{"id":12132,"date":"2018-11-10T10:12:23","date_gmt":"2018-11-10T10:12:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12132"},"modified":"2018-11-10T10:17:00","modified_gmt":"2018-11-10T10:17:00","slug":"max-bergholz-nasilje-kao-generativna-sila-identitet-nacionalizam-i-sjecanje-u-jednoj-balkanskoj-zajednici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12132","title":{"rendered":"Max Bergholz, \u201cNasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sje\u0107anje u jednoj balkanskoj zajednici\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Buybook (Sarajevo\u2013Zagreb) objavio je 2018. prijevod va\u017ene i nagra\u0111ene knjige povjesni\u010dara Maxa Bergholza koja se teorijski i metodolo\u0161ki inovativno \u2013 osobito za na\u0161e prilike \u2013 hvata u ko\u0161tac s obja\u0161njavanjem nasilja u NDH, na primjeru masovnih ubojstava u Kulen-Vakufu 1941. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Nasilje kao generativna sila<\/strong><\/p>\n

identitet, nacionalizam i sje\u0107anje u jednoj balkanskoj zajednici<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Bergholz Max<\/p>\n

 <\/p>\n

Tokom dva zastra\u0161uju\u0107a dana po\u010detkom septembra 1941. godine \u017eivote blizu dvije hiljade mu\u0161karaca, \u017eena i djece divlja\u010dki su oduzele njihove kom\u0161ije u Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na dana\u0161njoj granici izme\u0111u sjeverozapadne Bosne i Hrvatske. To bezumlje \u2013 u kojem su \u017ertve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame \u2013 bilo je vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su zapo\u010deli ranije tog ljeta. U knjizi Nasilje kao generativna sila <\/em>Max Bergholz kazuje nam pri\u010du o naprasnom i zbunjuju\u0107em potonu\u0107u ove neko\u0107 mirne multietni\u010dke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istra\u017eena mikrohistorija pru\u017ea nam provokativne uvide u pitanja od globalnog zna\u010daja: \u0160ta izaziva nasilje me\u0111u zajednicama? Kako takvo nasilje me\u0111u kom\u0161ijama utje\u010de na njihove identitete i odnose?<\/p>\n

 <\/p>\n

Nasuprot \u0161iroko rasprostranjenom gledi\u0161tu po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramati\u010dno nove percepcije etniciteta \u2013 sebe samoga, pretpostavljene \u201cbra\u0107e\u201c i onih koje se percipira kao \u201cdruge\u201c. Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije mo\u0107i te nove prakse nacionalizma. Historiju ove zajednice obilje\u017eila je ta neo\u010dekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi po\u010dinjenog nasilja, koje je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i \u017eivota mnogih. Pri\u010da o ovoj uveliko nepoznatoj balkanskoj zajednici 1941. godine pru\u017ea nam mo\u0107no sredstvo za ponovno promi\u0161ljanje temeljnih pretpostavki o me\u0111usobnim odnosima izme\u0111u etniciteta, nacionalizma i nasilja kako tokom Drugog svjetskog rata tako i \u0161ire, diljem svijeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cNasilje na Balkanu je previ\u0161e opisano, a premalo obja\u0161njeno. Snagom fenomenalnog istra\u017eivanja, \u017eive rekonstrukcije i pedantne analize, Max Bergholz nam razotkriva istinu o me\u0111uetni\u010dkom ubijanju u jednom bosanskom gradi\u0107u tokom 1941. godine. Istovremeno i nepristrasno i strasno i duboko odgovorno, njegovo istra\u017eivanje dokazuje da ekstremno nasilje ima transformativnu mo\u0107 da stvori identitet. Ova izvrsna i prosvjetljuju\u0107a knjiga zaslu\u017euje da do\u0111e do naj\u0161ireg kruga \u010ditalaca.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

Mark Thompson<\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u010ditajte nekoliko prvih stranica<\/strong><\/p>\n

http:\/\/www.buybook.ba\/upload\/documents\/Nasilje%20kao%20generativna%20sila.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010d: Buybook<\/p>\n

Biblioteka: Memorija<\/p>\n

Prevod sa: engleskog Senada Kreso<\/p>\n

Godina izdanja: 2018<\/p>\n

Broj stranica: 410<\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Max Bergholz (1973, Pittsburgh) vanredni je profesor na Odsjeku za historiju na Univerzitetu Concordia u Montrealu, gdje predaje historiju nacionalizma, nasilja i Balkana. Za knjigu Nasilje kao generativna sila dobio je nagradu Joseph Rothschild koju Institut Harriman Univerziteta Columbia dodjeljuje za izuzetnu knjigu o Rusiji, Ukrajini, podru\u010dju Kavkaza, Srednjoj Aziji\/Turskoj, Srednjoj Evropi i Balkanu, u kojoj je posebna pa\u017enja posve\u0107ena pitanjima etniciteta i\/ili nacionalizma. Ameri\u010dko historijsko dru\u0161tvo 2017. godine proglasilo je knjigu najboljom prvencem iz evropske historije od 1815. godine do kraja 20. stolje\u0107a, dodijeliv\u0161i autoru nagradu Herbert Baxter Adams, jednu od najva\u017enijih nagrada na engleskom govornom podru\u010dju iz oblasti evropske historije.<\/p>\n

http:\/\/www.maxbergholz.com\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/1247\/nasilje-kao-generativna-sila?fbclid=IwAR3u1XAwCqjwiyN1MqCWv6ZlfUfm7Z75Vw9vtkzQGuWpK3xwnGNchpTEvM8<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Vladan Vukli\u0161<\/p>\n

 <\/p>\n

Silazna spirala nasilja<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Max Bergholz: Nasilje kao generativna sila: Identitet, nacionalizam i sje\u0107anja u jednoj balkanskoj zajednici<\/em>, Buybook, Sarajevo \u2013 Zagreb, 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/behar.hr\/silazna-spirala-nasilja\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Max Bergholz \u201cViolence as a Generative Force: Identity, Nationalism, and Memory in a Balkan Community\u201d<\/span><\/span><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/?p=3744<\/a><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12133,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-12132","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Nasilje.jpg?fit=960%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":12132,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":12132,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":12132,"position":2},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":12132,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":12132,"position":4},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":12132,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12132","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12132"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12132\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12136,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12132\/revisions\/12136"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12132"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12132"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}