<\/p>\n
Andrzej Chwalba<\/p>\n
Jagelonsko sveu\u010dili\u0161te u Krakovu<\/p>\n
<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n Poljska 1918: povratak izgubljene dr\u017eavnosti<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U razdoblju 1918-1921. u Europi je nastalo desetak dr\u017eava koje su tvorile novu politi\u010dku arhitekturu kontinenta. Ve\u0107ina ih je u narednim godinama sa\u010duvala svoju ste\u010denu nezavisnost. Neke od njih, poput Poljske, vra\u0107ale su se dr\u017eavnoj povijesti prekinutoj krajem 18. stolje\u0107a. Druge, primjerice Litva i Estonija te Slova\u010dka u okviru \u010cehoslova\u010dke i Slovenija u okviru Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, pojavile su se na karti Europe po prvi put u povijesti. Nijedna od novih dr\u017eava nije bila u stanju preuzeti sva podru\u010dja kojima je vladala prije svog nestanka.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Republika Poljska, koja se obnavljala od kraja listopada 1918. godine, svjesno se pozivala na naslje\u0111e i tradiciju svoje prethodnice: Poljsko-Litvanske Unije. Bila je to dr\u017eava koja je oblikovala, me\u0111u ostalim, ideju saveza suverenih dr\u017eava. Suvremena Europska unija poziva se na ba\u0161tinu unije Poljske i Litve. Unato\u010d razli\u010ditim interesima izme\u0111u politi\u010dke klase obiju dr\u017eava, stalno je pobje\u0111ivao vi\u0161i interes i uvjerenje da je unija koristan savez za obje strane. Cijenilo se\u00a0 to \u0161to postoji odre\u0111ena sloboda politi\u010dkoga djelovanja i zajedni\u010dki parlament (sejm). Poljski parlament 21. stolje\u0107a svjesno se poziva na svog prethodnika, nose\u0107i naziv Sejm. Za tom tradicijom pose\u017eu i Litavci, \u010diji se parlament zove Seimas, te Letonci \u2013 Saeima. Poljaci, Litavci, Letonci, a tako\u0111er i Ukrajinci i Bjelorusi s ponosom govore o Ustavu Poljsko-Litvanske Unije usvojenom 3. svibnja 1791. godine \u2013 prvom ustavu u Europi i drugom u svijetu. Poljski politi\u010dki filozof i sve\u0107enik Hugo Ko\u0142\u0142\u0105taj u tekst Ustava unio je odredbu o politi\u010dkoj odgovornosti izvr\u0161ne vlasti (vlade) pred zakonodavnom vlasti (parlamentom), \u010diji \u010dlanovi izabirani od glasa\u010da \u010dine parlament koji predstavlja suverena. U 19. i 20. stolje\u0107u u brojnim dr\u017eavama svijeta uvedeno je na\u010delo Ko\u0142\u0142\u0105taja. Narodi i dr\u017eave nasljednici Poljsko-Litvanske Unije pozivaju se i na va\u017enu tradiciju politi\u010dke i vjerske tolerancije. Godine 1573. poljske politi\u010dke elite u aktu konfederacije prihvatile su odredbu o vjerskoj toleranciji na podru\u010dju Republike. Taj dokument upisan je na listu svjetske ba\u0161tine UNESCO-a. Njegovi autori posegnuli su za tradicijom poljske otvorenosti i tolerancije. Stanovni\u0161tvo \u017eidovske vjeroispovijesti, proganjano na zapadu Europe i odatle protjerivano, u Poljsko-Litvanskoj Uniji prona\u0161lo je svoju sigurnu luku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zahvaljuju\u0107i brizi kralja i Sejma \u017didovi su stekli prava i slobode usporedive sa stale\u0161kim pravima. Imali su \u010dak i vlastito zakonodavno tijelo. Otvorenost politi\u010dkih elita Unije prema onima kojima je trebala pomo\u0107 dovela je do toga da su se u 16. stolje\u0107u pojavili prognani menoniti iz Nizozemske te \u0160koti izbjegli pred vjerskim progonima. Me\u0111u prognanima su bili i Grci, stanovnici Italije, Armenci, Karaimi, Rusi i njema\u010dki protestanti. Svi oni oboga\u0107ivali su zajedni\u010dku kulturu Unije i u zajedni\u010dku riznicu unosili svoje vrijednosti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Unato\u010d reformatorskim naporima ulo\u017eenima krajem 18. stolje\u0107a Poljsko-Litvanska Unija je propala. U srazu s tri jaka\u00a0 imperija odnosno susjednim dr\u017eavama \u2013 Rusijom, Austrijom i Pruskom \u2013 nije imala ve\u0107e \u0161anse. No za Poljake su sloboda i nezavisnost ostale neupitne vrijednosti. To dokazuju poljske urote za nezavisnost organizirane odmah nakon propasti dr\u017eave na prijelazu iz 18. u 19. stolje\u0107e te nacionalni ustanci: Ko\u015bciuszkov ustanak 1794, Studena\u010dki ustanak 1830-1831. te Sije\u010danjski ustanak 1863-1864. O tome je svjedo\u010dilo aktivno sudjelovanje u europskim ratovima za slobodu naroda i dr\u017eava, primjerice u austrijskom, pruskom, ma\u0111arskom, zapadnonjema\u010dkom, francuskom i talijanskom Prolje\u0107u naroda<\/em>, sukladno poljskom geslu koje su potom preuzeli drugi: \u201eZa na\u0161u i va\u0161u slobodu\u201c. Tijekom romanti\u010darskog Studena\u010dkog ustanka poljski ustani\u010dki Sejm proglasio je pjesmu \u201eJo\u0161 Poljska ni propala\u201c (polj. \u201eJeszcze Polska nie zgin\u0119\u0142a\u201d) nacionalnom himnom, a bijelu i crvenu narodnim bojama i simbolima, \u0161to se zadr\u017ealo do danas. Poljaci su bili uvjereni da im samo vlastita dr\u017eava jam\u010di slobodan te, sukladno o\u010dekivanjima i tradiciji, duhovni i materijalni razvoj, napredak na podru\u010dju obrazovanja, znanosti i tehnologije te dostojno sudjelovanje u europskoj politici i kulturi. Zbog toga u poljskom nacionalnom panteonu mjesto zauzimaju osobe koje su oru\u017ejem ili perom u ruci radile na povratku Poljske na njezino nekada\u0161nje mjesto u Europi \u2013 da bude slobodna me\u0111u slobodnima i ravnopravna me\u0111u ravnopravnima. Najve\u0107i me\u0111u njima, poput vojskovo\u0111a Ko\u015bciuszka i Poniatowskog te pjesnika Mickiewicza i S\u0142owackog mjesto svoga posljednjeg po\u010divali\u0161ta prona\u0161li su na Wawelu u Krakovu \u2013 u kraljevskoj nekropoli, jednaki kraljevima. Nakon smrti 1935. godine na Wawelu je pokopan i prvi mar\u0161al i obnovitelj Poljske 1918. godine J\u00f3zef Pi\u0142sudski.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tijekom cijelog 19. stolje\u0107a s razli\u010ditim intenzitetom na djelu je bilo poljsko pitanje, tj. problem ujedinjenja i obnove nezavisne Poljske i odre\u0111ivanja njezinih granica. Zahvaljuju\u0107i napoleonskom razdoblju u okviru francuske Europe nastalo je Var\u0161avsko vojvodstvo, a nakon njegove propasti do 1832. postojalo je samostalno, ustavno i liberalno Poljsko kraljevstvo u personalnoj uniji s dinastijom Romanovih. Do 1846. godine opstao je autonoman slobodan grad Krakov. Iako nacionalni ustanci nisu zavr\u0161ili uspjehom, ipak su trajno unosili \u017eivost u europsku povijest i odr\u017eavali poljsko pitanje. Dokle god je trajao savez triju djelitelja: Pruske\/Njema\u010dke, Austrije i Rusije, povratak nezavisnosti bio je nemogu\u0107. Ipak, na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e u Europi su se oblikovala dva vojna bloka: Centralne sile i dr\u017eave Antante. U prvom bloku bili su Njema\u010dko Carstvo i Austro-Ugarska, a u drugom Rusija. Po prvi put u vi\u0161e od 100 godina putovi djelitelja definitivno su se razi\u0161li. O\u017eivjele su poljske nade. Me\u0111utim, u trenutku izbijanja Prvog svjetskog rata 1914. godine nijedna od dr\u017eava djeliteljica nije \u017eeljela tretirati poljsko pitanje kao me\u0111unarodno. Sli\u010dno tome, ruski koalicijski partneri Francuska i Velika Britanija, iako su iskazivali simpatije za nastojanja Poljaka, slu\u017ebeno su ostali suglasni s Rusijom. Ipak, 1916. godine politi\u010dka situacija u Europi i svijetu po\u010dela se mijenjati u korist poljskih interesa. Kao prvo, Njema\u010dko Carstvo i njezin saveznik osvojili su velika podru\u010dja na istoku na \u0161tetu pora\u017eene Rusije, podru\u010dja koja su naseljavali razli\u010diti narodi. Berlin je na istoku odlu\u010dio stvoriti sistem formalno nezavisnih dr\u017eava, no u stvarnosti politi\u010dki i gospodarski zavisnih od Njema\u010dke i vo\u0111enih od njema\u010dkih monarha, a koje su trebale sa\u010dinjavati Njema\u010dku uniju u Europi. Uz to, Berlin je \u017eelio oslabiti Austro-Ugarsku, sebi podrediti u ratu pora\u017eenu Rumunjsku te stvoriti dr\u017eavu Flamanaca kao zapadni rubni pojas njema\u010dke Europe. U ideji osnivanja poljske dr\u017eave Nijemce su dodatno oja\u010davale Poljske legije, odnosno dobrovoljne formacije koje su se od po\u010detka rata borile uz Centralne sile. Njihov neformalni vo\u0111a bio je J\u00f3zef Pi\u0142sudski. Nijemci i Austrijanci 1916. godine Poljske su legije proglasili najboljim vojnim postrojbama na isto\u010dnom boji\u0161tu. Prvi dokument me\u0111unarodnog zna\u010daja kojim je zapo\u010delo ponovno ro\u0111enje Poljske bio je Akt 5. studenoga 1916. godine koji su potpisala oba cara: Vilim II. i Franjo Josip I. Akt je najavljivao osnivanje Poljskog Kraljevstva s prijestolnicom u Var\u0161avi. Tijekom narednih mjeseci, uz okupacijske, nastale su poljske dr\u017eavne vlasti: vlada i tro\u010dlano namjesni\u0161tvo. Odmah nakon Akta 5. studenoga njema\u010dki general gubernator u Poljskom Kraljevstvu pozvao je poljske dragovoljce da stupe pod barjak poljske vojske stvarane pod njema\u010dkim zapovjedni\u0161tvom. Odaziv je bio iznimno lo\u0161. Godina 1917. donijela je sljede\u0107e izvrsne vijesti u skladu s poljskim nadama. Prvo su nove vlasti u Rusiji, nastale nakon tamo\u0161nje revolucije, objavile da se sla\u017eu s nastankom Poljske, ali da ona po mogu\u0107nosti bude u slobodnom savezu s novom Rusijom, a u travnju su u rat na strani saveznika u\u0161le Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. U slavnom obra\u0107anju Kongresu SAD-a u sije\u010dnju 1918. godine ameri\u010dki predsjednik Thomas Woodrow Wilson u 13. to\u010dki kao jedan od ciljeva rata istaknuo je nastanak nezavisne Poljske sa slobodnim pristupom [Balti\u010dkom] moru. Zna\u010dajan utjecaj na sadr\u017eaj 13. to\u010dke imao je poljski umjetnik, svjetski poznati pijanist i skladatelj Ignacy Jan Paderewski, prijatelj ameri\u010dkog predsjednika. Slijede\u0107i Amerikance i europski su saveznici priznali pravo Poljacima na stvaranje vlastite dr\u017eave. U Francuskoj je osnovana savezni\u010dka poljska vojska pod zapovjedni\u0161tvom biv\u0161eg \u010dasnika Poljskih legija generala J\u00f3zefa Hallera, koja je politi\u010dki bila podre\u0111ena Poljskom nacionalnom odboru (KNP). Taj odbor sa sjedi\u0161tem u Parizu vodio je Roman Dmowski i bio je priznat kao slu\u017ebeni predstavnik Poljske. KNP je imao pravo izdavati poljske putovnice i na budu\u0107i ra\u010dun Poljske uzimati kredite.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Godine 1918. budu\u0107nost Poljske bila je osigurana. Ponovni nastanak dr\u017eave bio je siguran, kao i poraz Centralnih sila. Bez odgovora ostalo je jo\u0161 pitanje: koja \u0107e poljska politi\u010dka grupacija u obnovljenoj Poljskoj preuzeti vlast te pod vodstvom kojeg od vode\u0107ih politi\u010dara \u2013 Pi\u0142sudskog ili Dmowskog. Propast Austro-Ugarske i poraz Njema\u010dke ujesen 1918. godine omogu\u0107ili su Poljacima razoru\u017eanje vojski obiju dr\u017eava. Razoru\u017eani su se mirno vratili svojim domovima. U nadmetanju dvojice vode\u0107ih politi\u010dara za preuzimanje vlasti pobijedio je Pi\u0142sudski, neko\u0107 davno austrijski saveznik, a od srpnja 1917. godine njema\u010dki zatvorenik zato\u010den u utvrdi u Magdeburgu. U Var\u0161avu se vratio 10. studenoga 1918. godine. Do\u010dekan je kao izbavitelj, mesija te je imenovan za privremenog na\u010delnika dr\u017eave. Zajedno s vladom i Poljacima stvorio je Republiku Poljsku, republikansku, otvorenu, tolerantnu i demokratsku. Stanovnicima dr\u017eave zajam\u010dene su zna\u010dajne gra\u0111anske slobode, a \u017eenama ista politi\u010dka prava koja su imali mu\u0161karci.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Me\u0111utim, otvoreno i istovremeno jako bolno pitanje bilo je odre\u0111ivanje poljskih granica, jer su, osim Poljaka, nasljednici Poljsko-Litvanske Unije bili Litavci, Letonci, Ukrajinci i Bjelorusi. Svi oni stvarali su vlastite nacionalne dr\u017eave i to \u010desto na spornim podru\u010djima. Doga\u0111alo se da su pretenzije na posjedovanje istih podru\u010dja iskazivale dvije, pa \u010dak i tri dr\u017eave. Na podru\u010djima s mije\u0161anom etni\u010dkom i vjerskom strukturom te\u0161ko je bilo pravedno odrediti granice. U takvoj situaciji sukobi i ratovi me\u0111u nasljednicima Poljsko-Litvanske Unije za stjecanje \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107ih podru\u010dja, koja je ona nekada obuhva\u0107ala, bili su neizbje\u017eni. Napetosti su se zadr\u017eale i izme\u0111u kr\u0161\u0107anskog stanovni\u0161tva (me\u0111u ostalim Poljaka) i brojnih \u017didova, koji su o\u010dekivali da \u0107e im budu\u0107a dr\u017eava osigurati kulturno-nacionalnu autonomiju. Poratno siroma\u0161tvo, glad, razaranja i epidemije utjecali su na me\u0111uljudske i me\u0111uetni\u010dke odnose.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Naposljetku su poljske granice oblikovane u razdoblju 1918-1923., zahvaljuju\u0107i i poljskom pobjedni\u010dkom ratu s bolj\u0161evi\u010dkom Rusijom 1920. godine. Obnovljena Poljska nije mogla biti nacionalno unificirana, kao ni susjedne dr\u017eave, jer su stolje\u0107ima na podru\u010dju Republike \u017eivjeli \u2013 jedni pokraj drugih \u2013 stanovnici koji su koristili razli\u010dite jezike i pripadali druga\u010dijim etni\u010dkim kulturama. Sve dr\u017eave nove Europe bile su vi\u0161enacionalne i multikonfesionalne. U Poljskoj su brojne bile manjine, od kojih su ukrajinska i \u017eidovska bile najve\u0107e. Istovremeno, u susjednim dr\u017eavama \u017eivjelo je vi\u0161e od 2 milijuna Poljaka. Naslije\u0111e Prvog svjetskog rata kao i ratova u godinama 1918-1921. utjecat \u0107e na te\u0161ke odnose Poljske sa susjedima te na odnose izme\u0111u Poljaka i nacionalnih manjina. Te\u0161ki materijalni uvjeti milijuna stanovnika Poljske, kao posljedice ratova i ranijih podjela dr\u017eave, zasigurno nisu olak\u0161avali zajedni\u010dki su\u017eivot.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Napori Poljaka za povratak nezavisne dr\u017eave, koji su trajali vi\u0161e od stolje\u0107a, zavr\u0161ili su prema tradiciji ameri\u010dkih (holivudskih) filmova \u2013 sretnim krajem. Ali taj film o poljskoj borbi snimao se u Srednjoj Europi. Me\u0111u redateljima i istovremeno stvarateljima poljske dr\u017eavnosti nalaze se u Poljskoj i u svijetu tako poznate i po\u0161tovane li\u010dnosti kao: Tadeusz Ko\u015bciuszko, knez J\u00f3zef Poniatowski, knez Adam Jerzy Czartoryski, general J\u00f3zef Bem, Romuald Traugutt, J\u00f3zef Pi\u0142sudski i Ignacy Jan Paderewski. Bez njihove mudrosti i hrabrosti, bez njihove vizije snovi Poljaka o vlastitoj ujedinjenoj dr\u017eavi sastavljenoj od triju podru\u010dja podijeljene Poljske, nikada se ne bi ostvarili.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prijevod: Slaven Kale<\/p>\n Lektura i korektura: Ivan Kova\u010d<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-12064","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":12064,"position":0},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":12064,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":12064,"position":2},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":12064,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":12064,"position":4},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":12064,"position":5},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Festival povijesti Kliofest - 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12064"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12066,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12064\/revisions\/12066"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}