{"id":12209,"date":"2018-11-13T14:13:10","date_gmt":"2018-11-13T14:13:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12209"},"modified":"2018-11-13T14:13:10","modified_gmt":"2018-11-13T14:13:10","slug":"hrvatskoglagoljski-urbi-et-orbi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12209","title":{"rendered":"Hrvatskoglagoljski &#8220;urbi et orbi&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>U teku\u0107oj godini Europske kulturne ba\u0161tine i Mjesecu hrvatske knjige Staroslavenski institut ima \u010dast i zadovoljstvo najaviti me\u0111unarodni simpozij i izlo\u017ebu pod nazivom <strong><em>Bogu na svom jeziku<\/em><\/strong><em>: <strong>rimska liturgija na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i na glagoljici<\/strong>. <\/em>Povod je ovom sve\u010danom doga\u0111aju 1150. godi\u0161njica dolaska sv. Konstantina \u0106irila i Metoda u Rim, papina blagoslova njihove misije me\u0111u Slavenima i slavenskih bogoslu\u017enih knjiga.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prigodno obilje\u017eavanje ove obljetnice odr\u017eat \u0107e se <strong>13. studenoga 2018. <\/strong>na licu mjesta, <strong>u Rimu<\/strong>, i to pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te u organizaciji Staroslavenskoga instututa u Zagrebu i Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici. Slu\u017ebeni jezici doga\u0111anja su talijanski i engleski.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u017delja je i cilj organizatora podsjetiti svekoliku europsku javnost na <strong>posebnost hrvatskoglagoljske ba\u0161tine<\/strong> u njezinu \u0107irilometodskom (isto\u010dnom) i rimsko-latinskom (zapadnom) kontekstu. Ta se posebnost o\u010dituje i u \u010dinjenici da su Hrvati stolje\u0107ima prije ostatka zapadne, rimokatoli\u010dke Europe Bogu mogli govoriti na jeziku koji nije bio latinski, a liturgijske su i druge knjige pisali i tiskali na pismu koje nije bilo latinica. Zbog toga su hrvatski crkvenoslavenski jezik i uglata, tj. hrvatska glagoljica <strong>ne samo hrvatska nego i dragocjena europska kulturna ba\u0161tina<\/strong> iz razdoblja prije II. vatikanskoga sabora (20. st.), nakon kojega je za cijeli svijet odobrena liturgija na narodnim jezicima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvi dio programa \u2013 simpozij \u2013 bit \u0107e otvoren u velikoj dvorani Papinskoga instituta za Istok (Pontificio Istituto Orientale, Piazza di S. Maria Maggiore 7) u 9 sati. O razli\u010ditim \u0107e vidovima zadane teme govoriti inozemni suradnici Staroslavenskoga instututa; prof. dr. Giorgio Ziffer (Accademia Ambrosiana u Milanu, Sveu\u010dili\u0161te u Udinama) izlagat \u0107e o <strong><em>Hrvatskoglagoljskoj<\/em><\/strong><em> <strong>rukopisnoj<\/strong> <strong>tradiciji i knji\u017eevnosti<\/strong> Slavia Christiana<\/em>, dok \u0107e prof. dr. Johannes Reinhart (Institut za slavistiku Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du) naglasak staviti na <strong><em>Zapadno naslije\u0111e<\/em><\/strong><em> srednjovjekovne hrvatske kulture: glagoljsku knji\u017eevnost<\/em>. Simpozij \u0107e svojim prilozima obogatiti i znanstvenici Staroslavenskoga instituta; akad. Ivanka Petrovi\u0107 (Accademia Ambrosiana u Milanu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Staroslavenski institut u Zagrebu) odr\u017eat \u0107e predavanje pod naslovom <em>Srednjovjekovna hrvatska knji\u017eevost izme\u0111u \u0107irilometodske tradicije i zapadnoeuropske knji\u017eevne kulture: <strong>Slavia croatica<\/strong><\/em>, dr. sc. Vesna Badurina Stip\u010devi\u0107 (Staroslavenski institut u Zagrebu) usredoto\u010dit \u0107e se na <strong><em>Sveto pismo<\/em><\/strong><em> u hrvatskoglagoljskim liturgijskim knjigama<\/em>, dok \u0107e dr. sc. don Kristijan Kuhar (Staroslavenski institut u Zagrebu) uzvanike upoznati s <em>Tradicijom <strong>rimske liturgije<\/strong> na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nakon simpozija, u 12 sati slijedi otvorenje izlo\u017ebe u <strong>Muzeju Bazilike sv. Marije Velike<\/strong> (Piazza di S. Maria Maggiore 42). Autorski je potpisuju znanstvenici Staroslavenskoga instituta dr. sc. Ivan Botica, dr. sc. Kristijan Kuhar i dr. sc. Sandra Po\u017ear, a za javnost \u0107e biti otvorena do <strong>30. studenoga 2018. godine<\/strong>. Sve\u010danost \u0107e otvorenja izlo\u017ebe glazbeno uveli\u010dati dr. sc. Katarina Livljani\u0107 (Sorbonne \u2013 Sveu\u010dili\u0161te u Parizu) solo izvedbom glagolja\u0161kih napjeva kao i onih nadahnutih glagolja\u0161kim i srednjovjekovnim latinskim napjevima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovo sve\u010dano doga\u0111anje u Rimu Staroslavenski institut s rado\u0161\u0107u i zahvalno\u0161\u0107u posve\u0107uje <strong>hrvatskim glagolja\u0161ima koji su predanim i samozatajnim radom zadu\u017eili svoj narod i europsku obitelj<\/strong> kojoj on pripada.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Simpozij i izlo\u017ebu <em>Bogu na svom jeziku: rimska liturgija na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagoljici <\/em>financijski potpoma\u017eu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Staroslavenski institut u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(A.\u0160.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.stin.hr\/hr\/article\/211\/hrvatskoglagoljski_urbi_et_orbi\">https:\/\/www.stin.hr\/hr\/article\/211\/hrvatskoglagoljski_urbi_et_orbi<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.culturenet.hr\/default.aspx?id=87453\">https:\/\/www.culturenet.hr\/default.aspx?id=87453<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12210,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3,9],"tags":[],"class_list":["post-12209","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/A-Dio.jpg?fit=925%2C583&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":12209,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":12209,"position":1},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":12209,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":12209,"position":3},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":12209,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":12209,"position":5},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12209","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12209"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12209\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12211,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12209\/revisions\/12211"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12210"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12209"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12209"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12209"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}