Osuda fa\u0161izma, u Hrvatskoj oli\u010denog u usta\u0161kom re\u017eimu Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, tvorevine nastale u okrilju nacisti\u010dke Njema\u010dke i fa\u0161isti\u010dke Italije, tekovina je suvremenog demokratskog svijeta, a priznanje antifa\u0161isti\u010dkoj borbi posebno se odaje u dr\u017eavama koje su se na\u0161le pod fa\u0161isti\u010dkom vla\u0161\u0107u, pod kojom se na\u0161la i Hrvatska. Prema Izvori\u0161nim osnovama Ustava RH, koje imaju velik simboli\u010dki i politi\u010dki zna\u010daj te obuhva\u0107aju pravno utemeljenje, ciljeve, svrhu i temeljne vrijednosti dr\u017eave i dru\u0161tva, ali su zna\u010dajne i za tuma\u010denje i razumijevanje Ustava, dr\u017eavna se suverenost u razdoblju drugog svjetskog rata o\u010ditovala u odlukama ZAVNOH-a, nasuprot progla\u0161enju NDH.<\/p>\n
Me\u0111unarodni sustav ljudskih prava razvijen je nakon Drugog svjetskog rata, kao odgovor na strahote fa\u0161izma i nacizma te kao jamstvo da se takvo zlo nikada ne\u0107e ponoviti. Upravo se pridr\u017eavanjem na\u010dela i vrijednosti, ali i obaveza, iz Op\u0107e deklaracije o ljudskim pravima, Europske konvencije o za\u0161titi ljudskih prava i temeljnih sloboda i drugih me\u0111unarodnih dokumenata iz ovoga podru\u010dja, omogu\u0107uje ostvarenje ljudskih prava i sloboda svim gra\u0111anima, neovisno o njihovoj rasi, etni\u010dkom podrijetlu, spolnoj orijentaciji, politi\u010dkom uvjerenju, vjeri, invaliditetu ili drugim osobinama.<\/p>\n
Unato\u010d tome, eksplicitni usta\u0161ki ili nacisti\u010dki simboli ili oni koji asociraju na usta\u0161ki pokret, prisutni su u javnom prostoru u Hrvatskoj. Tako se posljednjih godina tiskaju knjige, pi\u0161u i objavljuju \u010dlanci i intervjui, odr\u017eavaju tribine, snimaju dokumentarni filmovi i emitiraju televizijske emisije, u kojima se negira ili umanjuje zlo\u010dina\u010dki karakter NDH. Osim u hu\u0161ka\u010dkim i nacionalisti\u010dki obojenim medijima, ovakvi stavovi iznose se i u slu\u017ebenom glasilu Katoli\u010dke crkve, a prodrli su i u prevladavaju\u0107e medije, uklju\u010duju\u0107i i na javnu televiziju.<\/p>\n
S obzirom da su reakcije vlasti \u010desto nekonzistentne ili izostaju, stje\u010de se dojam da ih pre\u0161utno toleriraju pa se u dru\u0161tvu stvara atmosfera koja poti\u010de osna\u017eivanje revizionisti\u010dkih stavova o karakteru NDH, koja se temeljila na rasisti\u010dkim i nacionalisti\u010dkim ideologijama te po uzoru na Tre\u0107i Reich donosila vlastite rasne propise i provodila ih, kao i razmjerima zlo\u010dina koji su u njezino ime po\u010dinjeni.<\/p>\n
Na va\u017enost slu\u017ebenih reakcija upozorio je Europski parlament u listopadu 2018., Rezolucijom o porastu neofa\u0161isti\u010dkog nasilja u Europi, u kojoj je pozvao dr\u017eave \u010dlanice Europske unije na osudu i suzbijanje svih oblika poricanja Holokausta, uklju\u010duju\u0107i trivijalizaciju i minimalizaciju zlo\u010dina nacista i njihovih suradnika, kao i na poduzimanje mjera za spre\u010davanje, osudu i suzbijanje govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje. U Rezoluciji je, izme\u0111u ostalog, izra\u017eena zabrinutost zbog porasta desni\u010darskog ekstremizma i neofa\u0161izma u Hrvatskoj te je ukazano na akte nasilja ili propagiranja ekstremizma u Norve\u0161koj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji, Poljskoj, Gr\u010dkoj, Njema\u010dkoj, Francuskoj, \u0160panjolskoj, \u0160vedskoj, Latviji i Ukrajini.<\/p>\n
<\/p>\n
Isticanje nacisti\u010dkih i usta\u0161kih simbola u javnom prostoru i nekonzistentnost vlasti u njihovoj nedvosmislenoj osudi<\/em><\/strong><\/p>\n Simboli i parole dr\u017eava tzv. Sila Osovine ispisani su ili iscrtani na autobusnim stajali\u0161tima, zidovima zgrada, stadionima, plakatima, ali i na spomenicima Narodnooslobodila\u010dkoj borbi. Diljem Hrvatske nailazi se na usta\u0161ko “U”, pozdrav “Za dom spremni” i njegovu skra\u0107enicu “ZDS” te kukaste kri\u017eeve. Ova se obilje\u017eja isti\u010du i uz komentare na internetskim portalima ili dru\u0161tvenim mre\u017eama koji vrije\u0111aju i poni\u017eavaju, pa i poti\u010du na mr\u017enju prema Romima, Srbima, \u017didovima i drugima. Sve \u010de\u0161\u0107e, simpatije prema NDH i usta\u0161tvu iskazuju se i parolama kojima se aludira na ovu dr\u017eavu i pokret pa, primjerice, majice s natpisima \u201eOsta\u0161e U Hrvatskoj\u201c, s likom \u201eUjka Smje\u0161ka\u201c ili parolom \u201eZDS \u2013 Znamo Da nekima Smeta\u201c, postaju na\u010din izra\u017eavanja otpora prema vlasti, ali i najvi\u0161im vrijednostima na kojima, prema ustavnom odre\u0111enju, po\u010diva suvremena Hrvatska. Posebno zabrinjava \u0161to ova obilje\u017eja isti\u010du mladi, pa su primjerice, pri ovogodi\u0161njoj proslavi posljednjeg dana \u0161kole, nekolicinu spomenika NOB-a obasuli svastikama, usta\u0161kim slovom “U” te slovima \u201eZDS\u201c.<\/p>\n \u201eZa dom spremni\u201c, slu\u017ebeni pozdrav u NDH, kojim su zavr\u0161avali dokumenti kojima se pripadnike nearijevskih naroda li\u0161avalo gra\u0111anskih prava, nalagalo njihovo interniranje u logore te oduzimanje imovine, neodvojiv je od zlo\u010dina po\u010dinjenih u Drugom svjetskom ratu. Zbog toga, pogre\u0161no ga je vezati uz pozitivne konotacije obrane Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, \u0161to se ipak nastoji \u010diniti, posebice kroz insignije Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) na kojima se nalazi usta\u0161ki pozdrav \u201eZa dom spremni\u201c. Ova postrojba, prvotno ustrojena izvan sastava oru\u017eanih snaga RH, identi\u010dnog akronima Hrvatskim oru\u017eanim snagama, vojsci nastaloj spajanjem usta\u0161kih i domobranskih postrojbi pred kraj Drugog svjetskog rata, tako\u0111er je i pojedinim svojim jedinicama dala imena istaknutih usta\u0161kih vo\u0111a.<\/p>\n Upravo postavljanje spomen plo\u010de poginulim pripadnicima HOS-a s pozdravom \u201eZa dom spremni\u201c u Jasenovcu, na zgradi u kojoj je bilo zapovjedni\u0161tvo usta\u0161kog logora, bilo je neposredni povod Vladi RH da u o\u017eujku 2017. osnuje Vije\u0107e za suo\u010davanje s posljedicama vladavine nedemokratskih re\u017eima, kako bi izradilo preporuke usmjerene na suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u te za pravno reguliranje uporabe i isticanja obilje\u017eja, znamenja i simbola nedemokratskih re\u017eima. Nakon godinu dana rada, Vije\u0107e je u velja\u010di 2018. donijelo Dokument dijaloga, kao platformu za promi\u0161ljanje smjera kako pravno urediti uporabu obilje\u017eja totalitarnih re\u017eima i pokreta u Hrvatskoj iz 20. stolje\u0107a. Iako nije pravno obvezuju\u0107i, o\u010dekivalo se da iza Dokumenta dijaloga, budu\u0107i da ga je donijelo Vije\u0107e koje je osnovala Vlada, stoji politi\u010dka volja u ispunjenju preporuka koje su u njemu sadr\u017eane.<\/p>\n Dokument dijaloga navodi kako postoje\u0107e kazneno i prekr\u0161ajno zakonodavstvo sadr\u017eavaju mehanizme za djelotvornu prevenciju i ka\u017enjavanje javne upotrebe obilje\u017eja mr\u017enje, no vode\u0107i se na\u010delima pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti, ipak preporu\u010duje njihovo jasnije normativno reguliranje, kako bi svatko tko se njima koristi u javnom prostoru, mogao predvidjeti posljedice svojih postupaka. Tako\u0111er, eksplicitno se navodi kako se, uslijed propusta nadle\u017enih tijela, pozdrav \u201eZa dom spremni\u201c ve\u0107 vi\u0161e od \u010detvrt stolje\u0107a de facto i de lege vezuje (i) uz Domovinski rat, \u0161to danas u dru\u0161tvenim raspravama slu\u017ei (i) kao dokaz da je zna\u010denje spornog pozdrava, proiza\u0161lo iz usta\u0161kog re\u017eima, zbog njegova kori\u0161tenja u kontekstu pravednog i legitimnog Domovinskog rata i samo postalo vi\u0161ezna\u010denjsko, te kako ta teza nije prihvatljiva jer ne uzima u obzir \u010dinjenicu da je i u doba Domovinskog rata taj pozdrav bio suprotan Ustavu, ali je izostala odgovaraju\u0107a slu\u017ebena reakcija, pa se danas s njime suo\u010davamo kao s dato\u0161\u0107u. No, istaknuto je i da bi se javna uporaba ovog pozdrava mogla iznimno dopustiti, ali samo pri komemoriranju branitelja koji su u Domovinskom ratu poginuli pod insignijama s ovim pozdravom. Ipak, nakon dono\u0161enja ovakvih zaklju\u010daka i preporuka, u javnosti se nametnulo pitanje mo\u017ee li se pozdrav, koji je i samo Vije\u0107e ocijenilo neustavnim, uop\u0107e koristiti i iznimno, odnosno bi li kori\u0161tenje u ovim slu\u010dajevima, i dalje bilo protuustavno. Me\u0111utim, institucionalna ignoriranja javne uporabe pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c i izvan navedene iznimke, izme\u0111u ostalog i nedono\u0161enjem adekvatnih zakonskih izmjena, nastavljena su usprkos zaklju\u010dcima i preporukama Vije\u0107a.<\/p>\n Naime, iako su Visoki prekr\u0161ajni i Ustavni sud ve\u0107 zauzeli stajali\u0161te kako je pozdrav “Za dom spremni” suprotan postulatima na kojima po\u010diva samostalna i neovisna, suverena i demokratska Hrvatska, u praksi je do\u0161lo do propu\u0161tanja pokretanja sudskih postupaka ili neulaganja pravnih lijekova. Presudama Prekr\u0161ajnog suda u Zagrebu PpJ-4877\/13 od 8. prosinca 2015. i Visokog prekr\u0161ajnog suda J\u017e-188\/2016 od 27. sije\u010dnja 2016., nogometni reprezentativac Josip \u0160imuni\u0107 osu\u0111en je, jer je u studenom 2013. po zavr\u0161etku utakmice Hrvatske i Islanda pred publikom maksimirskog stadiona izvikivao \u201eZa dom\u201c, pozivaju\u0107i publiku da mu odgovori \u201eSpremni\u201c. U presudi Visokog prekr\u0161ajnog suda jasno je istaknut rasisti\u010dki karakter NDH te kako ovaj pozdrav simbolizira mr\u017enju prema ljudima druga\u010dije vjerske i etni\u010dke pripadnosti, manifestaciju rasisti\u010dke ideologije te podcjenjivanje \u017ertava zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, a s ovakvim obrazlo\u017eenjem slo\u017eio se i Ustavni sud koji je odlukom U-III-2588\/2016 od 8. studenoga 2016. odbio \u0160imuni\u0107evu ustavnu tu\u017ebu. Pored toga, presudom Visokog prekr\u0161ajnog suda J\u017e-2824\/2014 od 3. prosinca 2015. predsjednik H\u010cSP-a Josip Miljak i jo\u0161 dvojica okrivljenika osu\u0111eni su jer su pozdravljali ovim pozdravom, podizali desnu ruku u znak pozdrava te pjevali usta\u0161ke pjesme. Odlukom U-III-1296\/2016 od 25. svibnja 2016. odbijena je njihova ustavna tu\u017eba, s obrazlo\u017eenjem kako iz Ustava jasno proizlazi da se RH ne temelji na povijesnim tekovinama NDH, kao i da je sloboda izra\u017eavanja osobnog mi\u0161ljenja ograni\u010dena Zakonom o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira i Ustavom, da bi se za\u0161titila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak.<\/p>\n Osim toga, u odluci Ustavnog suda U-II-6111\/2013 od 10. listopada 2017., kojom je poni\u0161tio imenovanje ulice naziva 10. travnja, datuma progla\u0161enja NDH, u naselju Slatinski Drenovac, navodi se kako je dobro poznata povijesna istina da je NDH bila nacisti\u010dka i fa\u0161isti\u010dka tvorevina i kao takva predstavljala apsolutnu negaciju legitimnih te\u017enji hrvatskog naroda za vlastitom dr\u017eavom i te\u0161ku povijesnu zlouporabu tih te\u017enji te da Hrvatska nije sljednica NDH ni po kojoj osnovi. Pored toga, naglasio je i da ova ustavnopravna stajali\u0161ta nisu vezana samo uz imena ulica, naselja, simbola i sl., ve\u0107 predstavljaju i na\u010delna stajali\u0161ta Ustavnog suda o karakteru NDH kao negaciji temeljnih vrednota ustavnog poretka RH, a podsjetio je i na svoje stajali\u0161te da Ustav, kao temeljni pravni akt hrvatske dr\u017eave, nije vrijednosno neutralan te da je demokracija utemeljena na vladavini prava i za\u0161titi ljudskih prava jedini politi\u010dki model koji Ustav uzima u obzir i jedini na koji pristaje.<\/p>\n Unato\u010d ovim odlukama Visokog prekr\u0161ajnog i Ustavnog suda, iako je u kolovozu 2017. pokrenula prekr\u0161ajni postupak zbog izvikivanja pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c u izvo\u0111enju pjesme \u201eBojna \u010cavoglave\u201c protiv Marka Perkovi\u0107a Thompsona, policija je odlu\u010dila ne \u017ealiti se na prvostupanjsku osloba\u0111aju\u0107u presudu iz svibnja 2018., \u010dime je onemogu\u0107ila da svoj stav iznese Visoki prekr\u0161ajni sud. Dodatno, odluku da ne podnese novu prekr\u0161ajnu prijavu nakon \u0161to je ovaj pjeva\u010d ponovio djelo 2018. godine, policija je opravdala upravo ranijom osloba\u0111aju\u0107om presudom prvostupanjskog suda, koja je postala pravomo\u0107na samo zbog njezine odluke da ne ulo\u017ei pravni lijek koji joj je bio na raspolaganju.<\/p>\n Pravdaju\u0107i pjesmu \u201eBojna \u010cavoglave\u201c isticanjem kako je mnogo puta izvedena u izvornom obliku – s pozdravom \u201eZa dom spremni\u201c, prvostupanjski sud po\u0161ao je od pogre\u0161ne pretpostavke kako ne\u0161to \u0161to je od po\u010detka bilo nedopu\u0161teno, protekom vremena i (pre\u0161utnim) toleriranjem slu\u017ebenih tijela, mo\u017ee postati dopu\u0161teno. Takvo rezoniranje prvostupanjskog suda zabrinjava, ba\u0161 kao i nedostatak protureakcije policije kao tu\u017eitelja. Naime, sud je svoju odluku obrazlo\u017eio, izme\u0111u ostalog, i time da je, prema podacima Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja, od 1998. do 2017. ta pjesma u izvornom obliku izvedena nekoliko stotina puta na radijskim i televizijskim postajama. Me\u0111utim, policija, \u010dak i ako je u pro\u0161losti postojala pre\u0161utna tolerancija za izvo\u0111enje ove pjesme, ne bi smjela propu\u0161tanjem kori\u0161tenja pravnih mehanizama i dalje stvarati pravnu praksu koja ovaj pozdrav dopu\u0161ta, unato\u010d gore navedenim stajali\u0161tima vi\u0161ih sudova.<\/p>\n Osim toga, prilikom postrojavanja u Splitu na dan progla\u0161enja NDH, kako bi se proslavila navodna godi\u0161njica osnutka postrojbe i odala po\u010dast poginulim braniteljima u Domovinskom ratu, pripadnici IX. bojne HOS-a, koja nosi ime Rafaela Bobana, jednog od usta\u0161kih \u010delnika, u crnim su uniformama izvikivali pokli\u010d \u201eZa dom spremni\u201c. Postrojavanju su prisustvovali predstavnici Grada Splita, Splitsko-dalmatinske \u017eupanije i Ministarstva hrvatskih branitelja, a policija nije podnijela prekr\u0161ajnu prijavu pozivaju\u0107i se na osloba\u0111aju\u0107u presudu prvostupanjskog prekr\u0161ajnog suda u istovjetnom slu\u010daju godinu ranije, na koju se tako\u0111er nije \u017ealila.<\/p>\n U oba ova slu\u010daja, policija je, uz prvostupanjski sud, kreirala praksu na koju se kasnije pozvala, no koja ne bi trebala biti osnova za postupanja u budu\u0107im slu\u010dajevima. Naime, policija, ali i sudovi, postupaju na temelju Ustava, me\u0111unarodnih ugovora, zakona i drugih va\u017ee\u0107ih izvora prava,vode\u0107i ra\u010duna o ranijim presudama najvi\u0161ih sudova, a ne na temelju stajali\u0161ta koje u pojedina\u010dnom slu\u010daju zauzme ni\u017eestupanjski sud. Zbog toga smo od Ministarstva unutarnjih poslova i Ravnateljstva policije zatra\u017eili o\u010ditovanja o pravnim razlozima, ali i kriterijima iz Dokumenta dijaloga, kojim se vodilo pri odluci da se ne \u017eali na prvostupanjske presude, odnosno ne podnosi optu\u017eni prijedlog u gore spomenutim slu\u010dajevima. Ujedno smo zatra\u017eili i dodatne informacije o eventualnim sli\u010dnim slu\u010dajevima (ne)procesuiranja osoba koje su uzvikivale sporni pozdrav ili\/i iscrtavale simbole ili parole nacisti\u010dkog, fa\u0161isti\u010dkog ili usta\u0161kog pokreta. Na \u017ealost, odgovor iz MUP-a jo\u0161 nismo zaprimili.<\/p>\n Pored navedenog, nisu jasni razlozi iz kojih je izostala reakcija DORH-a kao ovla\u0161tenog tu\u017eitelja temeljem \u010dlanka 109. st. 1. Prekr\u0161ajnog zakona. Naime, s obzirom da se policija nije \u017ealila na prvostupanjsku osloba\u0111aju\u0107u presudu, a nakon toga je u sli\u010dnim situacijama odlu\u010dila ne podnositi nove optu\u017ene prijedloge, DORH je mogao, pa i trebao, preispitati svoju praksu da ne podnosi optu\u017ene prijedloge u prekr\u0161ajnim postupcima.<\/p>\n Da toleriranja obilje\u017eja mr\u017enje zasigurno doprinose njihovom isticanju, potvrdilo se i na ovogodi\u0161njoj komemoraciji na Bleiburgu, tijekom koje su austrijske vlasti pritvorile, a potom i osudile nekolicinu hrvatskih dr\u017eavljana koji su podizali desnu ruku te uzvikivali “Za dom spremni\u201c. Dok se u RH takvi incidenti ne progone sustavno i ujedna\u010deno, a u slu\u010daju procesuiranja se kvalificiraju prekr\u0161ajima te se izri\u010du niske nov\u010dane kazne, u ve\u0107ini slu\u010dajeva ni\u017ee od 1.000 kuna, u Austriji su po\u010dinitelji osu\u0111eni na zatvorske kazne u trajanju od 15 mjeseci, uz rok ku\u0161nje od 2 ili 3 godine. No kako bi se u toj dr\u017eavi jo\u0161 konkretnije precizirali nedopu\u0161teni simboli, a time i doprinijelo ve\u0107oj pravnoj sigurnosti, austrijski ministar unutarnjih poslova najavio je kako \u0107e se popis zabranjenih simbola eksplicitno pro\u0161iriti i na usta\u0161ke.<\/p>\n Za razliku od austrijskog ili njema\u010dkog, koja preciziraju nedopu\u0161tene simbole, hrvatsko zakonodavstvo omogu\u0107ava sankcioniranje ovakvog izra\u017eavanja, no sudskoj je praksi prepustilo ocjenu njihove (ne)prihvatljivosti. Pri tome, o\u010dito je kako praksa nekih ni\u017eih sudova, ali i dr\u017eavnih tijela, ukazuje da je ipak potrebno njihovo jasnije normativno reguliranje. Naime, u Hrvatskoj se uzvikivanja pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c ili isticanja nacisti\u010dke, fa\u0161isti\u010dke ili usta\u0161ke ikonografije, procesuiraju kao prekr\u0161aji i to temeljem posebnih zakona, poput Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira, Zakona o javnom okupljanju, Zakona o sprje\u010davanju nereda na \u0161portskim natjecanjima ili Zakona o suzbijanju diskriminacije, koji izrijekom ne propisuju zabranjena obilje\u017eja. S obzirom na odluke prvostupanjskih prekr\u0161ajnih sudova u kojima su okrivljenici oslobo\u0111eni jer opis njihova postupanja nije izrijekom naveden u ovim zakonima, jasno je kako je zabranjena obilje\u017eja potrebno preciznije normirati.<\/p>\n Na to ukazuje i postupanje pojedinih ureda dr\u017eavne uprave, koji su tijekom 2017. registrirali statute udruga koji su sadr\u017eavali pozdrav \u201eZa dom spremni\u201c, s obrazlo\u017eenjem kako on nije izrijekom zabranjen niti jednim propisom. Osim toga, i Ministarstvo uprave je 2017. uputilo Gradski ured za op\u0107u upravu Grada Zagreba, da registrira ovakve statute, sve dok Vije\u0107e za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u ne donese svoje preporuke. Iako je od dono\u0161enja Dokumenta dijaloga i preporuka Vije\u0107a proteklo vi\u0161e od osam mjeseci, Ministarstvo uprave jo\u0161 nije predlo\u017eilo izmjene relevantnih odredbi Zakona o udrugama, niti nam je odgovorilo na pitanja ima li to u planu u\u010diniti, a svakako, ostaje za vidjeti i kako \u0107e druga nadle\u017ena ministarstva zaklju\u010dke donesene u Dokumentu dijaloga uklopiti u najavljene zakone poput Zakona o nepo\u017eeljnom komuniciranju na internetu, Zakona o grobljima te Zakona o spomen-obilje\u017ejima Domovinskog rata.<\/p>\n Osim navedenih, prijeporna su postupanja i drugih dr\u017eavnih tijela i predstavnika vlasti, kao i njihova nekonzistentnost u jasnoj osudi zlo\u010dina\u010dkog usta\u0161kog re\u017eima i njegovih simbola. Tako je primjerice, predsjednica Republike 2017. izjavila kako pozdrav \u201eZa dom spremni\u201c smatra starim hrvatskim pozdravom; brojne kritike izazvao je i njezin govor u Buenos Airesu u o\u017eujku 2018., kada je navela kako su nakon Drugoga svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini tra\u017eili i na\u0161li prostor slobode, u kojemu su mogli svjedo\u010diti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine, da bi\u00a0potom u svibnju, prilikom zajedni\u010dkog posjeta Spomen podru\u010dju Jasenovac s izraelskim predsjednikom Rivlinom navela kako je RH utemeljena na antifa\u0161isti\u010dkoj borbi i Domovinskom ratu.<\/p>\n Tako\u0111er, Ministarstvo hrvatskih branitelja godinama financijski podupire vi\u0161e izrazito revizionisti\u010dki nastrojenih udruga, me\u0111u njima i Udrugu Hrvatski domobran, koja izdaje istoimeni list, u kojemu se slavi usta\u0161ki pokret i NDH te negiraju razmjeri po\u010dinjenih zlo\u010dina. Pored toga, pokopi prona\u0111enih i ekshumiranih \u017ertava partizanskih zlo\u010dina – civila, usta\u0161a i domobrana, odr\u017eavaju se uz vojne po\u010dasti. Zbog toga smo Ministarstvo hrvatskih branitelja upitali temeljem koje pravne osnove i kojih kriterija je na mjesnom groblju u Vagancu, uz vojne po\u010dasti, izvr\u0161en pokop posmrtnih ostataka 55 \u017ertava ekshumiranih s podru\u010dja op\u0107ina Plitvi\u010dka Jezera i Rakovica, me\u0111u kojima su i ostaci pripadnika usta\u0161ke vojske. Odgovor na to, ali i na pitanje je li bilo drugih ukopa s odavanjem vojnih po\u010dasti ubijenima i stradalima tijekom Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u 2018. godini, nismo dobili.<\/p>\n Nesporno je kako su upravo \u017ertve partizanskih zlo\u010dina pred kraj i po zavr\u0161etku rata desetlje\u0107ima bile pre\u0161u\u0107ivane te da ih je potrebno prona\u0107i, ekshumirati i dostojno sahraniti. Ipak, pokop uz vojne po\u010dasti pripadnika pora\u017eene vojske mo\u017ee predstavljati slu\u017ebeno, dr\u017eavno davanje legitimiteta tvorevini i ideologiji koje su potpuno opre\u010dne vrijednostima na kojima po\u010diva suvremena Republika Hrvatska.<\/p>\n <\/p>\n Poricanja (razmjera) zlo\u010dina u historiografiji \u2013 sloboda znanstvenog propitivanja ili kazneno djelo<\/em><\/strong><\/p>\n Revizionisti\u010dki, pa i negacionisti\u010dki, stavovi o karakteru usta\u0161ke dr\u017eave i razmjerima zlo\u010dina po\u010dinjenima u njoj naro\u010dito su prisutni u historiografiji. Dio povjesni\u010dara i razli\u010ditih istra\u017eiva\u010da, me\u0111u kojima su i neki sve\u0107enici katoli\u010dke crkve, tvrde da je logor u Jasenovcu, koji nedvojbeno predstavlja simbol zlo\u010dina po\u010dinjenih u NDH, bio tek radni i sabirni logor, \u0161to je bio i slu\u017ebeni naziv koji je koristila usta\u0161ka administracija. Navode kako se nije radilo o \u201elogoru smrti\u201c, odnosno da zato\u010denici tamo nisu dovo\u0111eni s namjerom da bi bili ubijani te da u njemu nije bilo masovnih ubojstava. Smatraju da se radilo o logoru za protivnike NDH, u najve\u0107em broju komuniste i njihove suradnike, te za dio \u017didova izuzetih iz deportacija u njema\u010dke logore. Osporavaju da je osnovan zbog koncentracije, izolacije, prisilnog rada i likvidacije Srba, kao i Roma i \u017didova, rasnim zakonima diskriminiranog stanovni\u0161tva. Osim toga, tvrde da su u njemu nakon 1945. godine bili zato\u010deni protivnici komunisti\u010dkog re\u017eima i pobornici Informbiroa, a neki i da je najve\u0107i broj \u017ertava stradao upravo nakon zavr\u0161etka rata, od strane poslijeratnog re\u017eima.<\/p>\n Razvidno je kako su mnogi od njih motivirani vi\u0161edesetljetnom \u0161utnjom o zlo\u010dinima po\u010dinjenima nad vojnicima pora\u017eene NDH, osobnim istinama i stradanjima u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji, kao i jugoslavenskom historiografijom u kojoj se do kraja osamdesetih godina tvrdilo da je u Jasenovcu ubijeno oko 700.000 \u017ertava. Iako mnogostruko uve\u0107ana, ova procjena u biv\u0161oj se dr\u017eavi nije se smjela propitivati, a velikosrpska ju je politika iskoristila za mobilizaciju dijela srpskog stanovni\u0161tva u pobuni devedesetih godina. Nadalje, ovi su historiografi jedinstveni u osporavanju pojedina\u010dnog popisa koji su sa\u010dinili kustosi Javne ustanove spomen podru\u010dja (JUSP) Jasenovac, koji sadr\u017ei vi\u0161e od 83.000 imena \u017ertava, smatraju\u0107i kako je i on vi\u0161estruko uve\u0107an. Neki, primjerice, navode da je u jasenova\u010dkom logoru najvjerojatnije smrtno stradalo tek 1.000 ljudi, umrlih od svih uzroka, a najvi\u0161e od naravne smrti, prvenstveno od tifusa i sli\u010dnih bolesti. Osporavaju i da su u ovom logoru ubijana djeca, kojih je na slu\u017ebenom popisu \u017ertava JUSP Jasenovac vi\u0161e od 20.000, a neki iskrivljuju i \u010dinjenicu ili okolnosti stradavanja srpske djece odvojene od roditelja u jasenova\u010dkom i u drugim logorima ili prihvatili\u0161tima u NDH.<\/p>\n Mogu\u0107e je, \u010dak i vjerojatno, da u popisu \u017ertava JUSP Jasenovac ima pojedina\u010dnih gre\u0161aka, ali jo\u0161 je vjerojatnije da u njega nije upisana svaka stradala \u017ertva, pa jedino daljnja istra\u017eivanja mogu razjasniti pojedina\u010dne sudbine, a svakom takvom istra\u017eivanju potrebno je pri\u0107i isklju\u010divo znanstveno i objektivno, s pijetetom prema \u017ertvama i po\u0161tuju\u0107i osje\u0107aje pripadnika stradalih zajednica. Unato\u010d tome, ovi historiografi smatraju kako povijest 20. stolje\u0107a u Hrvatskoj treba iznova istra\u017eiti, pori\u010du vjerodostojnost brojnih pisanih dokaza i svjedo\u010danstava o razmjerima po\u010dinjenih zlo\u010dina ili ih pre\u0161u\u0107uju, a u potkrjepljivanju svojih tvrdnji dokaze koriste selektivno, izvla\u010de\u0107i dijelove iz konteksta, te na taj na\u010din logor pokazuju u pozitivnom ili puno bla\u017eem svjetlu nego \u0161to je to zaista bio.<\/p>\n Dodatno, javno izneseni stavovi o NDH, primjerice tajnika Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukog logora Jasenovac, koje financijski podupire Ministarstvo hrvatskih branitelja, u kojima je izjavio da kad bi se prihvatilo da je u Jasenovcu stradalo daleko manje ljudi nego \u0161to se slu\u017ebeno tvrdi, to bi promijenilo i ocjenu o karakteru NDH1<\/sup> te kako \u0107e smirena rasprava i daljnja istra\u017eivanja pokazati da NDH i ZAVNOH u Izvori\u0161nim osnovama Ustava trebaju zamijeniti mjesto2<\/sup>, navode na zaklju\u010dak kako je njihov krajnji cilj reinterpretacija povijesti NDH kojom bi se ta kvislin\u0161ka tvorevina potpuno ili djelomi\u010dno rehabilitirala.<\/p>\n Zbog toga se postavlja pitanje je li, i u kojoj mjeri, pravno dopu\u0161teno negirati utvr\u0111ene povijesne \u010dinjenice o zlo\u010dinima po\u010dinjenima u NDH, odnosno, gdje je granica slobode izra\u017eavanja i ka\u017enjivog djela. U svakom konkretnom slu\u010daju, je li pojedino izra\u017eavanje dopu\u0161teno ili nije, mo\u017ee odlu\u010diti samo sud, temeljem Ustava, me\u0111unarodnih ugovora, zakona te drugih va\u017ee\u0107ih izvora prava. Ustavom RH se jam\u010di sloboda mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja misli, \u0161to obuhva\u0107a i i slobodu tiska i drugih sredstava priop\u0107avanja te slobodu govora i javnih nastupa. No, ta sloboda ipak nije neograni\u010dena, a stav je ESLJP u predmetu Garaudy protiv Francuske (2003.) da negiranje Holokausta prema \u010dl. 17. ESLJP predstavlja zlouporabu slobode izra\u017eavanja, odnosno prijetnju demokraciji i ljudskim pravima.<\/p>\n Osim toga, Republika Hrvatska stranka je UN-ove Me\u0111unarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1966. prema kojoj dr\u017eave \u010dlanice trebaju osuditi svaku propagandu i sve organizacije koje se rukovode idejama ili teorijama zasnovanim na superiornosti neke rase ili grupe osoba izvjesne boje ili izvjesnog etni\u010dkog porijekla ili koje \u017eele opravdati ili podr\u017eati neki oblik rasne mr\u017enje ili diskriminacije. Nadalje, Okvirnom odlukom o suzbijanju odre\u0111enih oblika i na\u010dina izra\u017eavanja rasizma i ksenofobije Vije\u0107a EU iz 2008., dr\u017eave \u010dlanice EU su obvezane vlastitim zakonodavstvima inkriminirati javno odobravanje, negiranje ili znatnu trivijalizaciju genocida, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, ratnih zlo\u010dina i agresije, ako ono mo\u017ee potaknuti nasilje ili mr\u017enju prema skupini ili \u010dlanu skupine koja je bila \u017ertvom ovih zlo\u010dina.<\/p>\n ESLJP pri ocjeni radi li se o zabranjenom izra\u017eavanju (govoru mr\u017enje) procjenjuje mogu li konkretne izjave dovesti do nasilja i utjecati na javni red, pri \u010demu je dovoljna i opravdana bojazan da \u0107e on biti naru\u0161en. Osim utvr\u0111enja, predstavlja li negiranje zlo\u010dina ujedno i poticanje mr\u017enje prema pripadnicima zajednica koje su bile \u017ertve zlo\u010dina, va\u017eno je utvrditi i je li stvarna svrha govora rehabilitacija re\u017eima, odnosno ima li on izrazito revizionisti\u010dki cilj te koliko konkretni govor mo\u017ee nanijeti \u0161tete grupama protiv kojih je uperen, kako u pogledu erozije njihovog samopo\u0161tovanja, tako i u pogledu poticanja na diskriminaciju, nasilje ili druge nedopu\u0161tene akte protiv njih. Nedopu\u0161ten bi bio tek ukoliko postoji o\u010dita i neposredna opasnost, tj. vjerojatnost da \u0107e potaknuti na nasilje ili nezakonito postupanje. Me\u0111utim, kada je rije\u010d o Holokaustu, ESLJP je vrlo odlu\u010dan i dosljedan, te je svaki puta odbio zahtjeve u kojima se negiranje ili relativiziranje Holokausta poku\u0161alo opravdati slobodom izra\u017eavanja3<\/sup>. Pored toga, ESLJP se suzdr\u017eava od davanja mi\u0161ljenja o \u010disto historijskim \u010dinjenicama, jer ne ulaze u njegovu jurisdikciju, ali ipak, mo\u017ee prihvatiti odre\u0111ene dobro poznate historijske istine i temeljiti svoja obrazlo\u017eenja na njima4<\/sup>.<\/p>\n U RH je kazneno djelo Javno poticanje na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325. Kaznenog zakona uskla\u0111eno s Okvirnom odlukom o suzbijanju odre\u0111enih oblika i na\u010dina izra\u017eavanja rasizma i ksenofobije Vije\u0107a EU, a neki govor bi ispunjavao njegova obilje\u017eja samo kada bi mogao potaknuti nasilje ili mr\u017enju protiv skupina ili pripadnika takvih skupina. Kako je negiranje karaktera NDH i masovnosti zlo\u010dina te\u0161ko dovesti u direktnu vezu s konkretnim slu\u010dajevima nasilja ili neposredne opasnosti od nasilja prema pripadnicima manjinskih zajednica koji su stradali od usta\u0161kog re\u017eima, zagovaratelje ovakvih stavova se kazneno niti ne procesuira. Tako smo se povodom pritu\u017ebe gra\u0111ana zbog izjave Igora Vuki\u0107a, na tribini odr\u017eanoj u listopadu 2016. u Srpskom privrednom dru\u0161tvu Privrednik, kako u NDH nije bilo genocida nad Srbima, obratili DORH-u, no povratno smo obavije\u0161teni kako je \u017dupanijsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo u Zagrebu nakon razmatranja slu\u010daja zaklju\u010dilo da nisu ostvareni elementi ka\u017enjivih djela koji bi predstavljali osnovu za njihovo daljnje postupanje, bez detaljnjijeg poja\u0161njenja razloga ovakve odluke. Ipak, negiranja zlo\u010dina\u010dkog karaktera NDH i razmjera po\u010dinjenih zlo\u010dina, uz eksplicitno propagiranje rasisti\u010dkih i nacionalisti\u010dkih ideja, a u pogledu Srba i jo\u0161 uvijek, od strane dijela dru\u0161tva, prisutnog nametanja kolektivne krivnje za Domovinski rat i zlo\u010dine koji su u njemu po\u010dinjeni, \u010dine veliku \u0161tetu dru\u0161tvu jer zasigurno pove\u0107avaju mr\u017enju i naru\u0161avaju osje\u0107aj sigurnosti pripadnika stradalih zajednica.<\/p>\n Sloboda izra\u017eavanja jest jedno od najva\u017enijih demokratskih prava i bilo kakvoj njezinoj restrikciji treba pri\u0107i krajnje oprezno, no ona nosi i odgovornost. Dugo prikrivani i slabo istra\u017eeni komunisti\u010dki zlo\u010dini nesumnjivo su izazvali ogromne frustracije gra\u0111ana \u010diji su bli\u017enji u njima stradali, no potpuno je pogre\u0161no zbog ovih zlo\u010dina negirati ili umanjivati usta\u0161ke zlo\u010dine koji su im prethodili. Zbog toga, samo objektivna historiografska istra\u017eivanja i objavljivanja gra\u0111e mogu doprinijeti utvr\u0111ivanju istine o doga\u0111ajima iz pro\u0161losti. Pored toga, rasisti\u010dki karakter NDH i masovnost \u017ertava jest realnost koju nitko, s minimalnim osje\u0107ajem pristojnosti i pijeteta prema \u017ertvama, ne bi trebao dovoditi u pitanje, a pogotovo ne javno umanjivati ili negirati.<\/p>\n <\/p>\n Utjecaj na zajednice stradale od usta\u0161kog re\u017eima<\/em><\/strong><\/p>\n Revizionisti\u010dke interpretacije karaktera NDH i licitacije oko broja jasenova\u010dkih \u017ertava, u\u017easne su uvrede \u017eivu\u0107im \u010dlanovima obitelji \u017ertava, kao i pripadnicima naroda koji su bili \u017ertve usta\u0161kog re\u017eima.<\/p>\n Predstavnici romske, srpske i \u017eidovske zajednice te antifa\u0161isti\u010dkih udruga godinama zabrinuto upozoravaju na porast neousta\u0161tva i revizije povijesti u dru\u0161tvu. Ogor\u010deni su odnosom vlasti prema ovim pojavama i simbolima usta\u0161kog re\u017eima te posebno isti\u010du neprihvatljivost kori\u0161tenja usta\u0161kog pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c u bilo kojim prigodama. Smatraju kako je nu\u017eno izmijeniti trenutni postav jasenova\u010dke izlo\u017ebe, jer ona ne odra\u017eava vjerno pravu narav logora, prikriva okrutnost kojoj su bili podvrgnuti zato\u010denici te ne pokazuje pripadnost \u017ertava zajednicama progonjenima od usta\u0161kog re\u017eima. Upravo zbog ovih razloga, predstavnici srpskih i \u017eidovskih organizacija te antifa\u0161isti\u010dkih udruga od 2016. godine odbijaju sudjelovati na slu\u017ebenim dr\u017eavnim komemoracijama te odvojeno komemoriraju mrtve.<\/p>\n Pored toga, na genocid nad Romima, i danas najizlo\u017eenijima dru\u0161tvenoj isklju\u010denosti i diskriminaciji, i dalje se nedovoljno podsje\u0107a. Tek u prosincu 2014. godine progla\u0161en je Samudaripen \u2013 me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na romske \u017ertve genocida, o \u010demu bi javnost tek trebalo dodatno educirati i senzibilizirati. Srpsko narodno vije\u0107e, pak, od 2014. godine bilje\u017ei slu\u010dajeve historijskog revizionizma, nasilja i mr\u017enje prema Srbima, te ukazuje na porast ovih pojava. Predstavnici \u017eidovske zajednice smatraju i da se u Zagrebu treba podi\u0107i spomenik \u017ertvama usta\u0161kih zlo\u010dina, a ne svim europskim \u017ertvama Holokausta, jer bi se time relativizirali usta\u0161ki zlo\u010dini.<\/p>\n Zabrinjava i \u0161to se promocije revizionisti\u010dkih djela odr\u017eavaju i u prostorima Katoli\u010dke crkve, a posebno \u0161to se me\u0111u osobama koje negiraju ili relativiziraju karakter usta\u0161ke dr\u017eave i razmjere zlo\u010dina nalaze pojedinci visoko rangirani u crkvenoj hijerarhiji. Primjerice Stjepan Razum, sve\u0107enik i pro\u010delnik odjela Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu, ina\u010de i predsjednik Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukog logora Jasenovac, jo\u0161 je 2012. tvrdio kako je jedna strana bila za samostalnu Hrvatsku, za koju su se borili domobrani i usta\u0161e, uz pomo\u0107 Nijemaca, a druga, protiv Hrvatske, me\u0111u kojima su bili partizani, \u010detnici, Talijani i drugi5<\/sup> te nijekao masovna ubijanja u usta\u0161kom logoru u Jasenovcu, a sisa\u010dki biskup Vlado Ko\u0161i\u0107 2017. izjavio je kako usta\u0161tvo nije bio fa\u0161izam nego organizirano vojno djelovanje u obrani Hrvatske kao dr\u017eave6<\/sup>.<\/p>\n Izra\u017eava se i nezadovoljstvo radom javne televizije, \u010dija bi zada\u0107a trebala biti pru\u017eanje objektivnih informacija, koja je u svome programu, izme\u0111u ostalog, promovirala negacionisti\u010dke publikacije Igora Vuki\u0107a i Romana Leljaka, \u0161to je osudila i JUSP Jasenovac. Vuki\u0107eva knjiga Radni logor Jasenovac svakodnevno je reklamirana na javnoj televiziji, a s tim se nastavilo i nakon \u0161to je Programsko vije\u0107e osudilo stavove koje je u programu HRT-a iznio njezin autor.<\/p>\n <\/p>\n Zaklju\u010dak<\/em><\/strong><\/p>\n Pojave negiranja karaktera NDH i razmjera zlo\u010dina usta\u0161kog re\u017eima, isticanja simbola u javnom prostoru ili kori\u0161tenje sintagmi kojima se prema njemu izra\u017eavaju simpatije, u hrvatskom su dru\u0161tvu toliko u\u010destale, da su gotovo pre\u0161utno prihva\u0107ene. Na nu\u017enost edukacije, ali i razvijanje tolerancije i kulture povijesnog sje\u0107anja, ukazuju i rezultati Istra\u017eivanja politi\u010dke pismenosti u\u010denika zavr\u0161nih razreda srednjih \u0161kola u Hrvatskoj (rujan 2015.), prema kojima \u010dak polovina u\u010denika nije sigurna je li NDH bila fa\u0161isti\u010dka tvorevina. Osim toga, radi suzbijanja nesno\u0161ljivosti i govora mr\u017enje me\u0111u mladima, i Europska komisija protiv rasizma i nesno\u0161ljivosti Vije\u0107a Europe (ECRI) je u Izvje\u0161\u0107u upu\u0107enom RH 2018. preporu\u010dila uvo\u0111enje obvezatnog obrazovanja iz ljudskih prava kao dijela gra\u0111anskog obrazovanja u sve nastavne planove i programe, osobito kad je rije\u010d o pravu na jednakost i zabrani diskriminacije.<\/p>\n Zbog toga je na svim odgovornim \u010dlanovima dru\u0161tva va\u017ena uloga kontinuiranog reagiranja na pojave relativiziranja karaktera usta\u0161ke dr\u017eave, kako bi one prestale biti zna\u010dajnim \u010dimbenikom u kreiranju javnog mnijenja. No daleko najve\u0107a odgovornost je na vlasti, koja mora ponijeti odgovornost za po\u0161tivanje i primjenu Ustava te pridr\u017eavanje zakona i stati na put pona\u0161anjima kojima se simboli\u010dki ili direktno podr\u017eava ili veli\u010da NDH te negiraju ili umanjuju zlo\u010dini koje je ona proizvela.<\/p>\n Treba jasno istaknuti da je prema Ustavu dr\u017eavni suverenitet RH nastao nasuprot progla\u0161enju NDH, da je NDH suprotstavljena suvremenoj Hrvatskoj, kao i da je Hrvatski sabor Deklaracijom o antifa\u0161izmu 2005. godine potvrdio antifa\u0161isti\u010dku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske te pozvao na potrebu afirmacije i njegovanja antifa\u0161isti\u010dkih vrijednosti.<\/p>\n Potrebno je i uva\u017eiti zahtjeve predstavnika romske, srpske i \u017eidovske zajednice i antifa\u0161isti\u010dkih udruga i time stvoriti uvjete za odr\u017eavanje jedinstvene komemoracije, kojom bi se na primjeren na\u010din odala po\u010dast \u017ertvama i izrazila solidarnost sa zajednicama stradalima od usta\u0161kog re\u017eima, a Spomen podru\u010dje Jasenovac ispunilo svoju ulogu \u2013 podsje\u0107alo na strahote koje je \u010dovjek u stanju u\u010diniti \u010dovjeku.<\/p>\n Negiranje zlo\u010dina po\u010dinjenih u NDH ili njihovih razmjera, negiranje je pro\u0161losti prepune mr\u017enje i nasilja prema Romima, Srbima, \u017didovima i politi\u010dkim protivnicima usta\u0161kog re\u017eima. Ono ohrabruje, a ponekad i jest, govor mr\u017enje koji vodi ka diskriminaciji, pa i nasilju prema pripadnicima ovih skupina. Time se njeguje kontinuitet mr\u017enje \u2013 i naru\u0161avaju vrijednosti jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, na kojima po\u010diva Ustav Republike Hrvatske.<\/p>\n 1 http:\/\/novilist.hr\/Vijesti\/Hrvatska\/Bauk-pogurao-registraciju-udruge-koja-zeli-dokazati-da-Jasenovac-nije-bio-logor-smrti<\/a><\/p>\n 2 https:\/\/kamenjar.com\/igor-vukic-ndh-i-zavnoh-u-ustavu-bi-trebali-zamijeniti-mjesta\/<\/a><\/p>\n 3 M’bala M’bala protiv Francuske (2015.), Garaudy protiv Francuske (2003.), Marais protiv Francuske (1996.), Honsik protiv Austrije (1995.).<\/p>\n 4 \u017dandoka protiv Latvije (2006.)<\/p>\n 5 Hrvatski list, 9. kolovoza 2012.<\/p>\n