{"id":12132,"date":"2018-11-10T10:12:23","date_gmt":"2018-11-10T10:12:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12132"},"modified":"2018-11-10T10:17:00","modified_gmt":"2018-11-10T10:17:00","slug":"max-bergholz-nasilje-kao-generativna-sila-identitet-nacionalizam-i-sjecanje-u-jednoj-balkanskoj-zajednici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12132","title":{"rendered":"Max Bergholz, \u201cNasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sje\u0107anje u jednoj balkanskoj zajednici\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Buybook (Sarajevo\u2013Zagreb) objavio je 2018. prijevod va\u017ene i nagra\u0111ene knjige povjesni\u010dara Maxa Bergholza koja se teorijski i metodolo\u0161ki inovativno \u2013 osobito za na\u0161e prilike \u2013 hvata u ko\u0161tac s obja\u0161njavanjem nasilja u NDH, na primjeru masovnih ubojstava u Kulen-Vakufu 1941. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Nasilje kao generativna sila<\/strong><\/p>\n

identitet, nacionalizam i sje\u0107anje u jednoj balkanskoj zajednici<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Bergholz Max<\/p>\n

 <\/p>\n

Tokom dva zastra\u0161uju\u0107a dana po\u010detkom septembra 1941. godine \u017eivote blizu dvije hiljade mu\u0161karaca, \u017eena i djece divlja\u010dki su oduzele njihove kom\u0161ije u Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na dana\u0161njoj granici izme\u0111u sjeverozapadne Bosne i Hrvatske. To bezumlje \u2013 u kojem su \u017ertve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame \u2013 bilo je vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su zapo\u010deli ranije tog ljeta. U knjizi Nasilje kao generativna sila <\/em>Max Bergholz kazuje nam pri\u010du o naprasnom i zbunjuju\u0107em potonu\u0107u ove neko\u0107 mirne multietni\u010dke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istra\u017eena mikrohistorija pru\u017ea nam provokativne uvide u pitanja od globalnog zna\u010daja: \u0160ta izaziva nasilje me\u0111u zajednicama? Kako takvo nasilje me\u0111u kom\u0161ijama utje\u010de na njihove identitete i odnose?<\/p>\n

 <\/p>\n

Nasuprot \u0161iroko rasprostranjenom gledi\u0161tu po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramati\u010dno nove percepcije etniciteta \u2013 sebe samoga, pretpostavljene \u201cbra\u0107e\u201c i onih koje se percipira kao \u201cdruge\u201c. Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije mo\u0107i te nove prakse nacionalizma. Historiju ove zajednice obilje\u017eila je ta neo\u010dekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi po\u010dinjenog nasilja, koje je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i \u017eivota mnogih. Pri\u010da o ovoj uveliko nepoznatoj balkanskoj zajednici 1941. godine pru\u017ea nam mo\u0107no sredstvo za ponovno promi\u0161ljanje temeljnih pretpostavki o me\u0111usobnim odnosima izme\u0111u etniciteta, nacionalizma i nasilja kako tokom Drugog svjetskog rata tako i \u0161ire, diljem svijeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cNasilje na Balkanu je previ\u0161e opisano, a premalo obja\u0161njeno. Snagom fenomenalnog istra\u017eivanja, \u017eive rekonstrukcije i pedantne analize, Max Bergholz nam razotkriva istinu o me\u0111uetni\u010dkom ubijanju u jednom bosanskom gradi\u0107u tokom 1941. godine. Istovremeno i nepristrasno i strasno i duboko odgovorno, njegovo istra\u017eivanje dokazuje da ekstremno nasilje ima transformativnu mo\u0107 da stvori identitet. Ova izvrsna i prosvjetljuju\u0107a knjiga zaslu\u017euje da do\u0111e do naj\u0161ireg kruga \u010ditalaca.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

Mark Thompson<\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u010ditajte nekoliko prvih stranica<\/strong><\/p>\n

http:\/\/www.buybook.ba\/upload\/documents\/Nasilje%20kao%20generativna%20sila.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010d: Buybook<\/p>\n

Biblioteka: Memorija<\/p>\n

Prevod sa: engleskog Senada Kreso<\/p>\n

Godina izdanja: 2018<\/p>\n

Broj stranica: 410<\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Max Bergholz (1973, Pittsburgh) vanredni je profesor na Odsjeku za historiju na Univerzitetu Concordia u Montrealu, gdje predaje historiju nacionalizma, nasilja i Balkana. Za knjigu Nasilje kao generativna sila dobio je nagradu Joseph Rothschild koju Institut Harriman Univerziteta Columbia dodjeljuje za izuzetnu knjigu o Rusiji, Ukrajini, podru\u010dju Kavkaza, Srednjoj Aziji\/Turskoj, Srednjoj Evropi i Balkanu, u kojoj je posebna pa\u017enja posve\u0107ena pitanjima etniciteta i\/ili nacionalizma. Ameri\u010dko historijsko dru\u0161tvo 2017. godine proglasilo je knjigu najboljom prvencem iz evropske historije od 1815. godine do kraja 20. stolje\u0107a, dodijeliv\u0161i autoru nagradu Herbert Baxter Adams, jednu od najva\u017enijih nagrada na engleskom govornom podru\u010dju iz oblasti evropske historije.<\/p>\n

http:\/\/www.maxbergholz.com\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/1247\/nasilje-kao-generativna-sila?fbclid=IwAR3u1XAwCqjwiyN1MqCWv6ZlfUfm7Z75Vw9vtkzQGuWpK3xwnGNchpTEvM8<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Vladan Vukli\u0161<\/p>\n

 <\/p>\n

Silazna spirala nasilja<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Max Bergholz: Nasilje kao generativna sila: Identitet, nacionalizam i sje\u0107anja u jednoj balkanskoj zajednici<\/em>, Buybook, Sarajevo \u2013 Zagreb, 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/behar.hr\/silazna-spirala-nasilja\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Max Bergholz \u201cViolence as a Generative Force: Identity, Nationalism, and Memory in a Balkan Community\u201d<\/span><\/span><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/?p=3744<\/a><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12133,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-12132","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Nasilje.jpg?fit=960%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":12132,"position":0},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":12132,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":12132,"position":2},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":12132,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":12132,"position":4},"title":"Osnovna \u0161kola “Vladimir Nazor” \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":12132,"position":5},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12132","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12132"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12132\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12136,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12132\/revisions\/12136"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12132"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12132"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}