{"id":11926,"date":"2018-11-01T10:50:02","date_gmt":"2018-11-01T10:50:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11926"},"modified":"2018-11-01T10:50:02","modified_gmt":"2018-11-01T10:50:02","slug":"izlozba-fotografija-imre-szabo-devedesete","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11926","title":{"rendered":"Izlo\u017eba fotografija: Imre Szabo – Devedesete"},"content":{"rendered":"

U petak, 2. studenog 2018. u Univerzitetskoj biblioteci Svetozar Markovi\u0107 u Beogradu otvara se izlo\u017eba fotografija Imre Szabe \u201cDevedesete\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

Imre Szabo \u2013 Devedesete<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Imre Szabo jedan je od autora koji su na najdublji i najdirektniji na\u010din zadu\u017eili novinsku fotografiju kako u savremenoj Srbiji, tako i u biv\u0161oj Jugoslaviji. Pomenuta tvrdnja nimalo nije preterivanje \u2013 ona je utemeljena u autorovom vi\u0161edecenijskom radu i fantasti\u010dno izra\u017eenom ose\u0107aju bivstvovanja na pravom mestu i u pravo vreme, pronicljivosti i odlu\u010dnosti da zgrabi trenutke istorije koji su mu se svih tih godina odvijali pred objektivom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iz perspektive sada\u0161njice i vremenskog odmaka od konflikta na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, njegov rad predstavlja materiju kroz koju je neophodno konstantno prolaziti u analizi i povla\u010denju paralela de\u0161avanja \u201etada\u201c i sada. Pitaju\u0107i se da li smo nau\u010dili neke lekcije iz pro\u0161losti ili nam se, zbog prgavog balkanskog mentaliteta, mo\u017eda sprema neki novi istorijski popravni ispit. To je iznad svega va\u017eno u analizi kosovskog konflikta, u \u010dijoj je problematici autor pokazao mo\u017eda i najvi\u0161e, po\u010dev\u0161i od antologijske fotografije \u201eKu\u0107a na prodaju\u201c iz 1981., obra\u0107anja Slobodana Milo\u0161evi\u0107a Srbima u Kosovu polju 1987. , do prizora tokom NATO bombardovanja 1999, kao hronolo\u0161kog epiloga prvog poluvremena ovog Gordijevog \u010dvora. \u010cinjenica da je Imre Szabo sabrao rezultate terenskog rada na Kosovu u rangu dve godine \u017eivota, govori o tome koliko je njegov opus obavezna smernica na koju se jednostavno morate pozivati ako \u017eelite u vizuelnom narativu shvatiti su\u0161tinu ovog problema.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tema izlo\u017ebe \u201eDevedesete\u201c jeste upravo ta krizna decenija, trenuci koje je proveo na rati\u0161tima u Hrvatskoj, Bosni i Kosovu, uz neke zabele\u017eene doga\u0111aje koji su im prethodili ili su se paralelno de\u0161avali u samom Beogradu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Imre Szabo u ovim situacijama ne nastupa nu\u017eno ili uop\u0161te kao ratni reporter ve\u0107 kao svedok vremena koji iz svoje perspektive i vo\u0111en li\u010dnom intuicijom, na malo dublji i kompleksniji na\u010din, bele\u017ei \u017eivotne okolnosti prostora i situacija u kojima se obreo. U prvom planu njegovih ratnih i socijalno anga\u017eovanih fotografija prevenstveno su ljudi i groteskanacionalnih podela u nastajanju, a koje su neumitno vodile u dubinu konflikta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Promi\u0161ljanjem i ose\u0107ajem za prepoznavanje trenutka, Imre Szabo je, u stvari, fotograf \u017eivota koji \u010dini neophodni korak dalje u do\u017eivljaju ljudskog, emocionalnog. U situaciji kada je pravilo odabrati stranu za koju \u0107ete igrati, Imre je uspeo da ostane svoj jer je jezik kojim je govorio u tom trenutku bio isklju\u010divo i jedino \u2013 fotografski. Jezik koji, pravilno upotrebljen, ne razume formu podela, jezik koji razume samo proces bele\u017eenja autenti\u010dnog trenutka koji \u0107e tek kasnije neminovno biti izlo\u017een (manipulativnoj) javnosti i u tome poku\u0161ati da ostane autenti\u010dno svoj. To je situacija u kojoj Imre Szabo upravo pi\u0161e istoriju ovih prostora na najbolji na\u010din.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pred Vama je \u010detrdeset autenti\u010dnih primera o kojima pri\u010damo. Izlo\u017eenih po prvi put u kompleksnoj celini vizuelnog narativa, kao simboli\u010dan arhiv vremena koje je uzelo preveliki danak.<\/p>\n

 <\/p>\n

Igor \u010coko<\/p>\n

 <\/p>\n

Organizatori: Udru\u017eenje Grain i Univerzitetska biblioteka Svetozar Markovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Biografija:<\/p>\n

 <\/p>\n

Ro\u0111en u Mokrinu 1956. godine. Gimnaziju zavr\u0161io u Kikindi, a potom studirao nema\u010dki jezik i knji\u017eevnost na Filolo\u0161kom fakultetu u Beogradu. Fotografije izla\u017ee od 1974. godine i od tada je u\u010destvovao na preko 200 izlo\u017ebi u zemlji i inostranstvu na kojima je dobio vi\u0161e nagrada i priznanja. Samostalne izlo\u017ebe imao u Kikindi (1974 i 1988), Mokrinu (1977 i 1982), Skoplju (1983), Beogradu (1987), Banatskom Brestovcu (2009), Ankari i Mariboru (2010), Para\u0107inu (2011), Istanbulu (2015).<\/p>\n

 <\/p>\n

Od 1980. godine se profesionalno bavi fotografijom kao novinski fotograf prvo u redakciji \u201cIlustrovane Politike\u201d (do 1989.), potom veoma kratko u dnevnom listu \u201cPolitika\u201d, pa u redakciji nedeljnika \u201cIntervju\u201d (do jeseni 1991. godine) i \u201cNin\u201d do 1995. godine, kada je odlu\u010dio da se samostalno bavi primenjenom fotografijom. U me\u0111uvremenu je radio kao urednik fotografije u dnevnom listu Danas, pa u nedeljniku Blic News i u agenciji Fonet, a potom, poslednjih godina kao urednik fotografije u magazinu Status kao i prilikom osnivanja Novog magazina. Fotografije su mu objavljivane u mnogim zna\u010dajnijim svetskim magazinima (Stern, Focus, Spiegel, Le Monde, L\u2019Express, Time, Newsweek, Herald Tribune, Le Nouvell Observateur\u2026) i ve\u0107ini jugoslovenskih novina, kao i u vi\u0161e monografija, kataloga i publikacija.<\/p>\n

\u010clan je ULUPUDS-a od 1985. godine.<\/p>\n

Danas radi kao samostalni umetnik u Beogradu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/1890889297656236\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/grainphotomagazine\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Imre Szabo za VICE o devedesetim, fotografiji i izlo\u017ebi: Inspiri\u0161e me \u017eivot<\/strong><\/p>\n

https:\/\/www.vice.com\/rs\/article\/a3p5dp\/imre-szabo-za-vice-o-devedesetim-fotografiji-i-izlozbi-inspirise-me-zivot<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11927,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-11926","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/Devedesete.jpg?fit=1896%2C1189&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":11926,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":11926,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":11926,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":11926,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":11926,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno” u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":11926,"position":5},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11926"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11926\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11928,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11926\/revisions\/11928"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11927"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}