u pro\u0161lo stolje\u0107e u\u0161la kao habsbur\u0161ka krunovina Dalmacija, da bi nakon pada Austro-Ugarske monarhije postala dijelom najprije Dr\u017eave Slovenaca, Hrvata i Srba, potom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Mirovnim ugovorom 1919 Italija je zauzela Zadar i Lastovo s Palagru\u017eom, te Cres i Lo\u0161inj. NDH zadr\u017eala je 1941 manji dio Dalmacije, ustupiv\u0161i Italiji sve ostalo. Formalno je NDH 1943 poslije kapitulacije Italije pripojila dijelove koje je 1941 prepustila. Nakon Drugog svjetskog rata sva se Dalmacija ponovo na\u0161la zajedno u drugoj i socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, uglavnom u sastavu Hrvatske.Po mnogo \u010demu se Dalmacija, gdje su prista\u0161e jugoslavenstva od svih hrvatskih krajeva prije 1918. godine bili razmjerno najja\u010di, \u010dini pogodna za istra\u017eivanje pitanja integracijskih i dezintegracijskih procesa oblikovanja modernih nacionalnih identiteta. Prikaz povijesti jugoslavenstva kao politi\u010dke opcije u Dalmaciji nakon Prvog svjetskog rata poma\u017ee u razumijevanju glavnih razloga za\u0161to je poku\u0161aj formiranja jugoslavenske nacionalne svijesti, kakvu su zagovarali tvorci Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, bio osu\u0111en na propast. Prou\u010davanje politi\u010dkih, gospodarskih i dru\u0161tvenih zbivanja u Dalmaciji u me\u0111uratnom razdoblju potvr\u0111uje da je tek stranka bra\u0107e Radi\u0107a, koja je promicala interese naj\u0161irijih dru\u0161venih slojeva i stajala na \u010delu jednog pokreta koji je istovremeno bio i nacionalni i selja\u010dki, uspjela ukorijeniti \u0161to bi se moglo nazvati modernim hrvatskim identitetom u svim segmentima dru\u0161tva ve\u0107insko katoli\u010dkog stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Me\u0111uratno je razdoblje je i na planu dru\u0161tvenog razvoja dio dugotrajnijeg razdoblja op\u0107enite modernizacije \u017eivota u skladu s tehni\u010dkim napretkom. Zbog toga se u rukopisu stavlja naglasak na to koje i kakve je promjene me\u0111uratno razdoblje donijelo Dalmaciji (i njenom urbanom centru Splitu) na dru\u0161tvenom planu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.leykam-international.hr\/publikacija.php?id=96<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12547,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-12546","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/jakir.jpg?fit=246%2C347&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":12546,"position":0},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55377,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55377","url_meta":{"origin":12546,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Macieja Czerwi\u0144skog “Dalmacija: topos i idea”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige \"Dalmacija: topos i idea\" autora Macieja Czerwi\u0144skog bit \u0107e u srijedu, 23. rujna 2026. u 18 sati u Knji\u017enici Marije Juri\u0107 Zagorke u Zagrebu (Krvavi most 2). Knjigu \u0107e predstaviti Bo\u017eidar Petra\u010d, glavni urednik Alfe, prof. dr. Tomislav Brlek, prof. dr. Antun Pave\u0161kovi\u0107 te autor. U knjizi \u201eDalmacija:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Dalmacija.jpg?fit=380%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":51037,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51037","url_meta":{"origin":12546,"position":2},"title":"Maciej Czerwi\u0144ski, \u201eDalmacija: topos i idea (eseji o knji\u017eevnosti)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi \u201eDalmacija: topos i idea\u201d Macieja Czerwi\u0144skog Dalmacija nije idealizirani Mediteran (s palmama i brodicama, maslinom i vinom) ni popri\u0161te klasnoga ili nacionalnoga sukoba, \u0161to su naj\u010de\u0161\u0107e teme vezane uz jadranski areal, nego prostor koji stvara imaginacije koje propituju najva\u017enija ljudska stremljenja: optere\u0107enje \u017eivotom, potragu za smislom, razumijevanje sebe\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Dalmacija.jpg?fit=380%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":12546,"position":3},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":12546,"position":4},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54348,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54348","url_meta":{"origin":12546,"position":5},"title":"Documenta: Ponovo otkrivena spomen-plo\u010da u uvali Slana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U uvali Slana na otoku Pagu 24. lipnja 2026. odr\u017eana je komemoracija podno po \u010detvrti puta obnovljene spomen-plo\u010de posve\u0107ene \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog usta\u0161kog logora iz sustava Gospi\u0107-Jadovno-Pag. Naporima koje ve\u0107 godinama ula\u017eu Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH, Srpsko narodno vije\u0107e (SNV)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12546","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12546"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12546\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12548,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12546\/revisions\/12548"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12547"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12546"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12546"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12546"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}