{"id":12002,"date":"2018-11-05T14:19:54","date_gmt":"2018-11-05T14:19:54","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=12002"},"modified":"2018-11-05T14:20:25","modified_gmt":"2018-11-05T14:20:25","slug":"vinko-draca-prikaz-knjige-jurgen-osterhammel-the-transformation-of-the-world-a-global-history-of-the-nineteenth-century","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=12002","title":{"rendered":"Vinko Dra\u010da – prikaz knjige – J\u00fcrgen Osterhammel, “The Transformation of the World: A Global History of the Nineteenth Century”"},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Kontroverze moderniteta: 19. stolje\u0107e kao doba globalnih transformacija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

J\u00fcrgen Osterhammel, The Transformation of the World: A Global History of the Nineteenth Century<\/em>, na engleski preveo Patrick Camiller, Princeton University Press, Princeton, New Jersey 2014, 1167 str. <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

J\u00fcrgen Kocka je u tjedniku Die Zeit<\/em> nazvao knjigu J\u00fcrgena Osterhammela The Transformation of the World: A Global History of the Nineteenth Century<\/em> jednom od najva\u017enijih historijskih knjiga u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a. Svoju va\u017enost Osterhammelov podvig opravdava ve\u0107 samom svojom ambiciozno\u0161\u0107u. Radi se, naime, o historijskom djelu u kojem autor na preko tisu\u0107u stranica nastoji sveobuhvatno prikazati iskustvo devetnaestog stolje\u0107a u globalnoj perspektivi te u\u010diniti odmak od eurocentri\u010dnih i nacionalno-komparativnih perspektiva u okviru kojih su se transformacijski procesi devetnaestog stolje\u0107a poput modernizacije ili kolonijalizma dosad obja\u0161njavali. Budu\u0107i da djelo nastoji globalno objasniti spomenute procese i napraviti odmak od dosada\u0161njih jednostranih shva\u0107anja tih odnosa u vidu pojednostavljenog mapiranja “centara” i “periferija”, postavlja se pitanje na koji na\u010din objasniti modernitet. Ako smo epistemologiju procesa poput industrijalizacije, nastanka globalne diplomacije, emancipacije i nastanka svjetskog kapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta istrgnuli iz specifi\u010dno eurocentri\u010dnih ili nacionalnih perspektiva unutar kojih je dugo bila ukotvljena, moramo razviti specifi\u010dno interkulturalno globalno o\u010di\u0161te kojim \u0107emo ih objasniti. Ovaj prikaz nastojat \u0107e odgovoriti na pitanje mo\u017ee li se takav pristup nazrijeti iz knjige Transformations of the World<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je podijeljena u tri velike cjeline \u2013 prva nosi naslov “Approaches” (pristupi) i u njoj Osterhammel analizira dosada\u0161nje pristupe devetnaestom stolje\u0107u polaze\u0107i od pam\u0107enja i samopromatranja. Prije ulaska u procese i doga\u0111aje devetnaestog stolje\u0107a Osterhammel odlu\u010duje pod istra\u017eiva\u010dko i analiti\u010dko pove\u0107alo staviti sve na\u010dine na koje je u devetnaestom stolje\u0107u kultura i povijest postala vidljivom realno\u0161\u0107u. Muzeji, arhivi, knji\u017enice, objavljivanje nacionalne diplomati\u010dke ba\u0161tine i arhitektura gradova u devetnaestom su stolje\u0107u od povijesti i kulture u\u010dinili javno dobro. Na\u010dini na koji povijest, aproprirana od dru\u0161tvenih elita, biva monumentalizirana unutar javne sfere zaslu\u017euju poseban osvrt iz dvaju razloga. Prvi od njih je \u0161to je devetnaesto stolje\u0107e doba kad brojni politi\u010dki akteri, od aristokracije, preko gra\u0111anstva, do radni\u010dkih, \u017eenskih i socijalisti\u010dkih pokreta, koriste povijest i kulturu za legitimaciju svojeg mjesta u dru\u0161tvu i propagiranje vlastitih politi\u010dkih pozicija. Povijest time postaje vidljiva u javnoj sferi i po prvi put postaje podru\u010dje od javnog interesa oko kojeg se vode brojne debate, \u0161to je mjesto koje je povijest zadr\u017eala sve do danas. Drugi razlog se ti\u010de devetnaestoljetne povijesti kao objekta dana\u0161njih monumentalizacija i same prisutnosti doga\u0111aja iz devetnaestog stolje\u0107a u javnoj sferi. Francuska i Ameri\u010dka revolucija i kraj Prvog svjetskog rata kao simboli\u010dko ro\u0111enje i smrt devetnaestog stolje\u0107a prisutni su u javnoj imaginaciji i u brojnim narativima povijesnog sje\u0107anja. Njima se daje va\u017enost prijelomnica i to\u010daka diskontinuiteta, datuma kada su nastali novi svjetovi, a dana\u0161nji politi\u010dki identiteti su \u010desto kreirani na aproprijaciji ili poricanju naslje\u0111a tih prijelomnica. Taj simboli\u010dni zna\u010daj bitno je i odredio devetnaesto stolje\u0107e kao prostor izme\u0111u kraja ancien regimea i kraja imperijalnog poretka “velikih sila” definiraju\u0107i ga kao me\u0111uprostor unutar kojega se odvijaju procesi postupnog stvaranja novog i odumiranja starog, kao svojevrsnog laboratorija ideja u kojem je brojnim procesima modernizacije nastao suvremeni svijet. Ako je taj period i imao svoje cul-de-sacove u danas s pravom odba\u010denoj kolonijalnoj politici i jingoisti\u010dkoj diplomaciji topovnja\u010da, te pogre\u0161ke se tako\u0111er smatraju bitnima za suvremeno poimanje politi\u010dkih identiteta. Primjer za to je na\u010din na koji su intelektualna opozicija kolonijalizmu i izvje\u0161taj Rogera Casementa o zvjerstvima po\u010dinjenima u takozvanoj “Slobodnoj Dr\u017eavi Kongo” ukorporirane u narativ europske politi\u010dke povijesti kao argumenti u prilog tezi da su emancipatorne zasade prosvjetiteljstva ostale prisutnima u europskoj javnosti \u010dak i u razdoblju najizrazitije kolonijalne eksploatacije svijeta. Za Osterhammela pisanje povijesti devetnaestog stolje\u0107a po\u010dinje i zavr\u0161ava njegovim opisivanjem kao fenomena povijesnog sje\u0107anja bilo da se radi o suvremenom povijesnom pam\u0107enju devetnaestog stolje\u0107a ili o ulozi koju je povijesno pam\u0107enje imalo u devetnaestoljetnim dru\u0161tvima.<\/p>\n

 <\/p>\n

U druga dva poglavlja prvog dijela autor nastavlja propitivanje pristupa predmetu prou\u010davanja i analizira prostornu i vremensku komponentu pojma devetnaestog stolje\u0107a. Paralelno s prostornim i temporalnim demarkacijama, Osterhammel govori o mjestima koje su prostor i vrijeme imali u brojnim kulturnim i intelektualnim horizontima dugog devetnaestog stolje\u0107a. \u0160to se ti\u010de temporalne dimenzije, izrazita pa\u017enja je posve\u0107ena \u010dinjenici da je devetnaesto stolje\u0107e bilo stolje\u0107e u kojima su razli\u010dita poimanja vremenskog toka supostojala te da je to bilo prvo stolje\u0107e u kojem su i vrijeme i prostor standardizirani \u2013 prvo kroz me\u0111unarodne vremenske zone, drugo kroz nastajanje cjelovitih geografskih prikaza svijeta. Dodu\u0161e, letovi u svemir i satelitske slike koji \u0107e nam postati dostupni u drugoj polovici dvadesetog stolje\u0107a jo\u0161 \u0107e jednom znatno promijeniti na\u0161e shva\u0107anje prostora i udaljiti ga od linearnih devetnaestoljetnih poimanja. Smje\u0161tanjem povijesnog identiteta, prostora i vremena kao globalnih devetnaestoljetnih fenomena, Osterhammel tako\u0111er nagla\u0161ava modernizaciju kao proces koji je nastojao na ovim fundamentalnim razinama univerzalizirati odnos \u010dovjeka i njegovog prostora-vremena, odnosno definirati \u010dovjekovo mjesto u svemiru i u odnosu na njega postaviti pretpostavke zajedni\u010dkog humanisti\u010dkog identiteta i zajedni\u010dke slike svijeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Drugi dio Osterhammelove knjige koji nosi naslov “Panoramas” (panorame) evocira filmsku tehniku snimanja kojom odre\u0111eni prostor polako “otkrivamo” kamerom, pogledom prelaze\u0107i preko \u0161iroke, stati\u010dne slike na kojoj strukture i krajolici dominiraju nad detaljima. Takva je i svrha ovog poglavlja u kojem se nastoji prikazati svojevrsna mizanscena na kojoj \u0107e se odviti procesi koje nazivamo devetnaestim stolje\u0107em. Naglasak knjige se ovime braudelovski udaljava od kronologije doga\u0111aja \u2013 autor se hvata u ko\u0161tac s kompleksnom problematikom semantike prostora i aktera koji se u tom prostoru nalaze. Pojmovi poput grada, pograni\u010dja, carstva i nacije-dr\u017eave su ovdje pa\u017eljivo skrutinizirani i Osterhammel \u010desto pose\u017ee za klasifikacijskim modelima gotovo linneanskog tipa i svrstavanjem dru\u0161tvenih i politi\u010dkih kompleksnosti na weberijanske idealtipove. Iako takvi postupci mogu \u010desto prije\u0107i u redukcionizam, ovdje oni slu\u017ee lak\u0161em razumijevanju, a ponegdje i problematiziranju pojmova koji se unutar historijske znanosti \u010desto koriste. Osterhammelov tretman pojma “pograni\u010dje” (“frontier”) je ovdje problematiziran tako da se nastoji induktivno pobrojati politike osvajanja, ekskluzije i pro\u017eimanja koji karakteriziraju pograni\u010dje te historijski prepoznati kako su procesi transformacije pograni\u010dja vezani uz ulogu koju su ti teritoriji imali u procesima kolonizacije, teritorijalne ekspanzije ili dru\u0161tvene i ekonomske transformacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na sli\u010dan su na\u010din problematizirani i carstva, nacije i dr\u017eave. Osterhammel bje\u017ei od esencijalizacije tih pojmova kao i od tendencije da se devetnaesto stolje\u0107e shva\u0107a kao stolje\u0107e nacija, ve\u0107 u globalnoj perspektivi detektira supostojanje mnogih raznolikih modela politi\u010dke organizacije. Tako\u0111er, problematiziraju\u0107i te “preddr\u017eavne” politi\u010dke strukture autor im nastoji ne pridavati “predmoderni” ili “dekadentni” karakter te na nekoliko mjesta osporava, na primjer, uvrije\u017eene eurocentri\u010dne predod\u017ebe o Osmanskom Carstvu kao bolesniku na Bosporu, isti\u010du\u0107i kako je, u trenutku kad su Rusko Carstvo i Austro-Ugarska Monarhija ve\u0107 nestali s politi\u010dke karte, u Topkapiju jo\u0161 uvijek suvereno vladao Sultan.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uz aktere drugi dio mizanscenske strukture su i globalni uvjeti \u017eivota u devetnaestom stolje\u0107u, demografija i revolucije koje se i danas smatraju procesima koji su definirali taj period svjetske povijesti. Osterhammel nastoji pokazati \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107u panoramu demografskih promjena, promjena u uvjetima \u017eivota i politi\u010dkih prevrata, stavljaju\u0107i naglasak na specifi\u010dne slu\u010dajeve diljem svijeta. Tu postaje razvidan jedan od glavnih problema knjige \u2013 vo\u0111en svojim istra\u017eiva\u010dkim afinitetima i ograni\u010denjima, Osterhammel se fokusira samo na nekoliko globalnih centara: Zapadnu Europu, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, Rusiju, Egipat, Osmansko Carstvo, Indiju, Kinu i Japan. Ve\u0107ina analize (uz povremeni honorable mention latinoameri\u010dkih dr\u017eava) ograni\u010dit \u0107e se na razli\u010dita iskustva i kontakte izme\u0111u ovih centara i njihove manje ili vi\u0161e detaljno opisane kontakte s periferijom. Naravno, to ne treba uzeti kao nedostatak same knjige, ali globalna historija koju pi\u0161e samo jedna osoba uvijek \u0107e davati pomalo asimetri\u010dnu sliku. Neka podru\u010dja \u0107e se tako nalaziti u izrazitom fokusu (kolonijalna politika britanske krune u Indiji i Egiptu), a neka poput britanske kolonijalne politike i otpora koje je izazivala u Kanadi (pobune 1837. i 1838. imale su dalekose\u017ene posljedice za Kanadu i Sjedinjene Dr\u017eave) predstavljat \u0107e slijepe to\u010dke jedne ina\u010de detaljne analize. Neki dijelovi pozornice nam tako na\u017ealost jo\u0161 uvijek ostaju obavijeni tamom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Posljednje poglavlje prije zaklju\u010dka nosi naslov “Themes” (teme ili uzorci) i u njemu Osterhammel u sedam manjih cjelina identificira sedam klju\u010dnih polja na kojima se proces moderniteta odvija. Polja opisana u knjizi su energija i industrija, rad, mre\u017ee, hijerarhije, znanje, civilizacija i ekskluzija te religija. Nijedno od polja se pritom ne promatra izolirano, niti se ijedno od njih smatra jedinom determinantom procesa koji se odvijaju na ostalim poljima. Modernitet je tako opisan kao etapa koja se odvija na svim podru\u010djima ljudskog \u017eivota, no njegov utjecaj nije posvuda jednak. Tako\u0111er, Osterhammel opisuje i postojanje takozvanih “rupa” ili “diskontinuiteta” u mre\u017eama globalnih procesa \u010dime nagla\u0161ava da utjecaj modernizacije nije nipo\u0161to bio globalan niti totalan. Ako su pojedini procesi transformirali svijet i svojim utjecajem zadirali u najizoliranije kutke svijeta, to ne zna\u010di da nije postojao jednako intenzivan otpor tim procesima koji nije bio stati\u010dan ve\u0107 se razvijao usporedo s njima. Prikaz povijesti devetnaestog stolje\u0107a koju Osterhammel ovdje daje daleko je od jednostranog, kronolo\u0161kog puta prema suvremenosti. Umjesto toga radi se o fino satkanoj povijesti veza izme\u0111u razli\u010ditih aktera, veza koje su se nekad prekidale da bi se potom ponovno uspostavljale. Nekad je njihov karakter bio odre\u0111en jasnim asimetrijama mo\u0107i, a ponekad se radilo o ravnopravnom transferu, dok se u ve\u0107ini slu\u010dajeva radilo o intenzivnom pregovaranju izme\u0111u tih strogih kategorija, upravo zbog \u010dinjenice da apsolutna hegemonija u odnosima nigdje nije bila ni ostvariva niti osobito po\u017eeljna.<\/p>\n

 <\/p>\n

Osterhammel svoju knjigu zavr\u0161ava mi\u0161lju o tome kako su transformacije svijeta u devetnaestom stolje\u0107u tekle paralelno s refleksijom o tim transformacijama. Ono \u0161to je aktere modernizacije \u010dinilo “modernima” ili \u010dak “revolucionarnima” mo\u017eda je upravo bila njihova svijest da provode transformaciju svoje okoline i da je ta transformacija intencionalan odjek njihove \u017eelje da promijene svijet. \u010cinjenica da je takva teleolo\u0161ka transformacija imala i brojne negativne efekte, ne zna\u010di me\u0111utim da je negativan ishod bio jedini mogu\u0107. Globalna historija kakva je iznesena u knjizi The Transformation of the World<\/em> nagla\u0161ava svu kompleksnost tehnolo\u0161kih, dru\u0161tvenih i politi\u010dkih transformacija koje su obilje\u017eile devetnaesto stolje\u0107e te nagla\u0161ava kako naizgled istovjetni procesi u razli\u010ditim dru\u0161tvenim kontekstima mogu imati razli\u010dita lica i raznolike posljedice. Tako\u0111er, jedan od zaklju\u010daka koje knjiga name\u0107e je razlika u trajanju tih transformacijskih procesa. U nekim dru\u0161tvima isti tip procesa je proveden u kratkom razdoblju, dok je negdje drugdje napredovao polaganim koracima. Ponegdje su procesi do\u017eivjeli regresiju na prija\u0161nje stanje, a ponegdje su poprimili radikalno druga\u010dije zna\u010denje, kao \u0161to se dogodilo s pojmom civilizacije, koji je od partikularne distinkcije postupno u\u010dinjen univerzalnim pojmom. Transformacije, reforme i revolucije samim time prestaju biti strogo odvojeni i univerzalno va\u017ee\u0107i pojmovi. Semanti\u010dka mnogostrukost pojma “transformacije” samim time postaje jedno od klju\u010dnih mjesta Osterhammelove knjige. Drugo klju\u010dno mjesto je nagla\u0161avanje \u010dinjenice da je devetnaesto stolje\u0107e zadr\u017ealo svoju prisutnost u dvadesetom, pa i dvadeset i prvom stolje\u0107u, usprkos \u010dinjenici da su slu\u017ebena historiografija i javni konsenzus 1918. godinu proglasili njegovim krajem. Mnogi pojedinci stasali u tom stolje\u0107u nastavili su djelovati sve do dvadesetog stolje\u0107a, pojedine institucije zadr\u017eale su svoj kontinuitet do danas, a pojedine mre\u017ee kulturnih, politi\u010dkih i ekonomskih transfera su se mo\u017eda transformirale i intenzivirale no nipo\u0161to nisu nestale. Globalna perspektiva povijesti devetnaestog stolje\u0107a kakvu Osterhammelovo djelo nudi prije svega nam osvje\u0161tava krhkost granica: bilo da se radi o prostornim granicama koje demarkiraju dr\u017eave i kontinente, bilo da se radi o temporalnim granicama koje dijele povijest na epohe i etape, bilo da se radi o kulturnim granicama koje nastoje fiksirati pojmove kojima opisujemo stvarnost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vinko Dra\u010da
\n<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-12002","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52688,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52688","url_meta":{"origin":12002,"position":0},"title":"Eleonora Naxidou and Yura Konstantinova \u201eBalkan Perspectives of Europe: Between East and West\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Through the lens of the Balkan nations, this volume makes a valuable and significant contribution to the fields of European and Southeast European studies by reconsidering the East\/West dichotomy \u2013 both in terms of the Orient\u2013Occident divide and the Eastern\u2013Western Europe binary. Balkan Perspectives of Europe focuses on concepts of\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Balkan-Perspectives-of-Europe-Between-East-and-West.jpg?fit=350%2C525&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52679","url_meta":{"origin":12002,"position":1},"title":"CfP: CHOSEN NATION(S): HISTORICAL AND CULTURAL INTERPRETATIONS OF EXCEPTIONALISM, BUDAPEST, 10TH\u201311TH JUNE 2026 (DEADLINE: 1ST MAY 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The Ludovika University of Public Service (NKE) and the Jewish Theological Seminary \u2013 University of Jewish Studies (OR-ZSE) are pleased to announce a joint academic conference on \u201cChosen Nation(s): Historical and Cultural Interpretations of Exceptionalism\u201d, to be held in Budapest, Hungary. Chosen Nation(s): Historical and Cultural Interpretations of Exceptionalism Keynote\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52692","url_meta":{"origin":12002,"position":2},"title":"Florian Bieber \u201eHvar in the Modern Age: Identity and Change in Southeast Europe\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Description\u00a0 In this open-access book, Florian Bieber traces the history of the Adriatic island of Hvar over half a millennium, from the advent of Venetian rule in the 15th century to the end of Yugoslavia in the late 20th century. The history of Hvar tells a larger story about modernity,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52736,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52736","url_meta":{"origin":12002,"position":3},"title":"Playing God: Eugenics in Modern History, Gda\u0144sk, 18th\u201320th November 2026 (Deadline: 1st June 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The Museum of the Second World War in Gda\u0144sk (Poland) invites researchers, educators and others to take part in an interdisciplinary academic conference entitled \u2018Playing God: Eugenics in Modern History' (18th-20th November 2026) Playing God: Eugenics in Modern History The history of modern biological engineering and social control is inextricably\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52531,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52531","url_meta":{"origin":12002,"position":4},"title":"Jonathan G. Leslie, \u201eFear and Insecurity: Israel and the Iran Threat Narrative\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Why is Israel\u2019s former ally Iran now perceived as the country\u2019s greatest threat? Description To observers of the Iran-Israel conflict, its vitriolic rhetoric might suggest an ancient hatred between Jews and Muslims\u2013a biblical feud dating back hundreds, or thousands, of years. But this rivalry is a far more modern development.\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Leslie.jpg?fit=391%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":12002,"position":5},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12002","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12002"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12002\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12004,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12002\/revisions\/12004"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12002"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12002"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12002"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}