{"id":12046,"date":"2018-11-07T09:21:12","date_gmt":"2018-11-07T09:21:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12046"},"modified":"2018-11-07T09:21:12","modified_gmt":"2018-11-07T09:21:12","slug":"ryszard-kapuscinski-ebanovina-moj-africki-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12046","title":{"rendered":"Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski, \u201cEbanovina \u2013 Moj afri\u010dki \u017eivot\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Samizdat B92 iz Beograda objavio je 2018. godine prijevod knjige \u201cEbanovina \u2013 Moj afri\u010dki \u017eivot\u201d poznatog poljskog i svjetskog novinara, publicista i knji\u017eevnika Ryszarda Kapu\u015bci\u0144skog (1932-2007).<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ri\u0161ard Kapu\u0161\u0107injski<\/p>\n

 <\/p>\n

Ebanovina – Moj afri\u010dki \u017eivot <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Oblast: Samizdat<\/p>\n

Prevod: s poljskog prevela Ljubica Rosi\u0107<\/p>\n

Broj strana: 260<\/p>\n

Pismo: latinica<\/p>\n

Povez: meko<\/p>\n

 <\/p>\n

Ri\u0161ard Kapu\u0161\u0107injski legendarni je novinar poljske i svetske reporta\u017ee, najprevo\u0111eniji savremeni poljski pisac, mislilac, pesnik, predava\u010d knji\u017eevnosti na evropskim i ameri\u010dkim univerzitetima, dobitnik brojnih priznanja i nagrada u zemlji i svetu, vi\u0161e puta nominovan za Nobelovu nagradu.<\/p>\n

Kriti\u010dari u svetu smatraju da je Kapu\u0161\u0107injski uveo reporta\u017eu u svet knji\u017eevnosti, stvorio novu knji\u017eevnu vrstu, njegovo pisanje nazivaju \u201eesejizacijom reporta\u017ee\u201c ili \u201ereporterskim romanom\u201c.<\/p>\n

Kapu\u0161\u0107injski se godinama pasionirano bavio dalekim i nepoznatim zemljama Tre\u0107ega sveta. Govorio je da ga radoznalost stalno tera u svet i da ne postoji mesto za koje bi mogao da ka\u017ee: \u201eTu \u0107u ostati\u201c. Putovao je s jednog kontinenta na drugi, iz jedne zemlje u drugu, najvi\u0161e u Afriku.<\/p>\n

U pustinju je odlazio s domorocima, \u010diji jezik nije razumeo, ali \u010diji je na\u010din \u017eivota prihvatao. Smatrao je da je poistove\u0107ivanje s njima jedini uslov za njegov rad, da s njima treba da \u201ejede i gladuje, da bude deo sveta koji opisuje\u201c, da potpuno uroni u njega. Drugi svetovi su za njega tada nestajali, nije nikome pisao niti je telefonirao.<\/p>\n

U knjizi Ebanovina \u2013 Moj afri\u010dki \u017eivot vidimo Afriku Kapu\u0161\u0107injskog: ogromnu, beskrajnu, \u010ditav kosmos…\u00a0 a u njoj su bespomo\u0107ni, bosonogi, siroma\u0161ni ljudi, stanovnici Afrike prema kojima autor, obrazovani Evropljanin, gaji veliko po\u0161tovanje. Ne izra\u017eava sa\u017ealjenje, nema \u017eelju da ih podu\u010dava, jednostavno poku\u0161ava da ih razume, da sazna\u00a0 vi\u0161e o njima.<\/p>\n

U ovim reporta\u017eama postoji mnogo zanimljivih podataka koje se odnose na ceo kontinent ili na pojedine zemlje, plemena i ljude. Predstavljeni su obi\u010daji, kulture, mentalitet, procesi i promene kao posledica dekonolizacije ovoga kontinenta. Predstavljena je Afrika vi\u0111ena o\u010dima njegovih tamnoputih stanovnika i o\u010dima jednog uljeza \u2013 belca.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/samizdatb92.rs\/fbca549e-cba9-4129-bc08-a95a7ba322c2\/Ebanovina-Moj-africki-zivot.aspx#.W-KoqkpFzcs<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski<\/p>\n

 <\/p>\n

So i zlato <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz knjige Ri\u0161arda Kapu\u0161\u0107injskog \u201eEbanovina \u2013 Moj afri\u010dki \u017eivot\u201d u prevodu Ljubice Rosi\u0107, izdanje Samizdat B92, 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/pescanik.net\/so-i-zlato\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12047,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-12046","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Ebanovina-Moj-africki-zivot.jpg?fit=200%2C346&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55069,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55069","url_meta":{"origin":12046,"position":0},"title":"Uwe Wittstock, \u201eVelja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi Velja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti prikazuje kako je tijekom prvog mjeseca Hitlerove vladavine nacisti\u010dki teror uni\u0161tio kulturni i intelektualni \u017eivot Weimarske Republike te prisilio brojne pisce i umjetnike na progon ili unutarnju emigraciju. Knjigu je prevela\u00a0Gordana-Dana Grozdani\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \"Da uni\u0161te demokraciju, antidemokratima je potrebno otprilike toliko vremena\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":12046,"position":1},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55654","url_meta":{"origin":12046,"position":2},"title":"Vlatko Smiljani\u0107, “Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zajedni\u010dkom izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Ogranka Matice hrvatske u Virovitici objavljena je monografija doc. dr. sc. Vlatka Smiljani\u0107a Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme. Knjiga donosi prvu cjelovitu znanstveno-kriti\u010dku biografiju Mirka Danijela Bogdani\u0107a, hrvatskoga matemati\u010dara, astronoma, geodeta, kartografa, povjesni\u010dara i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Bogdanic.png?fit=413%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55866,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","url_meta":{"origin":12046,"position":3},"title":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":12046,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54878,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54878","url_meta":{"origin":12046,"position":5},"title":"Sta\u0161a Aras, “Suhozid”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugi svjetski rat odvija se na dalmatinskom otoku, a \u010detiri \u017eene i jedna djevoj\u010dica poku\u0161avaju \u017eivjeti normalnim \u017eivotom u neo\u010dekivanim i nenormalnim okolnostima. Sta\u0161a Aras u romanu Suhozid poetskim jezikom pripovijeda o sudbinama Anke, Mile, Lidije, Vere, Marte i Blage, toliko ih pribli\u017eavaju\u0107i \u010ditatelju da gotovo mo\u017eete osjetiti miris makije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12046"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12046\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12048,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12046\/revisions\/12048"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12047"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}