{"id":12370,"date":"2018-11-22T10:53:48","date_gmt":"2018-11-22T10:53:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12370"},"modified":"2018-11-22T11:08:15","modified_gmt":"2018-11-22T11:08:15","slug":"reagiranje-povjesnicara-petra-macuta-na-tekst-borisa-postnikova-povodom-objave-knjige-ustaska-mladez","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12370","title":{"rendered":"Reagiranje povjesni\u010dara Petra Macuta na tekst Borisa Postnikova povodom objave knjige \u201cUsta\u0161ka mlade\u017e\u201d"},"content":{"rendered":"

Povjesni\u010dar Petar Macut zamolio je uredni\u0161tvo portala historiografija.hr da objavi njegovo reagiranje na tekst Borisa Postnikova povodom najave objavljivanja Macutove knjige \u201cUsta\u0161ka mlade\u017e\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Boris Postnikov u kolumni \u201cNeprijateljska propaganda\u201d (https:\/\/www.portalnovosti.com\/neprijateljska-propaganda-1941-godina-od-koje-se-povraca<\/a>) pisao je o objavi knjige Petra Macuta \u201cUsta\u0161ka mlade\u017e\u201d koja je najavljena tekstom Zvonimira Despota \u201cKnjiga ‘Usta\u0161ka mlade\u017e’: Sve prednosti i mane totalitarnoga ustroja NDH\u201d (https:\/\/blog.vecernji.hr\/zvonimir-despot\/ustaska-mladez-10528<\/a>). Petar Macut smatra pritom potpuno neprimjerenim \u0161to ga je Postnikov \u201cuvrstio u red revizionisti\u010dke literature\u201d i u svom reagiranju donosi Uvod iz svoje knjige \u201cUsta\u0161ka mlade\u017e\u201d iz kojeg dr\u017ei da jasno proizlazi potpuno suprotno.<\/p>\n

 <\/p>\n

Historiografija.hr<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Po\u0161tovano uredni\u0161tvo portala historiografija.hr,<\/p>\n

 <\/p>\n

kao profesionalni povjesni\u010dar koji redovito \u010dita va\u0161e objave kojima pratite aktualnu historiografsku produkciju, historiografiju kao znanost i povjesni\u010dare kao anga\u017eirane intelektualce, zamolio bih vas da objavite tekst kojim reagiram na krajnje neprofesionalne, uvredljive i povr\u0161ne insinuacije oko moje knjige Usta\u0161ka mlade\u017e<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Naime, na portalnovosti.com stanoviti Boris Postnikov napisao je tekst Neprijateljska propaganda: 1941. godina od koje se povra\u0107a<\/em><\/p>\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/neprijateljska-propaganda-1941-godina-od-koje-se-povraca<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

u kojem je moje djelo Usta\u0161ka mlade\u017e<\/em> uvrstio u red revizionisti\u010dke literature na tragu koje se nalaze radovi Igora Vuki\u0107a, Vlade Vladi\u0107a, Romana Leljaka i Stjepana Loze. Svima ostavljam za pravo da o svakom objavljenom djelu imaju svoje vlastito mi\u0161ljenje, bez obzira na domete istoga. To pravo ima, naravno, i Boris Postnikov. Ono na \u0161to nema pravo, \u010dini mi se, jest etiketirati, insinuirati i, na kraju krajeva, optu\u017eivati autora Usta\u0161ke mlade\u017ei<\/em> za bilo \u0161to, a da knjigu o kojoj pi\u0161e nije niti pro\u010ditao.<\/p>\n

 <\/p>\n

Naime, Boris Postnikov je svoj uradak (kojega nemam potrebu citirati jer \u0107e onaj koga zanima \u0161to to to\u010dno i na koji na\u010din tvrdi pro\u010ditati na poveznici unutar ovoga teksta) objavio 10. studenoga 2018. godine, a da je knjigu mogao kupiti tek 13. studenoga, u 8.00 ujutro na Interliberu. To ga naravno nije sprije\u010dilo da nam prezentira lako\u0107u kojom se danas mo\u017ee bilo koga oblatiti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Da nam je pravosu\u0111e kakvo nije, mo\u017eda bih nekakvu zadovolj\u0161tinu potra\u017eio i na sudu, ali mi je od sudskog pravorijeka va\u017eniji sud kolega povjesni\u010dara koji prate historiografiju.hr. Zbog tih kolega u nastavku teksta citiram prve dvije stranice UVODA u svoju knjigu Usta\u0161ka mlade\u017e<\/em>. Nakon toga bih zamolio da bace pogled i na Postnikov tekst i usporede pro\u010ditano.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Usta\u0161ka mlade\u017e, kao va\u017ean dio Usta\u0161koga pokreta, kao organizacija koja je brinula o podmlatku pokreta, otkriva nam jasno i nedvosmisleno \u0161to je to Usta\u0161ki pokret u svojoj sr\u017ei bio: totalitarni pokret s jednim ciljem – bezuvjetno zadr\u017eavanje vlasti poglavnika Paveli\u0107a, preoblikovanje dru\u0161tva po mjeri usta\u0161kih na\u010dela, dakle implementiranje usta\u0161ke ideologije u tkivo hrvatskoga dru\u0161tva, kontrola svih, upotreba svih, otklanjanje nepouzdanih, bezvrijednih, opasnih.<\/p>\n

 <\/p>\n

Usta\u0161ki pokret pripada fa\u0161izmu. On je jedan dio toga pojma. Usta\u0161tvo je hrvatski fa\u0161izam ili hrvatska ina\u010dica. Ono hrvatsko u tome fa\u0161izmu jest: \u017eivotni prostor koji uglavnom obuhva\u0107a dana\u0161nju Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, s dijelom Srbije, odnosno Vojvodine. Specifi\u010dnost hrvatskoga fa\u0161izma bila je njegova ograni\u010dena ekspanzivnost jer je ve\u0107 osnutkom Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH) obuhvatio najve\u0107i dio teritorija na koji je pretendirao, osim Me\u0111imurja koje su okupirali Ma\u0111ari, Dalmacije \u010dije je dijelove Mussolini zaposjeo potpisav\u0161i Rimske ugovore s poglavnikom Paveli\u0107em te Istre za koju nisu postojali nikakvi konkretni planovi i koraci na koji bi se na\u010din mogla vratiti u okvir hrvatskih zemalja. Nisu postojali planovi, govori, namjere \u0161iriti se dalje, u bilo kojemu smjeru.<\/p>\n

 <\/p>\n

Usta\u0161tvo je, za razliku od talijanskoga fa\u0161izma i njema\u010dkoga nacizma, imalo svoj konkretan prostorni okvir i u tome dijelu bilo je u prednosti pred spomenutim saveznicima u zlo\u010dinu. Njegova agresivnost koncentrirala se i i\u017eivljavala na unutarnjem politi\u010dkom i dru\u0161tvenom planu. Za razliku od ostalih fa\u0161izama, a ovdje prvenstveno mislim na talijanski i njema\u010dki, izuzimaju\u0107i one ina\u010dice koje su po mnogo\u010demu bile sli\u010dne hrvatskomu fa\u0161izmu, kao naprimjer slova\u010dki, ma\u0111arski, bugarski ili srpski, usta\u0161tvo je imalo samo jedan nedvojben i konkretan cilj: samostalnu i neovisnu dr\u017eavu. Ostali sadr\u017eaji bili su fluidni, podlo\u017eni politi\u010dkomu trenutku i oportunizmu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Usta\u0161ka ideologija nije bila razra\u0111ena, bila je tek skicirana. Stoga je i mogla primiti konkretne sadr\u017eaje koje nije imala i primjenjivati ih dosljedno i radikalno kao da su postojali od po\u010detka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Usta\u0161tvo je fa\u0161izam jer je u sebi sadr\u017eavalo ideje, namjeru i praksu pseudozakonskoga proskribiranja, sabiranja, protjerivanja i ubijanja velikih skupina stanovni\u0161tva, od \u010dega nisu bili isklju\u010deni ni pripadnici vlastitoga naroda. Jer koliko god se krv isticala kao sredstvo povezivanja, a kultura kao medij oblikovanja, onaj tko je bio protiv usta\u0161tva, taj je odmah bio narodni neprijatelj. Jednom progla\u0161ena neprijateljem Usta\u0161koga pokreta ili poglavnika Paveli\u0107a, osoba je odmah postala suspektna za re\u017eim i kao takva pogodna za progon. Pri odre\u0111enju dr\u017eavljanstva i narodnosti formalno su se tra\u017eili krsni i rodni list, izjava o arijevskome podrijetlu i sl., ali zapravo je bilo najbitnije, ako niste samim svojim ro\u0111enjem ve\u0107 ozna\u010deni kao drugi za re\u017eim, da prihvatite sve \u0161to je novi re\u017eim donio: dr\u017eavu i teror, kriterije za uni\u0161tenje, kao i prora\u010dun dr\u017eave, kulturu smrti i reducirani kulturni \u017eivot. U kontekstu usta\u0161ke ideologije nije bilo mogu\u0107e biti za NDH, a protiv Poglavnika i usta\u0161tva.<\/p>\n

 <\/p>\n

Fa\u0161izma nema bez nasilja i smrti, oni su sastavni dio te ideologije. Spremnost na progon, ubojstvo i plja\u010dku je ona sposobnost koja je odredila i smjestila usta\u0161tvo me\u0111u fa\u0161izam: dragovoljno, s punom svije\u0161\u0107u i odgovorno\u0161\u0107u. Fa\u0161izam je velikodu\u0161an u nasilju. Omogu\u0107uje svojim slugama i\u017eivljavanje, ispunjavanje najni\u017eih nagona. Ne postoji fa\u0161izam bez nasilja. To nasilje nalazimo u pisanim i nepisanim zakonima, u zlo\u010dina\u010dkim praksama, u progla\u0161avanju nepo\u0107udnih i nepodobnih naroda i skupina, u odre\u0111enju fleksibilnih kriterija za utvr\u0111ivanje doma\u0107ih izdajnika i stranih pla\u0107enika.<\/p>\n

 <\/p>\n

Fa\u0161izam je totalitaran. On zahtijeva cijeloga \u010dovjeka, potpuno.”<\/p>\n

 <\/p>\n

Petar Macut<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Ustaska mladez – naslovnica<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12373,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-12370","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Petar-Macut-knjiga.jpg?fit=593%2C771&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52884,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52884","url_meta":{"origin":12370,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na predstavljanje knjige \"Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine\" koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Knjigu \u0107e, uz autora Dinu Stani\u010di\u0107a, predstaviti Ljiljana Dobrov\u0161ak i Filip Hamer\u0161ak. Vi\u0161e o\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":12370,"position":1},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":12370,"position":2},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53333,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53333","url_meta":{"origin":12370,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “DOM(A) U OBJE DOMOVINE. Sve\u010dani zbornik u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut Liszt\u2013 Ma\u0111arski kulturni centar\u00a0u Zagrebu poziva Vas na predstavljanje knjige pod nazivom DOM(A) U OBJE DOMOVINE Sve\u010dani zbornik radova u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a Izvanredna je \u010dast i zadovoljstvo za na\u0161 Institut da \u0107e biti doma\u0107in predstavljanju ove knjige, kojom odajemo po\u010dast povjesni\u010daru Dinku \u0160ok\u010devi\u0107u, prvom ravnatelju Instituta Liszt\u00a0u Zagrebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":12370,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":12370,"position":5},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12370"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12370\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12378,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12370\/revisions\/12378"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}