Centar za promicanje tolerancije i o\u010duvanje sje\u0107anja na holokaust poziva na tre\u0107u tribinu iz ciklusa \u201eZa\u0161to se mrzimo?\u201c u srijedu, 28. studenoga 2018. na kojoj sudjeluju Ivan \u010colovi\u0107, Drago Roksandi\u0107, \u017deljko Kru\u0161elj i Renato Mati\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Tre\u0107a tribina Ciklusa odr\u017eava se u dvorani 3, I. kat, CineStar Branimir centra<\/strong>,<\/p>\n Branimirova 29, Zagreb<\/p>\n <\/p>\n 28. studenoga 2018. (srijeda) u 19,15 sati<\/strong><\/p>\n <\/p>\n pod nazivom<\/p>\n <\/p>\n ANATOMIJA HRVATSKO \u2013 SRPSKE MR\u017dNJE<\/strong><\/p>\n <\/p>\n \u010cinjenica postojanja mr\u017enje izme\u0111u Hrvata i Srba, \u010dak i kada je mr\u017enja izme\u0111u pripadnika hrvatskog i srpskog naroda politi\u010dki, ideolo\u0161ki i populisti\u010dki posredovana i obojena, paradigma je za analizu sveukupne me\u0111unacionalne mr\u017enje na ovim prostorima. \u010cime su odre\u0111ene i uvjetovane me\u0111unacionalne mr\u017enje na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, je li hrvatsko – srpska mr\u017enja povijesna, kulturolo\u0161ka ili socijalna kategorija, govore ugledna imena na\u0161e znanstvene i kulturne scene:<\/p>\n <\/p>\n dr. sc.<\/strong> Ivan \u010colovi\u0107<\/strong>, antropolog, etnolog, izdava\u010d iz Beograda, prije znanstveni savjetnik Etnografskog instituta SANU<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107,<\/strong> povjesni\u010dar, umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n doc. dr. sc. \u017deljko Kru\u0161elj<\/strong>, publicist i povjesni\u010dar, profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Sjever u Koprivnici<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n prof. dr. sc. Renato Mati\u0107<\/strong>, sociolog, redovni profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu<\/p>\n <\/p>\n Moderatorica tribine je gospo\u0111a Jasmina Popovi\u0107<\/strong>, komentatorica HRT-a.<\/p>\n <\/p>\n Kao uvod<\/strong> i svojevrsna filmska podr\u0161ka temi \u201eAnatomiji hrvatsko – srpske mr\u017enje\u201d<\/strong>, u istoj dvorani 3, CineStara Branimir Centra<\/strong>, odr\u017eat \u0107e se projekcija\u00a0dokumentarnog filma \u201eSRBENKA\u201d<\/strong>,\u00a0redatelja i scenariste Neboj\u0161e Slijep\u010devi\u0107a<\/strong>, produkcija \u201eRestart\u201d, 2018. godine, a koji \u0107e prisustvovati projekciji.<\/p>\n \u201eSrbenka\u201d je film o vr\u0161nja\u010dkom nasilju prema djeci druge nacionalnosti u Hrvatskoj. U filmu Oliver Frlji\u0107 u Rijeci postavlja kazali\u0161nu predstavu o ubojstvu djevoj\u010dice srpske nacionalnosti Aleksandre Zec, kazali\u0161na predstava postaje kolektivna psihoterapija, a 12 godi\u0161njoj glumici Nini, koja se te\u0161ko nosi sa \u010dinjenicom da je srpske nacionalnosti, \u010dini se kao da rat nikada nije zavr\u0161io.<\/p>\n <\/p>\n Po\u010detak projekcije dokumentarnog filma \u201eSrbenka\u201d je u 18 sati.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Govornici \u0107e se u svojim izlaganjima fokusirati na slijede\u0107a pitanja i teme:<\/p>\n \u200b<\/p>\n Dr.sc. Ivan \u010colovi\u0107:<\/strong> “Na koji na\u010din se \u201enarcizam malih razlika\u201c (Freud) manifestira kad je rije\u010d o hrvatsko-srpskim odnosima?\u00a0 Koje su strategije nacionalisti\u010dkog tretmana \u00a0\u201emalih razlika\u201c i mitovi o nacionalnom identitetu?\u00a0Govor mr\u017enje kao vox populi?\u00a0Mogu li \u201emale razlike\u201c biti u slu\u017ebi tolerancije i otpora nasilju?”<\/p>\n \u200b<\/p>\n Prof.dr.sc. Drago Roksandi\u0107<\/strong>: “Formulacija naslova teme sugerira da se o mr\u017enjama Hrvata spran Srba i Srba spram Hrvata mo\u017ee govoriti u modernoj i suvremenoj povijesti kao o kolektivnim fenomenima dugog trajanja na obje nacionalne strane. Da bi tome moglo biti tako, pojam \u201emr\u017enje\u201c morao bi biti definiran na na\u010din koji bi daleko prelazio granice uobi\u010dajenih poimanja. Svaka je ljudska zajednica konfliktna, kao \u0161to mo\u017ee biti i solidarna pa su i odnosi me\u0111u ljudima pripadnicima naroda\/nacija nu\u017eno konfliktni, a mogu biti i solidarni. S druge strane, moderne nacije \u2013 da bi imale budu\u0107nost \u2013 moraju vladati pro\u0161lo\u0161\u0107u. \u0160to je neizvjesnija budu\u0107nost nacije, ve\u0107i su sporovi u vezi s pro\u0161lo\u0161\u0107u, kako intra-nacionalni, tako i inter-nacionalni. Dana\u0161nje hrvatsko-srpske isklju\u010divosti i nerazumijevanja reflektiraju monumentalne razmjere isklju\u010divosti i nerazumijevanja u pro\u0161losti, nadasve tragedija i trauma, ali i \u00a0beznadno neuspje\u0161ne poku\u0161aje da se razli\u010ditim jugoslavenskim transnacionalnim formulama osigura ovladavanje \u00a0pro\u0161lo\u0161\u0107u te bilateralno i multilateralno prihvatljivo shva\u0107anje budu\u0107nosti. Pored toga, hrvatsko-srpske\/srpsko-hrvatske mr\u017enje reflektiraju hrvatske i srpske strahove od samih sebe u svijetu koji se sve vi\u0161e i neizvjesnije mijenja, kao i prividno mnogo uo\u010dljivije strahove jednih od drugih. Iako su u Drugom svjetskom ratu stvorene jo\u0161 uvijek neprevladane tragedije i traume na obje strane, ratovi 1991. \u2013 1995. i 1999. – iako vo\u0111eni s mnogo manjim brojem \u017ertava – imale su i imaju kolektivnopsiholo\u0161ki mnogo te\u017ee posljedice. Agensi (re)produciranja nepovjerenja pa, cikli\u010dki i mr\u017enje multiplicirani su proporcionalno slo\u017eenosti i (ne)u\u010dinkovitosti jednog i drugog dru\u0161tva i jo\u0161 vi\u0161e, jedne i druge dr\u017eave. Oni bi mogli i druga\u010dije djelovati, ali to \u0107e biti mogu\u0107e tek nakon \u0161to postanu sposobni dugoro\u010dnije rje\u0161avati klju\u010dne razvojne probleme vlastitih nacija, dru\u0161tava i dr\u017eava. Hrvati i Srbi logikama geografskog determinizma ne mogu \u201epobje\u0107i\u201c jedni od drugih ne samo me\u0111udr\u017eavno ve\u0107 i unutar granica vlastitih nacionalnih dr\u017eava, ali to je kako ljudska \u0161ansa, tako i, potencijalno, nacionalna paranoja.”<\/p>\n <\/p>\n Doc.dr.sc. \u017deljko Kru\u0161elj: <\/strong>“Osje\u0107aj mr\u017enje prema nekome nije uro\u0111en ni zadan, \u0161to u hrvatsko-srpskom slu\u010daju zna\u010di da je bit problema u povijesnom naslje\u0111u i specifi\u010dnim interesima oba naroda. Upravo to govori da problem ne samo da nije brzo i jednostavno rje\u0161iv, ve\u0107 da je puno realnije pitanje mo\u017ee li se on ikada biti maknut s politi\u010dke scene i stranica mainstream medija. \u200b<\/p>\n Prof.dr.sc. Renato Mati\u0107:<\/strong> “Po\u0111emo li od teze da odnosima izme\u0111u dr\u017eava, \u010dak i u ratnim okolnostima, ne upravlja ljubav ili mr\u017enja, ve\u0107 isklju\u010divo interes onih dru\u0161tvenih aktera koji u rukama dr\u017ee poluge mo\u0107i, mo\u017ee li se \u00a0tada govoriti o ljubavi ili mr\u017enji izme\u0111u naroda? Ka\u017ee li tko da mo\u017ee, je li to govor o dokazivoj dru\u0161tvenoj \u010dinjenici ili je rije\u010d tek o dojmu? Ako govorimo o dru\u0161tvenoj \u010dinjenici, koje znanstveno utemeljeno pokri\u0107e za tu tvrdnju mo\u017eemo ponuditi? Ako je pak rije\u010d o dojmu, zanima nas tko kreira taj dojam? Tko ga odr\u017eava \u017eivim i prisutnim? A posebno, tko profitira od pakiranja dojma o mr\u017enji u formu mr\u017enje, kao apriorne i sveprisutne dru\u0161tvene \u010dinjenice? I zaklju\u010dno, u kojem god obliku i sadr\u017eaju, mr\u017enja bila prisutna, koji je to najdjelotvorniji put prema njenom kraju?”<\/p>\n \u200b<\/p>\n Pridru\u017eite nam se na putovanju u potrazi za tajnama mr\u017enje.<\/strong><\/p>\n \u200b<\/strong><\/p>\n *U gara\u017ei Branimir shopping centra posjetitelji projekcije i tribine mogu besplatno parkirati. Parkirnu karticu potrebno je samo ovjeriti na blagajni CineStara ili na automatu pri izlasku iz kino dvorane.<\/p>\n <\/p>\n Izvor:<\/p>\n <\/p>\n https:\/\/www.centartolerancije.hr\/najave-dogadaja<\/a><\/p>\n <\/p>\n
\nOpravdano strahujem da na\u0161a generacija, \u010dak i u slu\u010daju eventualne promjene vlasti u obje dr\u017eave, ne\u0107e do\u010dekati bitnu promjenu takve negativne duhovne klime. I hrvatskoj i srpskoj politici u interesu je da se stalno vra\u0107a na tragi\u010dne povijesne epizode, jer time poku\u0161ava kompenzirati nemogu\u0107nost oblikovanja smislenije budu\u0107nosti. Dodatni je problem \u0161to \u201emrzitelji\u201c, odnosno oni koji ih nekriti\u010dki podr\u017eavaju i toleriraju, spadaju u bira\u010dko tijelo vladaju\u0107ih garnitura. One se ultranacionalistima zbog nestabilnih politi\u010dkih okolnosti dodvoravaju, \u010desto im pru\u017eaju\u0107i i razne materijalne privilegije.
\nPosljedica je toga da su hrvatski mediji preplavljeni obljetnicama stradavanja u Domovinskom ratu i iskazima nepovjerenja prema dr\u017eavnim institucijama, pogotovo pravosudnim, koje se na razne na\u010dine bave tim problemima, a postalo je uobi\u010dajeno da se verbalno, u posljednje vrijeme i fizi\u010dki, napadaju predstavnici srpske manjine. Javnost na mr\u017enju i ksenofobiju adekvatno ne reagira, povla\u010de\u0107i se pred buka\u010dima. Srbijanska, pak, strana jo\u0161 uvijek \u017eivi u Drugom svjetskom ratu pa mitologizirane tvrdnje o jasenova\u010dkog logoru tretira kao klju\u010d i mjerilo cjelokupnog stava prema Hrvatima. Nemali dio beogradske intelektualne elite raspiruje zastra\u0161uju\u0107u tezu da je svaka hrvatska politika od razdoblja nacionalnih integracija pa do danas u svojoj biti protusrpska, srbofobna, fa\u0161istoidna, \u010dak i genocidno raspolo\u017eena prema srpskom narodu.
\nJedina je razlika izme\u0111u hrvatskih i srpskih ideologa mr\u017enje u tome \u0161to su onima prvima Srbi prioritet, dok potonjima Hrvati na \u010delu te morbidne rangliste dijele mjesto s Albancima, povremeno i Bo\u0161njacima. Za obje je strane \u017eivot bez mr\u017enje nezamisliv, jer bi u normalnijim politi\u010dkim okolnostima ostajali na dru\u0161tvenim marginama”<\/p>\n