{"id":11891,"date":"2018-10-31T09:17:17","date_gmt":"2018-10-31T09:17:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11891"},"modified":"2018-10-31T09:17:17","modified_gmt":"2018-10-31T09:17:17","slug":"sto-godina-od-raspada-austro-ugarske-u-becu-njeguju-kic-u-budimpesti-nacionalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11891","title":{"rendered":"Sto godina od raspada Austro-Ugarske u Be\u010du njeguju ki\u010d, u Budimpe\u0161ti nacionalizam"},"content":{"rendered":"

Stolje\u0107e nakon raspada zajedni\u010dke im dr\u017eave, Austrija i Ma\u0111arska vrlo razli\u010dito gledaju na svoju habsbur\u0161ku pro\u0161lost – jedna bira carski ki\u010d, a druga gromki nacionalizam.<\/strong><\/p>\n

Obje zemlje nastale su na politi\u010dkim ru\u0161evinama Austro-Ugarske nakon njezina poraza u Prvom svjetskom ratu.<\/p>\n

I obje su ostale bez velikih teritorija i milijuna stanovnika po Sen\u017eermenskom ugovoru zaklju\u010denom s Austrijom 1919. i Trianonskom ugovoru potpisanom s Ma\u0111arskom idu\u0107e godine.<\/p>\n

Sto godina poslije taj dio povijesti razli\u010dito odzvanja u Be\u010du i Budimpe\u0161ti, ka\u017ee Oliver Rathkolb, ravnatelj Instituta za suvremenu povijest be\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n

“U jednoj studiji prije nekoliko godina pitali smo ljude iz dviju zemalja \u0161to im Saint Germain i Trianon zna\u010de danas. Dobili smo potpuno razli\u010dite odgovore. U Austriji ih nije briga za to, u Ma\u0111arskoj je suprotno”, rekao je Rathkolb.<\/p>\n

“Trianonski mit i rastakanje ‘Velike Ma\u0111arske’ bilo je za unutarnje potrebe podgrijavano \u010dak i u komunisti\u010dko doba, a nakon 1989. pogotovo”, ka\u017ee Rathkolb.<\/p>\n

Trianonskim ugovorom Ma\u0111arska je ostala bez dvije tre\u0107ine teritorija koji je do tada imala pod svojom upravom.<\/p>\n

Nacionalisti\u010dki premijer Viktor Orban riskirao je \u010dak i gnjev susjednih zemalja nude\u0107i ma\u0111arsko dr\u017eavljanstvo pripadnicima ma\u0111arske manjine.<\/p>\n

Iako se mnogi Ma\u0111ari izvan Ma\u0111arske “ba\u0161 i ne identificiraju s Orbanovom verzijom demokracije, on je uspio stvoriti nacionalnu bajku koja odzvanja”, ka\u017ee Nandor Bardi, povjesni\u010dar etni\u010dkih manjina na Ma\u0111arskoj akademiji znanosti.<\/p>\n

Nije slu\u010dajno, dodaje, da Orban svoje klju\u010dne govore, poput onoga da \u0107e Ma\u0111arsku preoblikovati u neliberalnu zemlju, dr\u017ei u Transilvaniji, podru\u010dju u dana\u0161njoj Rumunjskoj koje je za vrijeme Austro-Ugarske bilo ma\u0111arsko.<\/p>\n

Austrija je, naprotiv, carsku pro\u0161lost ostavila iza sebe i okoristila se statusom male, neutralne zemlje koja je u\u0161la u EU, ali ne i NATO, obja\u0161njava Rathkolb.<\/p>\n

Klju\u010d za razumijevanje tih dvaju razli\u010ditih pristupa pro\u0161losti shva\u0107anje je razlika u “\u017ertvoslovnoj doktrini” koje su zemlje razvile na osnovu razli\u010ditih iskustava u pro\u0161lom stolje\u0107u, tvrdi Rathkolb.<\/p>\n

U Austriji je sen\u017eermenski mit zastario nakon 1945. kada je zemlja opet pora\u017eena u ratu, ovaj put kao dio nacisti\u010dke Njema\u010dke.<\/p>\n

Nakon rata Austrija se trudila distancirati od Njema\u010dke tvrde\u0107i da je “prva nacisti\u010dka \u017ertva” i poku\u0161avaju\u0107i minimalizirati austrijsku ulogu u zlo\u010dinima Tre\u0107eg Reicha.<\/p>\n

Habsbur\u0161ka pro\u0161lost pokazala se stoga korisnom u oblikovanju zasebnog austrijskog identiteta, s carom Franjom Josipom i njegovom suprugom Elisabeth, poznatom Sissi, pretvorenima u ikone ki\u010da.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu je Austrija iskoristila mnogo od svog neutralnog statusa tijekom hladnog rata i privukla UN i druge me\u0111unarodne organizacije da otvore urede u Be\u010du.<\/p>\n

Suprotno tome, trianonski mit \u017eivio je u ma\u0111arskoj nacionalnoj podsvijesti, a Orban ga je vje\u0161to o\u017eivio nakon povratka na vlast 2010.<\/p>\n

I sada mo\u017ee lagano mobilizirati bira\u010dko tijelo pri\u010dom o tome kako je Ma\u0111arska stalno \u017ertva povijesti: prvo Trianonskim ugovorom, pa komunizmom, pa liberalizmom, a sada imigracijom s podr\u0161kom Bruxellesa, ka\u017ee Rathkolb.<\/p>\n

I stvarno, tijekom ovogodi\u0161nje izborne kampanje Orban je tvrdio da Bruxelles \u017eeli Ma\u0111arima ukrasti dr\u017eavu, “ovoga puta ne potpisom nalivpera kao prije sto godina u Trianonu, nego \u017eeli da u\u010dinimo sami, da dobrovoljno predamo zemlju drugima”.<\/p>\n

S druge strane, Austrija ne njeguje svoju pro\u0161lu ulogu velike sile, a nostalgija za Franjom Jospiom i Sissi je povr\u0161na.<\/p>\n

“U Ma\u0111arskoj i dalje postoji uvjerenje da je zemlji naneseno najvi\u0161e nepravde u doga\u0111anjima 1919. i 1920. godine”, rekao je austrijski povjesni\u010dar Anton Pelinka.<\/p>\n

Austro-Ugarska Monarhija raspala se velikom brzinom u jesen 1918., na samom kraju Prvog svjetskog rata.<\/p>\n

Prvo je u Pragu 28. listopada 1918. progla\u0161ena neovisna \u010cehoslova\u010dka, a dan poslije je u Zagrebu Hrvatski sabor proglasio da raskid sve dr\u017eavno pravne veze s Austro-Ugarskom te istodobno stvaranje Dr\u017eave Slovenaca, Hrvata i Srba koja \u0107e potrajati 33 dana, do ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevstvo SHS.<\/p>\n

I dok slu\u017ebeni Prag i Bratislava ovih dana obilje\u017eavaju stotu godi\u0161njicu oslobo\u0111enja od austrijske i ma\u0111arske vlasti, slu\u017ebeni Zagreb tim povodom nije predvidio ni\u0161ta.<\/p>\n

 <\/p>\n

HINA<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/9924677<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/a343190\/Svijet\/Regija\/Sto-godina-od-raspada-Austro-Ugarske-U-Becu-njeguju-kic-u-Budimpesti-nacionalizam.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11892,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-11891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/Potpisnici-Trianonskog-sporazuma-Versailles.jpg?fit=800%2C605&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":11891,"position":0},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":11891,"position":1},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":11891,"position":2},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":11891,"position":3},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) – snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":11891,"position":4},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":11891,"position":5},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11891"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11893,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11891\/revisions\/11893"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}