{"id":11891,"date":"2018-10-31T09:17:17","date_gmt":"2018-10-31T09:17:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=11891"},"modified":"2018-10-31T09:17:17","modified_gmt":"2018-10-31T09:17:17","slug":"sto-godina-od-raspada-austro-ugarske-u-becu-njeguju-kic-u-budimpesti-nacionalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=11891","title":{"rendered":"Sto godina od raspada Austro-Ugarske u Be\u010du njeguju ki\u010d, u Budimpe\u0161ti nacionalizam"},"content":{"rendered":"

Stolje\u0107e nakon raspada zajedni\u010dke im dr\u017eave, Austrija i Ma\u0111arska vrlo razli\u010dito gledaju na svoju habsbur\u0161ku pro\u0161lost – jedna bira carski ki\u010d, a druga gromki nacionalizam.<\/strong><\/p>\n

Obje zemlje nastale su na politi\u010dkim ru\u0161evinama Austro-Ugarske nakon njezina poraza u Prvom svjetskom ratu.<\/p>\n

I obje su ostale bez velikih teritorija i milijuna stanovnika po Sen\u017eermenskom ugovoru zaklju\u010denom s Austrijom 1919. i Trianonskom ugovoru potpisanom s Ma\u0111arskom idu\u0107e godine.<\/p>\n

Sto godina poslije taj dio povijesti razli\u010dito odzvanja u Be\u010du i Budimpe\u0161ti, ka\u017ee Oliver Rathkolb, ravnatelj Instituta za suvremenu povijest be\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n

“U jednoj studiji prije nekoliko godina pitali smo ljude iz dviju zemalja \u0161to im Saint Germain i Trianon zna\u010de danas. Dobili smo potpuno razli\u010dite odgovore. U Austriji ih nije briga za to, u Ma\u0111arskoj je suprotno”, rekao je Rathkolb.<\/p>\n

“Trianonski mit i rastakanje ‘Velike Ma\u0111arske’ bilo je za unutarnje potrebe podgrijavano \u010dak i u komunisti\u010dko doba, a nakon 1989. pogotovo”, ka\u017ee Rathkolb.<\/p>\n

Trianonskim ugovorom Ma\u0111arska je ostala bez dvije tre\u0107ine teritorija koji je do tada imala pod svojom upravom.<\/p>\n

Nacionalisti\u010dki premijer Viktor Orban riskirao je \u010dak i gnjev susjednih zemalja nude\u0107i ma\u0111arsko dr\u017eavljanstvo pripadnicima ma\u0111arske manjine.<\/p>\n

Iako se mnogi Ma\u0111ari izvan Ma\u0111arske “ba\u0161 i ne identificiraju s Orbanovom verzijom demokracije, on je uspio stvoriti nacionalnu bajku koja odzvanja”, ka\u017ee Nandor Bardi, povjesni\u010dar etni\u010dkih manjina na Ma\u0111arskoj akademiji znanosti.<\/p>\n

Nije slu\u010dajno, dodaje, da Orban svoje klju\u010dne govore, poput onoga da \u0107e Ma\u0111arsku preoblikovati u neliberalnu zemlju, dr\u017ei u Transilvaniji, podru\u010dju u dana\u0161njoj Rumunjskoj koje je za vrijeme Austro-Ugarske bilo ma\u0111arsko.<\/p>\n

Austrija je, naprotiv, carsku pro\u0161lost ostavila iza sebe i okoristila se statusom male, neutralne zemlje koja je u\u0161la u EU, ali ne i NATO, obja\u0161njava Rathkolb.<\/p>\n

Klju\u010d za razumijevanje tih dvaju razli\u010ditih pristupa pro\u0161losti shva\u0107anje je razlika u “\u017ertvoslovnoj doktrini” koje su zemlje razvile na osnovu razli\u010ditih iskustava u pro\u0161lom stolje\u0107u, tvrdi Rathkolb.<\/p>\n

U Austriji je sen\u017eermenski mit zastario nakon 1945. kada je zemlja opet pora\u017eena u ratu, ovaj put kao dio nacisti\u010dke Njema\u010dke.<\/p>\n

Nakon rata Austrija se trudila distancirati od Njema\u010dke tvrde\u0107i da je “prva nacisti\u010dka \u017ertva” i poku\u0161avaju\u0107i minimalizirati austrijsku ulogu u zlo\u010dinima Tre\u0107eg Reicha.<\/p>\n

Habsbur\u0161ka pro\u0161lost pokazala se stoga korisnom u oblikovanju zasebnog austrijskog identiteta, s carom Franjom Josipom i njegovom suprugom Elisabeth, poznatom Sissi, pretvorenima u ikone ki\u010da.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu je Austrija iskoristila mnogo od svog neutralnog statusa tijekom hladnog rata i privukla UN i druge me\u0111unarodne organizacije da otvore urede u Be\u010du.<\/p>\n

Suprotno tome, trianonski mit \u017eivio je u ma\u0111arskoj nacionalnoj podsvijesti, a Orban ga je vje\u0161to o\u017eivio nakon povratka na vlast 2010.<\/p>\n

I sada mo\u017ee lagano mobilizirati bira\u010dko tijelo pri\u010dom o tome kako je Ma\u0111arska stalno \u017ertva povijesti: prvo Trianonskim ugovorom, pa komunizmom, pa liberalizmom, a sada imigracijom s podr\u0161kom Bruxellesa, ka\u017ee Rathkolb.<\/p>\n

I stvarno, tijekom ovogodi\u0161nje izborne kampanje Orban je tvrdio da Bruxelles \u017eeli Ma\u0111arima ukrasti dr\u017eavu, “ovoga puta ne potpisom nalivpera kao prije sto godina u Trianonu, nego \u017eeli da u\u010dinimo sami, da dobrovoljno predamo zemlju drugima”.<\/p>\n

S druge strane, Austrija ne njeguje svoju pro\u0161lu ulogu velike sile, a nostalgija za Franjom Jospiom i Sissi je povr\u0161na.<\/p>\n

“U Ma\u0111arskoj i dalje postoji uvjerenje da je zemlji naneseno najvi\u0161e nepravde u doga\u0111anjima 1919. i 1920. godine”, rekao je austrijski povjesni\u010dar Anton Pelinka.<\/p>\n

Austro-Ugarska Monarhija raspala se velikom brzinom u jesen 1918., na samom kraju Prvog svjetskog rata.<\/p>\n

Prvo je u Pragu 28. listopada 1918. progla\u0161ena neovisna \u010cehoslova\u010dka, a dan poslije je u Zagrebu Hrvatski sabor proglasio da raskid sve dr\u017eavno pravne veze s Austro-Ugarskom te istodobno stvaranje Dr\u017eave Slovenaca, Hrvata i Srba koja \u0107e potrajati 33 dana, do ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevstvo SHS.<\/p>\n

I dok slu\u017ebeni Prag i Bratislava ovih dana obilje\u017eavaju stotu godi\u0161njicu oslobo\u0111enja od austrijske i ma\u0111arske vlasti, slu\u017ebeni Zagreb tim povodom nije predvidio ni\u0161ta.<\/p>\n

 <\/p>\n

HINA<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/9924677<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/a343190\/Svijet\/Regija\/Sto-godina-od-raspada-Austro-Ugarske-U-Becu-njeguju-kic-u-Budimpesti-nacionalizam.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":11892,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-11891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/Potpisnici-Trianonskog-sporazuma-Versailles.jpg?fit=800%2C605&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":11891,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":11891,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":11891,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":11891,"position":3},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":11891,"position":4},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":11891,"position":5},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11891"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11893,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11891\/revisions\/11893"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}