{"id":12364,"date":"2018-11-22T10:43:17","date_gmt":"2018-11-22T10:43:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12364"},"modified":"2018-11-22T10:43:17","modified_gmt":"2018-11-22T10:43:17","slug":"ivan-macut-filozofija-u-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12364","title":{"rendered":"Ivan Macut, \u201cFilozofija u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d \u0160kolska knjiga objavila je 2018. godine knjigu Ivana Macuta \u201cFilozofija u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Monografija <em>Filozofija u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj<\/em> nezaobilazno je djelo u prou\u010davanju nedovoljno znanstveno obra\u0111enog i javnosti gotovo posve nepoznatog dijela povijesti hrvatske filozofije. Autor je na objektivan i imanentno znanstven na\u010din pokazao filozofsku misao u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj dokazav\u0161i da je filozofija u to proskribirano vrijeme, suprotno o\u010dekivanome, do\u017eivjela pravu \u017eivost.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U knjizi su sistematizirani filozofski i intelektualni dosezi desetak intelektualaca u kontekstu \u0161irega javnog i politi\u010dkog djelovanja u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Autor analizira glavne teme kojima su se tada\u0161nji filozofi bavili koriste\u0107i se pri tome svim dostupnim izvorima i literaturom. Nadalje, istra\u017euje i njihova osobna gledi\u0161ta o ostvarenju stoljetne te\u017enje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnom dr\u017eavom. Nezavisnu Dr\u017eavu Hrvatsku neki su doista dr\u017eali ostvarenjem tih te\u017enji, a drugi su je podr\u017eavali u njezinim po\u010detcima, no poslije su se od nje jasno distancirali, a autor argumentirano obja\u0161njava i razloge promjene osobnih stajali\u0161ta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga sadr\u017eava i detaljan popis svih u to doba objavljenih filozofskih tekstova. <em>Filozofija u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj<\/em> vrijedno je izdanje ne samo za znanstveno-istra\u017eiva\u010dku i sveu\u010dili\u0161nu zajednicu nego i za \u0161iru \u010ditala\u010dku javnost.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Djelo se temelji na relevantnoj povijesnoj i filozofskoj literaturi koja je konzultirana po pravilima struke. Rezultat znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada autora pomo\u0107i \u0107e budu\u0107im istra\u017eiva\u010dima ne samo filozofske struke ve\u0107 i povjesni\u010darima koji istra\u017euju povijest mentaliteta, odnosno intelektualnu historiju. Djelo je originalan i izvoran doprinos hrvatskoj znanosti. (&#8230;) Knjiga pru\u017ea uvid u brojne nove \u010dinjenice, svojom va\u017eno\u0161\u0107u potaknut \u0107e nova istra\u017eivanja te \u0107e njezinim objavljivanjem mnogi zaslu\u017eni i zaboravljeni hrvatski intelektualci dobiti zaslu\u017eeno mjesto u hrvatskoj intelektualnoj i dru\u0161tvenoj povijesti.&#8221;<\/p>\n<p>&#8211; Dr. sc. Petar Macut, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Iako je knjiga Filozofija u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj od interesa za sve one koji se bave filozofijom, djelo je ipak prvotno namijenjeno akademskoj zajednici humanisti\u010dke provenijencije. Studenti i znanstvenici iz nje mogu ste\u0107i temeljit uvid u osnovne struje i upoznati glavne nositelje filozofske misli razdoblja prije i u vrijeme NDH te tako dobiti mogu\u0107nost boljeg razumijevanja i tuma\u010denja zbivanja na tom podru\u010dju. Uz relevantnost i aktualnost teme, valja istaknuti objektivnost autorova pristupa, \u0161to ovo djelo s pravom \u010dini nezaobilaznim u prou\u010davanju povijesti filozofije kod nas.&#8221;<\/p>\n<p>&#8211; Prof. dr. sc. Josip Mu\u017ei\u0107, Katoli\u010dki bogoslovni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O autoru<\/p>\n<p>Ivan Macut ro\u0111en je 3. listopada 1981. u Vukovaru. Franjeva\u010dku klasi\u010dnu gimnaziju zavr\u0161io je u Sinju, a filozofsko-teolo\u0161ki studij poha\u0111ao je u Splitu na Katoli\u010dkome bogoslovnom fakultetu. Sve\u010dane je zavjete polo\u017eio 10. rujna 2006. Za sve\u0107enika je, na naslov Franjeva\u010dke provincije Presvetoga Otkupitelja, zare\u0111en 24. lipnja 2007. Dvije godine poslije Uprava Provincije \u0161alje ga na poslijediplomski studij iz me\u0111ureligijskog dijaloga i ekumenske teologije u Rim.<\/p>\n<p>Godine 2009. upisao je specijalizaciju iz fundamentalne teologije \u2013 Znanosti o religijama \u2013 na Papinskom sveu\u010dili\u0161tu Lateran u Rimu, na kojemu je 24. lipnja 2011. polo\u017eio licencijat.<\/p>\n<p>Od 2011. doktorand je na Papinskom sveu\u010dili\u0161tu Antonianum u Rimu sa specijalizacijom iz ekumenske teologije, a ujedno poha\u0111a predavanja i provodi istra\u017eivanja u Institutu za ekumenske studije u Veneciji. Obranio je doktorski rad 29. svibnja 2013. i stekao akademski naslov doktora teologije sa specijalizacijom u ekumenskoj teologiji.<\/p>\n<p>Od 2014. doktorand je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu \u2013 modul filozofija, na kojem je 20. studenoga 2015. godine jednoglasno obranio doktorski rad.<\/p>\n<p>Od 2016. profesor je na Katoli\u010dkome bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu te predaje predmete iz ekumenske i fundamentalne teologije. Pi\u0161e teolo\u0161ke i filozofske \u010dlanke te tekstove o duhovnim razmi\u0161ljanjima. Posebno se bavi ekumenskom teologijom, Scijentolo\u0161kom crkvom te hrvatskom filozofijom u 20. stolje\u0107u. Autor je vi\u0161e desetaka znanstvenih teolo\u0161kih i filozofskih \u010dlanaka i nekoliko knjiga.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izdava\u010d: \u0160kolska knjiga<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Broj stranica: 422<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2018<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Prelistaj\u00a0knjigu:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/filozofija-u-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj.html\">https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/filozofija-u-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12365,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-12364","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Ivan-Macut.jpg?fit=658%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":12364,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":12364,"position":1},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":12364,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":12364,"position":3},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":12364,"position":4},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":12364,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12364"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12364\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12366,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12364\/revisions\/12366"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}