{"id":12046,"date":"2018-11-07T09:21:12","date_gmt":"2018-11-07T09:21:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12046"},"modified":"2018-11-07T09:21:12","modified_gmt":"2018-11-07T09:21:12","slug":"ryszard-kapuscinski-ebanovina-moj-africki-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12046","title":{"rendered":"Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski, \u201cEbanovina \u2013 Moj afri\u010dki \u017eivot\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Samizdat B92 iz Beograda objavio je 2018. godine prijevod knjige \u201cEbanovina \u2013 Moj afri\u010dki \u017eivot\u201d poznatog poljskog i svjetskog novinara, publicista i knji\u017eevnika Ryszarda Kapu\u015bci\u0144skog (1932-2007).<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ri\u0161ard Kapu\u0161\u0107injski<\/p>\n

 <\/p>\n

Ebanovina – Moj afri\u010dki \u017eivot <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Oblast: Samizdat<\/p>\n

Prevod: s poljskog prevela Ljubica Rosi\u0107<\/p>\n

Broj strana: 260<\/p>\n

Pismo: latinica<\/p>\n

Povez: meko<\/p>\n

 <\/p>\n

Ri\u0161ard Kapu\u0161\u0107injski legendarni je novinar poljske i svetske reporta\u017ee, najprevo\u0111eniji savremeni poljski pisac, mislilac, pesnik, predava\u010d knji\u017eevnosti na evropskim i ameri\u010dkim univerzitetima, dobitnik brojnih priznanja i nagrada u zemlji i svetu, vi\u0161e puta nominovan za Nobelovu nagradu.<\/p>\n

Kriti\u010dari u svetu smatraju da je Kapu\u0161\u0107injski uveo reporta\u017eu u svet knji\u017eevnosti, stvorio novu knji\u017eevnu vrstu, njegovo pisanje nazivaju \u201eesejizacijom reporta\u017ee\u201c ili \u201ereporterskim romanom\u201c.<\/p>\n

Kapu\u0161\u0107injski se godinama pasionirano bavio dalekim i nepoznatim zemljama Tre\u0107ega sveta. Govorio je da ga radoznalost stalno tera u svet i da ne postoji mesto za koje bi mogao da ka\u017ee: \u201eTu \u0107u ostati\u201c. Putovao je s jednog kontinenta na drugi, iz jedne zemlje u drugu, najvi\u0161e u Afriku.<\/p>\n

U pustinju je odlazio s domorocima, \u010diji jezik nije razumeo, ali \u010diji je na\u010din \u017eivota prihvatao. Smatrao je da je poistove\u0107ivanje s njima jedini uslov za njegov rad, da s njima treba da \u201ejede i gladuje, da bude deo sveta koji opisuje\u201c, da potpuno uroni u njega. Drugi svetovi su za njega tada nestajali, nije nikome pisao niti je telefonirao.<\/p>\n

U knjizi Ebanovina \u2013 Moj afri\u010dki \u017eivot vidimo Afriku Kapu\u0161\u0107injskog: ogromnu, beskrajnu, \u010ditav kosmos…\u00a0 a u njoj su bespomo\u0107ni, bosonogi, siroma\u0161ni ljudi, stanovnici Afrike prema kojima autor, obrazovani Evropljanin, gaji veliko po\u0161tovanje. Ne izra\u017eava sa\u017ealjenje, nema \u017eelju da ih podu\u010dava, jednostavno poku\u0161ava da ih razume, da sazna\u00a0 vi\u0161e o njima.<\/p>\n

U ovim reporta\u017eama postoji mnogo zanimljivih podataka koje se odnose na ceo kontinent ili na pojedine zemlje, plemena i ljude. Predstavljeni su obi\u010daji, kulture, mentalitet, procesi i promene kao posledica dekonolizacije ovoga kontinenta. Predstavljena je Afrika vi\u0111ena o\u010dima njegovih tamnoputih stanovnika i o\u010dima jednog uljeza \u2013 belca.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/samizdatb92.rs\/fbca549e-cba9-4129-bc08-a95a7ba322c2\/Ebanovina-Moj-africki-zivot.aspx#.W-KoqkpFzcs<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski<\/p>\n

 <\/p>\n

So i zlato <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz knjige Ri\u0161arda Kapu\u0161\u0107injskog \u201eEbanovina \u2013 Moj afri\u010dki \u017eivot\u201d u prevodu Ljubice Rosi\u0107, izdanje Samizdat B92, 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/pescanik.net\/so-i-zlato\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":12047,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-12046","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Ebanovina-Moj-africki-zivot.jpg?fit=200%2C346&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":12046,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":12046,"position":1},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, “Sociologija knji\u017eevnosti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":12046,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":12046,"position":3},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52872","url_meta":{"origin":12046,"position":4},"title":"Vedran Klau\u017eer, “SENJSKA KAPETANIJA (1469. \u2013 1746.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Vedrana Klau\u017eera, \"SENJSKA KAPETANIJA (1469. \u2013 1746.). Vojni\u010dki \u017eivot i slike ratnika na hrvatsko-osmanskom pograni\u010dju ranomodernog doba\". Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/senjska-kapetanija-1469-1746\/","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":12046,"position":5},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12046"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12046\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12048,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12046\/revisions\/12048"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12047"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}