U Muzeju Sveti Ivan Zelina traje tijekom listopada i studenog 2018. godine izlo\u017eba “Cijena carstva \u2013 sje\u0107anje na Veliki rat 1914-1918”, autora Igora Zrinskog.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Ove 2018. godine sje\u0107amo se stogodi\u0161njice zavr\u0161etka Velikog rata ili kako se \u010desto u historiografiji zove 1. Svjetskog rata. Prije sto godina na prostorima Europe dogodile su se najve\u0107e promjene, lomovi i preslagivanja na politi\u010dkoj karti starog kontinenta. Nestaju tisu\u0107godi\u0161nja carstva \u2013 rusko, austro-ugarsko, njema\u010dko i osmansko. Zbrajaju se vrtoglave brojke \u010detverogodi\u0161njeg ludila: 20 miliona ljudi je ubijeno ili je umrlo od ranjavanja, bolesti ili gladi. Jo\u0161 20 miliona ljudi je ranjeno tokom ratnih godina. Na prostoru dana\u0161nje Hrvatske ukupno je bilo mobilizirano oko 640.000 \u2013 700.000 vojnika. Ukupan broj mrtvih nikad nije to\u010dno utvr\u0111en. Po nekim procjenama on bi mogao dosegnuti i gotovo 200.000 mrtvih, \u0161to je strahovit gubitak i \u010dini gotovo 10 posto tada\u0161njeg stanovni\u0161tva Hrvatske.<\/p>\n
<\/p>\n
Hrvatsku je nakon 1918. godine, osim strahovito velikog broja poginulih, \u010dekala jo\u0161 jedna kazna. Pe\u010dat gubitnika. Hrvati su bili dio gubitni\u010dke, pora\u017eene vojske, iako u ratu bitke nisu gubili. Kaznu za gubitnike Hrvatska je odra\u0111ivala od 1919. pa do 1990. godine. Kazna je podrazumijevala brisanje svijesti i sje\u0107anja na 1. Svjetski rat i njegove \u017ertve. Generacije mladih nakon 1919. godine nikada nisu u\u010dile u \u0161kolama o hrvatskim postrojbama u tom ratu i njihovom ratnom putu. Sve je to moralo biti zaboravljeno, kao i na\u0161i djedovi i pradjedovi koji su se \u010dasno borili za domovinu. Zato to danas, sto godina kasnije moramo promijeniti i boriti se da nikada \u017ertve hrvatskog naroda u tom stra\u0161nom ratu ne budu zaboravljene.<\/p>\n
<\/p>\n
Izlo\u017eba koju je pripremio na\u0161 Muzej neka bude mali doprinos nastojanju da se Veliki rat i njegove \u017ertve nikada ne zaborave. Na izlo\u017ei je Muzej radio gotovo godinu dana, a posebne. Ovim putem naro\u010dito zahvaljujemo marljivim sabira\u010dima koji su nam za potrebe izlo\u017ebe ustupili stotine predmeta iz svojih zbirki ili obiteljske ostav\u0161tine \u2013 gospodi Ivanu Pavi\u010di\u0107u, Vjekoslavu Krambergeru i Vidislavu Ki\u0161u \u2013 \u0160aulove\u010dkom. Tako\u0111er velika zahvala i Dru\u017ebi Bra\u0107e Hrvatskog Zmaja \u2013 Zmajski stol Krapina na potpori ovoj izlo\u017ebi.<\/p>\n
<\/p>\n
Prvi svjetski rat, Veliki rat, Globalni rat, Rat naroda ili Rat za civilizaciju, bez obzira kako ga nazivali, stradanje na globalnoj razini po\u010detkom 20. stolje\u0107a, to\u010dnije izme\u0111u 1914.-1918. godine, bilo je uistinu zastra\u0161uju\u0107e, a njegove posljedice osje\u0107ale su se desetlje\u0107ima kasnije. Dugo Europa nije imala sukobe me\u0111unarodnih razmjera. Gotovo stotinjak godina kontinuiranog mira do 1914. fenomen je ne\u010duven u analima europske povijesti. Izuzmemo li krimski rat i francusko-pruski rat, Europa je tijekom ovih stotinu godina ratovala svega 18 mjeseci. Usporedbe radi, prethodna dva stolje\u0107a u prosjeku su imala 60-70 godina rata u svakom od njih. Pridodamo li ovom \u010dimbeniku i izuzetan industrijski i znanstveni rast, mogli bi zaklju\u010diti da je Europa \u017eivjela u skladu i suglasnosti.<\/p>\n
<\/p>\n
Ubrzo su prividan sklad i suglasnost zamijenili dubinski i nerazrije\u0161eni problemi, ne samo izme\u0111u europskih carstava i dr\u017eava ve\u0107 i unutar njih, kada je kobni hitac ispaljen od strane Gavrila Principa usmrtio Austro-ugarskog prestolonasljednika i monarha Franju Ferdinanda i njegovu suprugu 28. lipnja 1914. godine tijekom boravka u Sarajevu. Preko no\u0107i akumulirano nezadovoljstvo europskih nacija buknulo je u dotada ponajve\u0107i i sveobuhvatni Prvi svjetski rat.<\/p>\n
<\/p>\n
Veliki rat zahvatio je i Hrvatsku. U to vrijeme ona se nalazila u sastavu Austro-ugarske monarhije, pod apsolutnom vla\u0161\u0107u Franje Josipa I., ali i rastrganu izme\u0111u austrijskog i ugarskog dijela monarhije. Hrvati su u Monarhiji \u010dinili oko 10% stanovni\u0161tva, ali su tijekom Velikog rata u cjelokupnoj vojsci \u010dinili 13-14% vojnika. Iako je rat zaobi\u0161ao hrvatski teritorij, hrvatski su vojnici sudjelovali na svim va\u017enijim boji\u0161tima u sklopu Austro-ugarske vojske te su zbog te \u010dinjenice platili visoku cijenu u ljudstvu, ali i u drugim dru\u0161tvenim podru\u010djima kao \u0161to je gospodarstvo, ekonomija, demografija, politika, itd. Nemali broj sudionika Velikog rata do\u0161ao je upravo i sa podru\u010dja Svetog Ivana Zeline i Zelinskog prigorja. Ukratko, budu\u0107nost nacionalnih interesa i zbivanja na podru\u010dju Hrvatske, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnim razinama, usko je povezana s ishodom Prvog svjetskog rata.<\/p>\n
<\/p>\n
Ve\u0107 je prve godine rata sveop\u0107i elan i borbenost dolaskom prvih ranjenika sa fronta zamijenjena o\u010dajem, sveop\u0107im strahom i nevjericom. \u017divopisne i bajkovite uniforme Austro-ugarske vojske ubrzo su se suo\u010dile sa surovom stvarno\u0161\u0107u rovovskog ratovanja, primjenama novih oru\u017eja, novih na\u010dina stradanja i situacija koje su im do tada bile nepoznate. Juna\u0161tvo i heroizam, toliko slavljeno u redovima monarhije nije pretjerano pomoglo kada se na\u0161lo o\u010di u o\u010di sa strojnicama, artiljerijom, otrovnim plinovima, avijacijom, podmornicama\u2026.<\/p>\n
<\/p>\n
Cijena carstva kako Austro-ugarskog, tako i drugih europskih carstava bila je uistinu previsoka za njihovo stanovni\u0161tvo. Prvi svjetski rat zapo\u010deo je sa dva sudbonosna pucnja, ali je zavr\u0161io sa milijunima nevinih \u017ertava.<\/p>\n
<\/p>\n
U prilogu mo\u017eete preuzeti popis gubitaka Austro-ugarske vojske od 1914. do 1918. godine, koji se odnosi na sudionike Velikog rata iz kotara Sveti Ivan Zelina. Popis je razvrstan u tri kategorije “umrli, ranjeni i zarobljeni”.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n