{"id":12461,"date":"2018-11-26T10:52:18","date_gmt":"2018-11-26T10:52:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12461"},"modified":"2018-11-26T10:52:18","modified_gmt":"2018-11-26T10:52:18","slug":"rezolucija-europskog-parlamenta-od-25-listopada-2018-o-porastu-neofasistickog-nasilja-u-europi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12461","title":{"rendered":"Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o porastu neofa\u0161isti\u010dkog nasilja u Europi"},"content":{"rendered":"

Rezolucija, izme\u0111u ostalog, \u201cpoziva dr\u017eave \u010dlanice na to da osude i suzbiju sve oblike poricanja holokausta, uklju\u010duju\u0107i trivijalizaciju i minimalizaciju zlo\u010dina nacista i njihovih suradnika; isti\u010de da se u politi\u010dkom i medijskom diskursu ne smije trivijalizirati istina o holokaustu\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Europski parlament,<\/em><\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Izvje\u0161\u0107e posebnog izvjestitelja UN-a za suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije od 9.\u00a0svibnja\u00a02017.,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Rezoluciju Op\u0107e skup\u0161tine UN-a 71\/179 od 19.\u00a0prosinca\u00a02016. o \u201eSuzbijanju veli\u010danja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje potpiruju suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije\u201d,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a posebno njegov \u010dlanak 14. i Protokol br. 12,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Me\u0111unarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir \u010dlanke 2., 3., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Direktivu Vije\u0107a 2000\/43\/EZ od 29.\u00a0lipnja\u00a02000.(1)<\/sup><\/strong><\/a> o provedbi na\u010dela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etni\u010dko podrijetlo (Direktiva o rasnoj jednakosti),<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Okvirnu odluku Vije\u0107a 2008\/913\/PUP od 28.\u00a0studenoga\u00a02008. o suzbijanju odre\u0111enih oblika i na\u010dina izra\u017eavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(2)<\/sup><\/strong><\/a> ,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Direktivu 2012\/29\/EU Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i za\u0161titu \u017ertava kaznenih djela(3)<\/sup><\/strong><\/a> ,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Uredbu (EU, Euratom) br.\u00a01141\/2014 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 22.\u00a0listopada\u00a02014. o statutu i financiranju europskih politi\u010dkih stranaka i europskih politi\u010dkih zaklada(4)<\/sup><\/strong><\/a> ,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir osnivanje Skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u lipnju 2016. godine,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir rezoluciju Vije\u0107a Europe od 30. rujna 2014. o borbi protiv pojava neonacizma i desni\u010darskog ekstremizma,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Kodeks prakse EU-a za borbu protiv dezinformiranja,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir Kodeks pona\u0161anja za borbu protiv nezakonitog govora mr\u017enje na internetu,<\/p>\n

\u2013\u00a0\u00a0uzimaju\u0107i u obzir \u010dlanak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,<\/p>\n

    \n
  1. budu\u0107i da se prema \u010dlanku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima po\u0161tovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i po\u0161tovanja ljudskih prava, uklju\u010duju\u0107i i prava pripadnika manjina; budu\u0107i da su te vrijednosti zajedni\u010dke svim dr\u017eavama \u010dlanicama;<\/li>\n
  2. budu\u0107i da je izostanak ozbiljnog djelovanja protiv neofa\u0161isti\u010dkih i neonacisti\u010dkih skupina omogu\u0107io pojavu trenuta\u010dnog vala ksenofobije u Europi;<\/li>\n
  3. budu\u0107i da otvoreno neofa\u0161isti\u010dke, neonacisti\u010dke, rasisti\u010dke i ksenofobne skupine i politi\u010dke stranke poti\u010du mr\u017enju i nasilje unutar dru\u0161tva, podsje\u0107aju\u0107i nas na \u0161to su bili sposobni u pro\u0161losti;<\/li>\n
  4. budu\u0107i da \u0161irenje govora mr\u017enje na internetu \u010desto dovodi do porasta nasilja, uklju\u010duju\u0107i i nasilje neofa\u0161isti\u010dkih skupina;<\/li>\n
  5. budu\u0107i da su neofa\u0161isti\u010dke skupine oduzele \u017eivot tisu\u0107ama raznih ljudi, kao \u0161to su izbjeglice i imigranti, etni\u010dke i vjerske manjine, pripadnici skupine LGBTQI, branitelji ljudskih prava, aktivisti, politi\u010dari i policijski slu\u017ebenici;<\/li>\n
  6. budu\u0107i da neofa\u0161isti\u010dke skupine upotrebljavaju i zloupotrebljavaju na\u0161e demokratske instrumente za \u0161irenje mr\u017enje i nasilja;<\/li>\n
  7. budu\u0107i da je, prema izvje\u0161\u0107u Europola, povjerenik EU-a nadle\u017ean za sigurnost, Sir Julian King, u svom govoru u okviru doga\u0111aja odr\u017eanog 22.\u00a0o\u017eujka\u00a02017. povodom obilje\u017eavanja napada 2016. u Bruxellesu, istaknuo rastu\u0107u prijetnju desni\u010darskog nasilnog ekstremizma, napominju\u0107i da ne zna niti za jednu dr\u017eavu \u010dlanicu EU-a koja na neki na\u010din nije zahva\u0107ena tom pojavom, te posebno navode\u0107i napade u Norve\u0161koj 2011., ubojstvo britanske parlamentarne zastupnice Jo Cox, te napade na centre za azil i d\u017eamije diljem Europe, kako bi upozorio na ono \u0161to smatra prijetnjom sigurnosti o kojoj se slabije izvje\u0161tava; budu\u0107i da se neofa\u0161isti\u010dke i neonacisti\u010dke skupine pojavljuju u razli\u010ditim oblicima; budu\u0107i da ve\u0107ina tih skupina isklju\u010duje odre\u0111ene pojedince ili skupine iz dru\u0161tva; budu\u0107i da te organizacije \u010desto koriste agresivnu retoriku prema manjinskim skupinama i poku\u0161avaju opravdati svoje postupke pozivaju\u0107i se na na\u010delo slobode govora; budu\u0107i da pravo na slobodu govora nije apsolutno;<\/li>\n
  8. budu\u0107i da se u \u010dlanku 30. Op\u0107e deklaracije o ljudskih pravima jasno navodi da \u201eni\u0161ta se u ovoj Deklaraciji ne mo\u017ee tuma\u010diti tako da podrazumijeva pravo bilo koje dr\u017eave, grupe ili osobe da poduzmu bilo koju aktivnost ili izvr\u0161e bilo koji \u010din usmjeren na uni\u0161tenje ovdje utvr\u0111enog bilo kojeg prava i sloboda\u201d;<\/li>\n
  9. budu\u0107i da se u Me\u0111unarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije potvr\u0111uje da njezine dr\u017eave stranke osu\u0111uju svaku propagandu i sve organizacije koje se rukovode idejama ili teorijama zasnovanim na superiornosti neke rase ili skupine osoba odre\u0111ene boje ili odre\u0111enog etni\u010dkog porijekla;<\/li>\n
  10. budu\u0107i da je promicanje fa\u0161izma zabranjeno u nekoliko dr\u017eava \u010dlanica u skladu s njihovim nacionalnim pravom;<\/li>\n
  11. budu\u0107i da se 2017., prema izvje\u0161\u0107u Europola o stanju i trendovima u podru\u010dju terorizma u Europskoj uniji (TESAT) iz 2018., broj uhi\u0107enja osoba za kaznena djela povezana s krajnjom desnicom udvostru\u010dio;<\/li>\n
  12. budu\u0107i da je 22. srpnja 2011. u napadima u Norve\u0161koj ubijeno 77 osoba, a 151 osoba je ranjena;<\/li>\n
  13. budu\u0107i da je 16. lipnja 2016. Jo Cox, zastupnica u Parlamentu Ujedinjene Kraljevine, brutalno ubijena u Birstallu (Ujedinjena Kraljevina);<\/li>\n
  14. budu\u0107i da je, prema izvje\u0161\u0107u Europola iz 2018. (TESAT), 2017. bilo pet osuje\u0107enih, neuspjelih ili izvr\u0161enih teroristi\u010dkih napada u Ujedinjenoj Kraljevini pripisanih pripadnicima krajnje desnice(5)<\/sup><\/strong><\/a> ;<\/li>\n
  15. budu\u0107i da su nakon antifa\u0161isti\u010dkog skupa u Bariju (Italija) 21. rujna 2018. napadnuti zastupnica u Europskom parlamentu Eleonora Forenza i njezin asistent Antonio Perillo;<\/li>\n
  16. budu\u0107i da je francuska obavje\u0161tajna slu\u017eba izrazila zabrinutost zbog sve ve\u0107eg broja pripadnika vojnih i policijskih snaga koji se pridru\u017euju nasilnim skupinama krajnje desnice(6)<\/sup><\/strong><\/a> ;<\/li>\n
  17. budu\u0107i da je Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI), koju je osnovalo Vije\u0107e Europe, u svojem izvje\u0161\u0107u od 15. svibnja 2018.(7)<\/sup><\/strong><\/a> izrazila zabrinutost zbog porasta desni\u010darskog ekstremizma i neofa\u0161izma u Hrvatskoj;<\/li>\n
  18. budu\u0107i da su u Poljskoj, za vrijeme demonstracije u studenom 2017., \u010dlanovi krajnje desni\u010darskog pokreta ONR (Nacionalni radikalni kamp) postavili slike \u0161est zastupnika u Europskom parlamentu, koji su se zauzeli za toleranciju, vladavinu prava i druge europske vrijednosti, na improvizirana vje\u0161ala na javnom trgu u ju\u017enom gradu Katowicama; budu\u0107i da je istraga jo\u0161 u tijeku, me\u0111utim, nije podignuta optu\u017enica protiv nijednog osumnji\u010denika, iako se o tom doga\u0111aju izvje\u0161tavalo u brojnim medijima, uklju\u010duju\u0107i videosnimke;<\/li>\n
  19. budu\u0107i da su krajnje desni\u010darske organizacije u studenom 2017. obilje\u017eile Dan neovisnosti Poljske organiziranjem velike demonstracije u Var\u0161avi na kojoj se okupilo preko 60 000 osoba; budu\u0107i da su prosvjednici nosili ksenofobne natpise sa sloganima kao \u0161to je \u201ebijela Europa bratskih naroda\u201d, uklju\u010duju\u0107i neke na kojima je prikazana \u201efalanga\u201d, fa\u0161isti\u010dki simbol iz 1930-ih;<\/li>\n
  20. budu\u0107i da je u Gr\u010dkoj jo\u0161 u tijeku su\u0111enje neonacisti\u010dkoj stranki Zlatna zora na temelju optu\u017ebe da je rije\u010d o zlo\u010dina\u010dkoj organizaciji, koja je pored drugih kaznenih djela, uklju\u010duju\u0107i poku\u0161aj ubojstva, odgovorna za ubojstvo Pavlosa Fisasa;<\/li>\n
  21. budu\u0107i da je 21. rujna 2018. LGBTIQ aktivist Zak Kostopulos brutalno ubijen u sredi\u0161tu Atene; budu\u0107i da je jedan od optu\u017eenika navodno povezan sa silama krajnje desnice; budu\u0107i da je potrebno provesti punu istragu kako bi osobe odgovorne za lo\u0161e postupanje prema njemu i njegovu smrt bile privedene pravdi;<\/li>\n
  22. budu\u0107i da je jedan Talijan osu\u0111en na 12 godina zatvora zbog toga \u0161to je ustrijelio i ranio \u0161est afri\u010dkih migranata u rasno motiviranom napadu u gradu Macerata u sredi\u0161njoj Italiji;<\/li>\n
  23. budu\u0107i da je u Chemnitzu sredinom rujna 2018. uhi\u0107eno sedam pripadnika skupine krajnje desnice koja redovito uzima zakon u svoje ruke zbog kr\u0161enja mira te je protiv njih nedavno podignuta optu\u017enica zbog sumnje da su \u010dlanovi teroristi\u010dke organizacije koja se prozvala Revolution Chemnitz; budu\u0107i da su prema navodima saveznih dr\u017eavnih tu\u017eitelja, istra\u017eitelji po pregledu interne komunikacije skupine optu\u017ebu za kaznena djela poo\u0161trili u kaznena djela terorizma;<\/li>\n
  24. budu\u0107i da je 7. prosinca 2017. u Francuskoj pet \u010dlanova pokreta G\u00e9n\u00e9ration Identitaire osu\u0111eno za poticanje na rasnu i vjersku mr\u017enju; budu\u0107i da su pojedinci povezani sa skupinama krajnje desnice, uklju\u010duju\u0107i Action Fran\u00e7aise, planirali teroristi\u010dki napad na nekoliko francuskih politi\u010dara i d\u017eamija tijekom predsjedni\u010dkih izbora 2017.; budu\u0107i da je 24. lipnja 2018. uhi\u0107eno 10 \u010dlanova skupine krajnje desne skupine Action des Forces Op\u00e9rationnelles (AFO) zbog planiranja niza napada usmjerenih na \u010dlanove muslimanske zajednice; budu\u0107i da su 14. rujna 2018. dva biv\u0161a skinheada progla\u0161ena krivima za ubojstvo mladog studenta i antifa\u0161isti\u010dkog aktivista Cl\u00e9menta M\u00e9rica ubijenog u lipnju 2013.;<\/li>\n
  25. budu\u0107i da se trenuta\u010dno u \u0160panjolskoj vodi istraga protiv 12 \u010dlanova neonacisti\u010dke organizacije Hogar Social Madrid zbog poticanja na mr\u017enju; budu\u0107i da je \u0161panjolski Vrhovni sud osudio uhi\u0107ene \u010dlanove \u0161panjolskih fa\u0161isti\u010dkih skupina Falange, Alianza Nacional i Democracia Nacional nakon napada na kulturni centar Blanquerna u Madridu tijekom proslave Nacionalnog dana Katalonije 2013.; budu\u0107i da je antirasisti\u010dka nevladina organizacija SOS Racismo 2016. godine zabilje\u017eila 309 slu\u010dajeva ksenofobnog nasilja; budu\u0107i da je predsjednik te organizacije primio prijetnje smr\u0107u nakon \u0161to je ukazao na te slu\u010dajeve te je osudio izostanak u\u010dinkovitih mehanizama za prijavljivanje tih kaznenih djela;<\/li>\n
  26. budu\u0107i da su Zaklada Francisco Franco, institucija koja veli\u010da diktaturu i zlo\u010dine, te obitelj Franco optu\u017eili 19 osoba za nekoliko kaznenih djela za koja se mo\u017ee izre\u0107i kazna do 13 godina zatvora, nakon \u0161to su izvr\u0161ile miroljubiv i simboli\u010dan \u010din koji je uklju\u010divao razvijanje dva velika transparenta s pala\u010de Pazo de Meir\u00e1s kojima su pozvali javne vlasti da interveniraju i vrate taj posjed narodu Galicije;<\/li>\n
  27. budu\u0107i da je \u0161panjolski Kongres usvojio prijedlog o premje\u0161tanju Francisca Franca iz njegove grobnice u ratnom memorijalnom kompleksu poznatijem pod nazivom Dolina palih, ujedno mjesto hodo\u010da\u0161\u0107a krajnje desnice; budu\u0107i da je potrebno efektivno ukloniti sve preostale simbole ili spomenike kojima se veli\u010da vojni ustanak, gra\u0111anski rat i Francova diktatura, a oni koji se ne mogu ukloniti trebaju se kontekstualizirati i tuma\u010diti na druga\u010diji na\u010din kako bi mogli doprinijeti podizanju razine osvije\u0161tenosti javnosti i sje\u0107anju na pro\u0161lost;<\/li>\n
  28. budu\u0107i da neonacisti\u010dki Nordijski pokret otpora (NMR) redovito organizira skupove diljem Skandinavije, na kojima skandira slogane i vijori zeleno bijelim zastavama tog pokreta; budu\u0107i da je nekoliko \u010dlanova NMR-a osu\u0111eno za nasilne napade na civile i policiju; budu\u0107i da su brojni podmetnuti po\u017eari protiv prihvatnih centara za izbjeglice doveli do toga da je \u0161vedska vlada 2015. sakrila lokaciju zgrada koje su namijenjene za stanovanje izbjeglica;<\/li>\n
  29. budu\u0107i da se svake godine 16. o\u017eujka u Rigi okuplja tisu\u0107e osoba kako bi na Dan sje\u0107anja na pripadnike latvijske legije odali po\u010dast Latvijcima koji su slu\u017eili u postrojbama Waffen-SS;<\/li>\n
  30. budu\u0107i da su od po\u010detka 2018. skupina C14 i ostale ukrajinske skupine krajnje desnice, kao \u0161to su Nacionalna milicija povezana s Bojnom Azov, Desni sektor, Karpatska si\u010d i druge, nekoliko puta izvr\u0161ile napade na skupine Roma, kao i na antifa\u0161isti\u010dke prosvjede, sastanke gradskih vije\u0107a, doga\u0111aj u organizaciji Amnestyja International, umjetni\u010dke izlo\u017ebe, doga\u0111aje zajednice LGBTQI te aktiviste za prava \u017eena i za\u0161titu okoli\u0161a;<\/li>\n
  31. sna\u017eno osu\u0111uje teroristi\u010dke napade, ubojstva, psiholo\u0161ko nasilje, nasilne fizi\u010dke napade i povorke neofa\u0161isti\u010dkih i neonacisti\u010dkih organizacija do kojih je do\u0161lo u raznim dr\u017eavama \u010dlanicama te \u017eali zbog toga;<\/li>\n
  32. duboko je zabrinut zbog sve ve\u0107e normalizacije fa\u0161izma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u Europskoj uniji, a izra\u017eava i zabrinutost zbog toga \u0161to se u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama govori o tajnim dogovorima izme\u0111u politi\u010dkih vo\u0111a, politi\u010dkih stranaka i tijela kaznenog progona s neofa\u0161istima i neonacistima;<\/li>\n
  33. zabrinut je zbog neofa\u0161isti\u010dkog nasilja koje se odr\u017eava na cijelo dru\u0161tvo a posebno je usmjereno na manjine kao \u0161to su crni Europljani\/osobe afri\u010dkog podrijetla, \u017didovi, muslimani, Romi, dr\u017eavljani tre\u0107ih zemalja, LGBTI osobe i osobe s invaliditetom;<\/li>\n
  34. sna\u017eno osu\u0111uje sve nasilne napade neofa\u0161isti\u010dkih skupina na politi\u010dare i \u010dlanove politi\u010dkih stranaka, kako je prijavljeno u odre\u0111enim dr\u017eavama \u010dlanicama, a posebno nedavni napad fa\u0161isti\u010dkih odreda stranke CasaPound na Eleonoru Forenzu, zastupnicu u Europskom parlamentu, njezinog asistenta Antonija Perilla i druge osobe koje su 21.\u00a0rujna\u00a02018. sudjelovale u antifa\u0161isti\u010dkom prosvjedu u Bariju, u Italiji;<\/li>\n
  35. duboko je zabrinut zbog neka\u017enjavanja djelovanja neofa\u0161isti\u010dkih i neonacisti\u010dkih skupina u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama i nagla\u0161ava da je taj osje\u0107aj neka\u017enjivosti jedan od razloga koji poja\u0161njavaju zabrinjavaju\u0107i porast nasilnih djelovanja odre\u0111enih krajnje desnih organizacija;<\/li>\n
  36. uvi\u0111a zabrinjavaju\u0107i trend neofa\u0161isti\u010dkih i neonacisti\u010dkih skupina koje se koriste dru\u0161tvenim medijima i internetom kako bi se organizirale diljem Europske unije i osmislile svoju strategiju;<\/li>\n
  37. \u017eali zbog \u010dinjenice da je u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama javna radiodifuzija postala primjer propagande jedne politi\u010dke stranke, koja \u010desto isklju\u010duje oporbene i manjinske skupine iz dru\u0161tva, pa \u010dak i poti\u010de nasilje;<\/li>\n
  38. podsje\u0107a na to da su fa\u0161isti\u010dka ideologija i netolerancija uvijek povezane s napadom na samu demokraciju;<\/li>\n
  39. poziva dr\u017eave \u010dlanice da sna\u017eno osude i sankcioniraju zlo\u010dine iz mr\u017enje, govor mr\u017enje i prebacivanje krivnje od strane politi\u010dara i javnih du\u017enosnika na svim razinama i u svim vrstama medija, s obzirom na to da izravno normaliziraju i ja\u010daju mr\u017enju i nasilje u dru\u0161tvu;<\/li>\n
  40. poziva dr\u017eave \u010dlanice da poduzmu daljnje mjere za spre\u010davanje, osu\u0111ivanje i suzbijanje govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje;<\/li>\n
  41. poziva Komisiju, dr\u017eave \u010dlanice i poduze\u0107a u podru\u010dju dru\u0161tvenih medija da se suprotstave \u0161irenju rasizma, fa\u0161izma i ksenofobije na internetu, u suradnji s odgovaraju\u0107im organizacijama civilnog dru\u0161tva na nacionalnoj i me\u0111unarodnoj razini;<\/li>\n
  42. poziva dr\u017eave \u010dlanice da istra\u017ee i kazneno progone zlo\u010dine iz mr\u017enje i da razmjenjuju najbolje prakse za utvr\u0111ivanje i istra\u017eivanje takvih zlo\u010dina, uklju\u010duju\u0107i one posebno motivirane razli\u010ditim oblicima ksenofobije;<\/li>\n
  43. poziva dr\u017eave \u010dlanice da predvide i pru\u017ee odgovaraju\u0107u potporu \u017ertvama rasisti\u010dkih ili ksenofobnih zlo\u010dina i zlo\u010dina iz mr\u017enje te da svjedocima pru\u017ee za\u0161titu od po\u010dinitelja;<\/li>\n
  44. poziva dr\u017eave \u010dlanice da u okviru policijskih snaga uspostave odjele za borbu protiv zlo\u010dina iz mr\u017enje; poziva policijske snage da se pobrinu da se njihovo osoblje ne upu\u0161ta u bilo kakav oblik rasisti\u010dkog, ksenofobnog ili diskriminiraju\u0107eg djelovanja te da se svako takvo djelovanje istra\u017ei, a odgovorne osobe privedu pravdi;<\/li>\n
  45. poziva Komisiju da potakne civilno dru\u0161tvo na pra\u0107enje i prijavljivanje govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje u dr\u017eavama \u010dlanicama;<\/li>\n
  46. podr\u017eava, pohvaljuje i poziva na za\u0161titu zajednica te organizacija civilnog dru\u0161tva koje se bore protiv fa\u0161izma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije;<\/li>\n
  47. poziva na konsolidaciju zakonodavstva EU-a o suzbijanju diskriminacije, \u0161to uklju\u010duje i preno\u0161enje\/provedbu postoje\u0107eg zakonodavstva i dono\u0161enje novog zakonodavstva, uklju\u010duju\u0107i Direktivu o jednakom postupanju;<\/li>\n
  48. podsje\u0107a na to da se Okvirnom odlukom Vije\u0107a 2008\/913\/PUP o suzbijanju odre\u0111enih oblika i na\u010dina izra\u017eavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, rok za provedbu koje je bio studeni 2010., predvi\u0111a pravna osnova za sankcioniranje pravnih osoba koje javno poti\u010du na nasilje ili mr\u017enju protiv pripadnika manjina, primjerice, isklju\u010divanje iz prava na javna davanja, izuze\u0107e iz komercijalne aktivnosti, stavljanje pod sudski nadzor ili izdavanje sudskog naloga za likvidaciju;<\/li>\n
  49. apelira na Komisiju da a\u017eurira svoje izvje\u0161\u0107e iz 2014. o provedbi gore navedene Okvirne odluke Vije\u0107a te da pokrene postupak zbog povrede protiv dr\u017eava \u010dlanica koje nisu postupile u skladu s odredbama Odluke;<\/li>\n
  50. apelira na dr\u017eave \u010dlanice da se pobrinu da postupaju u skladu s odredbama Okvirne odluke Vije\u0107a, da suzbijaju organizacije koje \u0161ire govor mr\u017enje i nasilje u javnim prostorima i na internetu te da u\u010dinkovito zabrane neofa\u0161isti\u010dke i neonacisti\u010dke skupine i bilo koje druge zaklade ili udruge koje veli\u010daju i glorificiraju nacizam i fa\u0161izam, pri \u010demu valja po\u0161tovati doma\u0107i pravni poredak i nadle\u017enost;<\/li>\n
  51. poziva na potpunu i pravodobnu suradnju izme\u0111u tijela kaznenog progona, obavje\u0161tajnih agencija, sudstva i organizacija civilnog dru\u0161tva u borbi protiv fa\u0161izma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije;<\/li>\n
  52. poziva dr\u017eave \u010dlanice da se pridr\u017eavaju preporuka Vije\u0107a Europe o borbi protiv pojava neonacizma i desnog ekstremizma;<\/li>\n
  53. poziva dr\u017eave \u010dlanice da osiguraju obvezno osposobljavanje na radnom mjestu temeljeno na ljudskim pravima i usmjereno na pru\u017eanje usluga, namijenjeno slu\u017ebenicima za provedbu zakona i slu\u017ebenicima u pravosudnom sustavu na svim razinama;<\/li>\n
  54. poziva dr\u017eave \u010dlanice da se usredoto\u010de na prevenciju kroz obrazovanje, podizanje razine osvije\u0161tenosti i razmjenu najboljih praksi;<\/li>\n
  55. poziva dr\u017eave \u010dlanice i nacionalne sportske saveze, a posebno nogometne klubove, da se suprotstave zlu rasizma, fa\u0161izma i ksenofobije na stadionima i u sportskoj kulturi, osu\u0111ivanjem i ka\u017enjavanjem odgovornih te promicanjem pozitivnih obrazovnih aktivnosti usmjerenih na mlade navija\u010de u suradnji sa \u0161kolama i relevantnim organizacijama civilnog dru\u0161tva;<\/li>\n
  56. poti\u010de dr\u017eave \u010dlanice da osobama koje rade na javnoj radioteleviziji i medijima pru\u017ei osposobljavanje u cilju ja\u010danja razine svijesti o izazovima i diskriminaciji s kojima se suo\u010davaju \u017ertve neofa\u0161isti\u010dkih i neonacisti\u010dkih organizacija;<\/li>\n
  57. poziva dr\u017eave \u010dlanice da uspostave nacionalne \u201eizlazne programe\u201d kako bi se pojedincima pomoglo da napuste nasilne neofa\u0161isti\u010dke i neonacisti\u010dke skupine; isti\u010de da bi takvi programi trebali nadi\u0107i pojedina\u010dne intervencije te podrazumijevati dugoro\u010dnu potporu za one koji imaju pote\u0161ko\u0107a u nala\u017eenju posla, preseljenju te izgradnji novih i sigurnih dru\u0161tvenih mre\u017ea;<\/li>\n
  58. isti\u010de da je svijest o povijesti jedan od preduvjeta za spre\u010davanje sli\u010dnih zlo\u010dina u budu\u0107nosti i ima va\u017enu ulogu u obrazovanju mla\u0111ih nara\u0161taja;<\/li>\n
  59. poziva dr\u017eave \u010dlanice na to da osude i suzbiju sve oblike poricanja holokausta, uklju\u010duju\u0107i trivijalizaciju i minimalizaciju zlo\u010dina nacista i njihovih suradnika; isti\u010de da se u politi\u010dkom i medijskom diskursu ne smije trivijalizirati istina o holokaustu;<\/li>\n
  60. poziva na zajedni\u010dku kulturu sje\u0107anja kojom se odbacuju fa\u0161isti\u010dki zlo\u010dini iz pro\u0161losti; duboko je zabrinut zbog toga \u0161to se mla\u0111e generacije u Europi i drugdje sve manje zanimaju za povijest fa\u0161izma, \u0161to ih mo\u017ee u\u010diniti ravnodu\u0161nima na nove prijetnje;<\/li>\n
  61. poti\u010de dr\u017eave \u010dlanice da kroz op\u0107u kulturu promi\u010du obrazovanje o raznolikosti na\u0161eg dru\u0161tva i na\u0161oj zajedni\u010dkoj povijesti, uklju\u010duju\u0107i o zlo\u010dinima po\u010dinjenima u Drugom svjetskom ratu, primjerice o holokaustu i sustavnoj vi\u0161egodi\u0161njoj dehumanizaciji njegovih \u017ertava;<\/li>\n
  62. nala\u017ee svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vije\u0107u, Komisiji, vladama i parlamentima dr\u017eava \u010dlanica, Vije\u0107u Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i\u00a0suradnju i Ujedinjenim narodima.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
    \n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
    (1)<\/strong><\/a><\/td>\nSL L 180, 19.7.2000., str. 22.<\/td>\n<\/tr>\n
    (2)<\/strong><\/a><\/td>\nSL L 328, 6.12.2008., str. 55.<\/td>\n<\/tr>\n
    (3)<\/strong><\/a><\/td>\nSL L 315, 14.11.2012., str. 57.<\/td>\n<\/tr>\n
    (4)<\/strong><\/a><\/td>\nSL\u00a0L\u00a0317, 4.11.2014., str.\u00a01.<\/td>\n<\/tr>\n
    (5)<\/strong><\/a><\/td>\nhttps:\/\/www.europol.europa.eu\/activities-services\/main-reports\/european-union-terrorism-situation-and-trend-report-2018-tesat-2018<\/td>\n<\/tr>\n
    (6)<\/strong><\/a><\/td>\nhttps:\/\/www.mediapart.fr\/journal\/france\/090418\/forces-de-l-ordre-liees-l-ultra-droite-violente-la-dgsi-s-inquiete?onglet=full<\/td>\n<\/tr>\n
    (7)<\/strong><\/a><\/td>\nhttps:\/\/rm.coe.int\/fifth-report-on-croatia\/16808b57be<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Izvor: http:\/\/www.europarl.europa.eu\/sides\/getDoc.do?pubRef=-\/\/EP\/\/TEXT+TA+P8-TA-2018-0428+0+DOC+XML+V0\/\/HR<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12462,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-12461","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/logo-eu-parlament.png?fit=300%2C217&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":12461,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":12461,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":12461,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":12461,"position":3},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":12461,"position":4},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":12461,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12461","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12461"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12461\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12463,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12461\/revisions\/12463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12461"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12461"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12461"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}