{"id":12235,"date":"2018-11-13T19:09:55","date_gmt":"2018-11-13T19:09:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12235"},"modified":"2018-11-13T19:09:55","modified_gmt":"2018-11-13T19:09:55","slug":"mihail-sebastian-vec-dvije-tisuce-godina-kako-sam-postao-huligan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12235","title":{"rendered":"Mihail Sebastian, \u201cVe\u0107 dvije tisu\u0107e godina… \/ Kako sam postao huligan\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201cRoman Mihaila Sebastiana Ve\u0107 dvije tisu\u0107e godina<\/em>… iz 1934. ponire u dubinu uma \u017eidovskog studenta u Rumunjskoj burnih predratnih godina. Protagonist tog knji\u017eevnog remek-djela pi\u0161\u010dev je alter ego<\/em>, mladi\u0107 u \u0161kripcu izme\u0111u antisemitizma i cionizma.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Mihail Sebastian<\/p>\n

 <\/p>\n

VE\u0106 DVIJE TISU\u0106E GODINA… \/ KAKO SAM POSTAO HULIGAN<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Roman s predgovorom Naea Ionescua \/ Tekstovi, \u010dinjenice, ljudi<\/p>\n

 <\/p>\n

S rumunjskoga preveli Luca-Ioan Frana i Ivana Oluji\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Roman Mihaila Sebastiana Ve\u0107 dvije tisu\u0107e godina<\/em>… iz 1934. ponire u dubinu uma \u017eidovskog studenta u Rumunjskoj burnih predratnih godina. Protagonist tog knji\u017eevnog remek-djela pi\u0161\u010dev je alter ego<\/em>, mladi\u0107 u \u0161kripcu izme\u0111u antisemitizma i cionizma. Premda kao student mora trpjeti fizi\u010dko i verbalno zlostavljanje, osje\u0107a se odvojenim od drugih \u017didova i pita se je li njihov aktivizam vrijedan cijene koju moraju platiti. U trpljenju progona pronalazi asketski i misti\u010dni u\u017eitak \u0161to je pripadnik “prljavog naroda”, a osje\u0107aj da mu se zbog toga nanosi nepravda predstavlja mu jednu od najta\u0161tijih intimnih radosti. \u0160tovi\u0161e, htio bi na pet minuta biti antisemit i osjetiti u sebi neprijatelja kojeg treba suzbiti, osvijestiti “grijeh” \u0161to je \u017didov. Provodi dane dru\u017ee\u0107i se s revolucionarima, fanaticima i razvratnicima, ali osje\u0107a nemo\u0107 da u\u0111e u gomilu i skotrlja se u njezinu d\u017eunglu. Razumijeva pritom jako dobro za\u0161to je \u017didov-otpadnik, dakle onaj koji je predodre\u0111en za \u017eivot u sebi samome, za druge bolja meta od bilo koje druge vrste otpadnika.
\nOsje\u0107aj intimne topline poni\u017eenja tog esteta i melankolika ne napu\u0161ta ni u drugom dijelu romana kada ga zatje\u010demo kao arhitekta u provinciji na projektu premje\u0161tanja sela koje se nalazi na nalazi\u0161tu nafte, a koji financira ameri\u010dki biznismen. Nakon fabularnog skretanja u svojevrsnu studiju poslovnih intriga i ljubavnih odnosa, potkraj romana iznova u prvi plan izbija tema antisemitizma. Protagonist vodi duge razgovore sa svojim suradnicima razli\u010ditih ideolo\u0161kih orijentacija, u kojima Sebastian secira vi\u0161ezna\u010dnost me\u0111uodnosa \u017didova i ne\u017eidova u Rumunjskoj.
\nNije zbog toga \u010dudno \u0161to je roman izazvao burnu debatu u bukure\u0161tanskoj kulturi: lijevo orijentirani kriti\u010dari optu\u017eivali su autora da je antisemit iako \u017didov, desno orijentirani optu\u017eivali su ga pak da je cionist. Sebastian im je odgovorio 1935. lucidnim esejom Kako sam postao huligan<\/em>, koji je tako\u0111er uvr\u0161ten u ovo izdanje.
\nProiza\u0161ao iz nasilja antisemitizma, ovaj roman obilje\u017een traganjem i porugom usmjerenom protiv samoga sebe tjeskobna je i dalekovidna kronika ustrajnosti i o\u010daja, otpora i prihva\u0107anja.<\/p>\n

MIHAIL SEBASTIAN (pravo ime Iosef Hechter, 1907-1945), rumunjski prozaik, dramski pisac i publicist \u017eidovskog podrijetla, jedan od najva\u017enijih rumunjskih pisaca 20. stolje\u0107a. Studirao je pravo u Bukure\u0161tu i Parizu. Od 1927. do 1933. sura\u0111uje u \u010dasopisu Cuv\u00e2ntul<\/em> svog intelektualnog uzora Naea Jonescua, a potom u jo\u0161 podosta drugih listova. Zbog ja\u010danja antisemitizma, kritike i eseje iz kulture \u010desto objavljuje pod pseudonimom, sve dok mu pred Drugi svjetski rat nije bio zabranjen novinarski rad te oduzeta odvjetni\u010dka licenca.
\nU knji\u017eevni se \u017eivot uklju\u010dio kratkom proznom zbirkom Fragmente dintr-un carnet g\u0103sit<\/em> (Ulomci iz prona\u0111enoga rokovnika<\/em>, 1932). Iste godine iza\u0161la mu je zbirka novela \u017dene<\/em> (Femei<\/em>). Godine 1934. objavit \u0107e roman De dou\u0103 mii de ani<\/em>… (Ve\u0107 dvije tisu\u0107e godina<\/em>…) koji \u0107e izazvati \u0161iroku polemiku. Sljede\u0107e godine odgovorit \u0107e na napade i tendenciozne kritike koje je ta knjiga pokrenula djelom Cum am devenit huligan<\/em> (Kako sam postao huligan<\/em>). Iste 1935. objavljuje roman Ora\u015ful cu salc\u00e2mi<\/em> (Grad akacija<\/em>). Godine 1938. slijedi prvi uspjeh na pozornici \u2013 dramom Jocul de-a vacan\u0163a<\/em> (Igra praznika<\/em>). Autor je romana Accidentul<\/em> (Nesre\u0107a<\/em>, 1940) te drama Steaua f\u0103r\u0103 nume<\/em> (Bezimena zvijezda<\/em>, 1942) i Ultima or\u0103<\/em> (Posljednje izdanje<\/em>), koja \u0107e premijerno biti izvedena 1946, nakon njegove smrti.
\nPoginuo je u 38. godini \u017eivota kad ga je u sredi\u0161tu Bukure\u0161ta, na putu na njegovo prvo sveu\u010dili\u0161no predavanje na Slobodnome radni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, pri prelasku ulice udario kamion.
\nGodine 1996. \u010ditateljstvo se po\u010delo ponovno zanimati za djelo Mihaila Sebastiana nakon objavljivanja Intimnoga dnevnika<\/em> (Jurnalul intim<\/em>), u kojem je opisao antisemitizam rumunjskog dru\u0161tva u razdoblju 1935-1944. Godine 2006. u M\u00fcnchenu mu je za to djelo postumno dodijeljena nagrada “Geschwister Scholl”.<\/p>\n

 <\/p>\n

\/396 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018\/<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/disput.hr\/katalog-knjiga\/na-tragu-klasika\/vec-dvije-tisuce-godina-kako-sam-postao-huligan\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12236,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-12235","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/vec-dvije-tisuca-godina_naslovnica.jpg?fit=500%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":12235,"position":0},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":12235,"position":1},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":12235,"position":2},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53762,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53762","url_meta":{"origin":12235,"position":3},"title":"Bogdan Deni\u0107: Kaljenje identiteta \u2013 autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave (SNV i Sandorf)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Marijana Stoj\u010di\u0107, Branka \u0160esto moderira: Aneta Vladimirov Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave autora Bogdana Deni\u0107a (1929. \u2013 2016.) svjedo\u010di o \u017eivotu oblikovanom na raskr\u0161\u0107u zemalja, jezika i ideologija. Sociolog, politi\u010dki teoreti\u010dar, univerzitetski profesor i aktivist, jedan od osniva\u010da Democratic Socialists of America\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Denic.jpg?fit=360%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":12235,"position":4},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, “Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":12235,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12235","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12235"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12235\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12237,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12235\/revisions\/12237"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12236"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12235"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12235"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12235"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}