{"id":12235,"date":"2018-11-13T19:09:55","date_gmt":"2018-11-13T19:09:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12235"},"modified":"2018-11-13T19:09:55","modified_gmt":"2018-11-13T19:09:55","slug":"mihail-sebastian-vec-dvije-tisuce-godina-kako-sam-postao-huligan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12235","title":{"rendered":"Mihail Sebastian, \u201cVe\u0107 dvije tisu\u0107e godina… \/ Kako sam postao huligan\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201cRoman Mihaila Sebastiana Ve\u0107 dvije tisu\u0107e godina<\/em>… iz 1934. ponire u dubinu uma \u017eidovskog studenta u Rumunjskoj burnih predratnih godina. Protagonist tog knji\u017eevnog remek-djela pi\u0161\u010dev je alter ego<\/em>, mladi\u0107 u \u0161kripcu izme\u0111u antisemitizma i cionizma.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Mihail Sebastian<\/p>\n

 <\/p>\n

VE\u0106 DVIJE TISU\u0106E GODINA… \/ KAKO SAM POSTAO HULIGAN<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Roman s predgovorom Naea Ionescua \/ Tekstovi, \u010dinjenice, ljudi<\/p>\n

 <\/p>\n

S rumunjskoga preveli Luca-Ioan Frana i Ivana Oluji\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Roman Mihaila Sebastiana Ve\u0107 dvije tisu\u0107e godina<\/em>… iz 1934. ponire u dubinu uma \u017eidovskog studenta u Rumunjskoj burnih predratnih godina. Protagonist tog knji\u017eevnog remek-djela pi\u0161\u010dev je alter ego<\/em>, mladi\u0107 u \u0161kripcu izme\u0111u antisemitizma i cionizma. Premda kao student mora trpjeti fizi\u010dko i verbalno zlostavljanje, osje\u0107a se odvojenim od drugih \u017didova i pita se je li njihov aktivizam vrijedan cijene koju moraju platiti. U trpljenju progona pronalazi asketski i misti\u010dni u\u017eitak \u0161to je pripadnik “prljavog naroda”, a osje\u0107aj da mu se zbog toga nanosi nepravda predstavlja mu jednu od najta\u0161tijih intimnih radosti. \u0160tovi\u0161e, htio bi na pet minuta biti antisemit i osjetiti u sebi neprijatelja kojeg treba suzbiti, osvijestiti “grijeh” \u0161to je \u017didov. Provodi dane dru\u017ee\u0107i se s revolucionarima, fanaticima i razvratnicima, ali osje\u0107a nemo\u0107 da u\u0111e u gomilu i skotrlja se u njezinu d\u017eunglu. Razumijeva pritom jako dobro za\u0161to je \u017didov-otpadnik, dakle onaj koji je predodre\u0111en za \u017eivot u sebi samome, za druge bolja meta od bilo koje druge vrste otpadnika.
\nOsje\u0107aj intimne topline poni\u017eenja tog esteta i melankolika ne napu\u0161ta ni u drugom dijelu romana kada ga zatje\u010demo kao arhitekta u provinciji na projektu premje\u0161tanja sela koje se nalazi na nalazi\u0161tu nafte, a koji financira ameri\u010dki biznismen. Nakon fabularnog skretanja u svojevrsnu studiju poslovnih intriga i ljubavnih odnosa, potkraj romana iznova u prvi plan izbija tema antisemitizma. Protagonist vodi duge razgovore sa svojim suradnicima razli\u010ditih ideolo\u0161kih orijentacija, u kojima Sebastian secira vi\u0161ezna\u010dnost me\u0111uodnosa \u017didova i ne\u017eidova u Rumunjskoj.
\nNije zbog toga \u010dudno \u0161to je roman izazvao burnu debatu u bukure\u0161tanskoj kulturi: lijevo orijentirani kriti\u010dari optu\u017eivali su autora da je antisemit iako \u017didov, desno orijentirani optu\u017eivali su ga pak da je cionist. Sebastian im je odgovorio 1935. lucidnim esejom Kako sam postao huligan<\/em>, koji je tako\u0111er uvr\u0161ten u ovo izdanje.
\nProiza\u0161ao iz nasilja antisemitizma, ovaj roman obilje\u017een traganjem i porugom usmjerenom protiv samoga sebe tjeskobna je i dalekovidna kronika ustrajnosti i o\u010daja, otpora i prihva\u0107anja.<\/p>\n

MIHAIL SEBASTIAN (pravo ime Iosef Hechter, 1907-1945), rumunjski prozaik, dramski pisac i publicist \u017eidovskog podrijetla, jedan od najva\u017enijih rumunjskih pisaca 20. stolje\u0107a. Studirao je pravo u Bukure\u0161tu i Parizu. Od 1927. do 1933. sura\u0111uje u \u010dasopisu Cuv\u00e2ntul<\/em> svog intelektualnog uzora Naea Jonescua, a potom u jo\u0161 podosta drugih listova. Zbog ja\u010danja antisemitizma, kritike i eseje iz kulture \u010desto objavljuje pod pseudonimom, sve dok mu pred Drugi svjetski rat nije bio zabranjen novinarski rad te oduzeta odvjetni\u010dka licenca.
\nU knji\u017eevni se \u017eivot uklju\u010dio kratkom proznom zbirkom Fragmente dintr-un carnet g\u0103sit<\/em> (Ulomci iz prona\u0111enoga rokovnika<\/em>, 1932). Iste godine iza\u0161la mu je zbirka novela \u017dene<\/em> (Femei<\/em>). Godine 1934. objavit \u0107e roman De dou\u0103 mii de ani<\/em>… (Ve\u0107 dvije tisu\u0107e godina<\/em>…) koji \u0107e izazvati \u0161iroku polemiku. Sljede\u0107e godine odgovorit \u0107e na napade i tendenciozne kritike koje je ta knjiga pokrenula djelom Cum am devenit huligan<\/em> (Kako sam postao huligan<\/em>). Iste 1935. objavljuje roman Ora\u015ful cu salc\u00e2mi<\/em> (Grad akacija<\/em>). Godine 1938. slijedi prvi uspjeh na pozornici \u2013 dramom Jocul de-a vacan\u0163a<\/em> (Igra praznika<\/em>). Autor je romana Accidentul<\/em> (Nesre\u0107a<\/em>, 1940) te drama Steaua f\u0103r\u0103 nume<\/em> (Bezimena zvijezda<\/em>, 1942) i Ultima or\u0103<\/em> (Posljednje izdanje<\/em>), koja \u0107e premijerno biti izvedena 1946, nakon njegove smrti.
\nPoginuo je u 38. godini \u017eivota kad ga je u sredi\u0161tu Bukure\u0161ta, na putu na njegovo prvo sveu\u010dili\u0161no predavanje na Slobodnome radni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, pri prelasku ulice udario kamion.
\nGodine 1996. \u010ditateljstvo se po\u010delo ponovno zanimati za djelo Mihaila Sebastiana nakon objavljivanja Intimnoga dnevnika<\/em> (Jurnalul intim<\/em>), u kojem je opisao antisemitizam rumunjskog dru\u0161tva u razdoblju 1935-1944. Godine 2006. u M\u00fcnchenu mu je za to djelo postumno dodijeljena nagrada “Geschwister Scholl”.<\/p>\n

 <\/p>\n

\/396 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018\/<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/disput.hr\/katalog-knjiga\/na-tragu-klasika\/vec-dvije-tisuce-godina-kako-sam-postao-huligan\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12236,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-12235","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/vec-dvije-tisuca-godina_naslovnica.jpg?fit=500%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":12235,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":12235,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":12235,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":12235,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":12235,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":12235,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12235","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12235"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12235\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12237,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12235\/revisions\/12237"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12236"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12235"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12235"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12235"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}